Kad se u Zagrebu od ljetnih vrućina asfalt topi pod nogama, a Sahara nas pretvara u pješčanik, olakšanje se može potražiti na dvjestotinjak metara nadmorske visine, u povijesnom gradiću Sveti Ivan Zelina na obroncima Medvednice. Od Zagreba do Zeline, u zelenom krajoliku donekle pošteđenom ljetnih temperaturnih ekstrema, automobilom se putuje 30-ak minuta, a razlika u nadmorskoj visini i obilje zelenila ublažavaju posljedice vrućina u pregrijanoj urbanoj džungli.

Svi koji su pohitali prema moru, kako bi se u kilometarskim kolonama na autocestama – oboružani strpljenjem i bočicama vode – pripremali za odmor, možda i ne znaju za tu posve drugu vrstu mnogo ugodnijeg i jeftinijeg odmora. Zelena oaza Prigorja, u najistočnijem dijelu Zagrebačke županije, s čijih se visinskih dijelova pruža pogled na okolna sela, vinograde, voćnjake, šume i oranice, idealno je mjesto za bijeg iz grada izloženog klimatskim nepredvidivostima.

One pak koji zaziru od ruralnih krajolika, jer boluju od kronične urbanofilije, Sveti Ivan Zelina – gradić koji s okolnim selima ima oko 15 000 stanovnika – iznenadit će povijesnom baštinom koja seže u 12. stoljeće, kad se prvi put spominje crkva sv. Ivana Krstitelja. Osnovna škola otvorena je u 17. stoljeću, a knjižnica i čitaonica potkraj 19. stoljeća.

Dario Dužaić, doktor veterinarske medicine i supruga Martina, ekonomistica, u kući za odmor Tinna imaju i wellness centar. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Sveti Ivan Zelina razvio se u kulturno-povijesno središte cijelog Prigorja. Mnogi istaknuti pojedinci obogatili su društveni i kulturni život na razmeđu dviju županija. U novije doba ubrzano se razvija i kao turističko-izletničko mjesto koje otkrivaju ljubitelji tradicionalno pripremljene hrane od izvornih domaćih namirnica, ali i ljubitelji dobrih vina zelinskog vinogorja. Sveti Ivan Zelina nudi cjenovno prihvatljiv oblik kontinentalnog turizma, privlačnog ljubiteljima prirode, obiteljima s malom djecom i ljudima starije dobi koji ne podnose ljetne žege. Ljepote krajolika i gostoljubivost domaćina ne bi bili dovoljni za razvoj kontinentalnog turizma da se u tu granu gospodarstva ne ulažu veliki napori institucija i pojedinaca koji su prepoznali velike potencijale organizirane promocije zelinskog turizma.

Privatni iznajmljivači s područja Grada Sv. Ivan Zeline nedavno su se umrežili i povezali u sklopu jedinstvenog turističkog projekta „Čarobni zelinski vilinski park“ kroz koji povezuju privatni smještaj s bogatom prirodnom baštinom, ali i povijesnim legendama i mitovima koji sežu u davnu prošlost.

Čak 31 smještajna jedinica uvrštena je u projekt. Svaka od njih obilježena je jednom autohtonom biljkom, povezanom s pučkim legendama i vjerovanjima. Tim specifičnim načinom brendiranja kuća za odmor ističe se njihova različitost i pobuđuje zanimanje posjetitelja za mjesto u kojem su odsjeli. Tradicijski obredi i rituali, i danas nazočni u folkloristici, znanstveno su obrađeni, a potpisuju ih ugledni autori. Autorica projekta, znanstvenica dr. sc. Romana Lekić s Veleučilišta Edward Bernays u Zagrebu, članica je Znanstvenog vijeća za turizam i prostor pri HAZU. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom “Hrvatska tradicijska baština i kulturni turizam“. Kao konzultantica i predavačica sudjeluje u realizaciji projekata Europske unije vezanih uz kulturu i turizam.

‘Od svibnja do kraja rujna oko 80 posto posjetitelja u Tinni su stranci iz svih dijelova Europe, SAD-a i Izraela koji dolaze posredovanjem agencija’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Svaka smještajna jedinica jedinstveno je mjesto koje posjetitelje educira o vidljivom i skrivenom bogatstvu zelinskog kraja. Raskošni svijet prirode oduvijek je bio nadahnuće domaćinima, a sada ga prenose i na posjetitelje.

Nedavno je i ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo kako je smještaj u domaćinstvima iznimno važan dio turističke ponude u koji će se sustavno ulagati. Sinergijom privlačnog smještaja, sve razvijenijeg vinarstva i ugostiteljstva, stvara se turistički proizvod koji promiče nedovoljno iskorištene mogućnosti kontinentalnog turizma.

Posjetili smo samo neke od turističkih aduta zelinskog kraja i uvjerili se u velike razvojne mogućnosti projekta „Čarobni zelinski vilinski park“ i komplementarnih aktivnosti.

Holiday House Tinna

Dario Dužaić, doktor veterinarske medicine zaposlen u Veterinarskoj stanici i supruga Martina, ekonomistica zaposlena u poglavarstvu Grada Zeline, kupili su 2019. kućicu za odmor na blagoj uzvisini nedaleko od grada. Skromnu drvenu klet najprije su dogradili u tradicionalnom stilu, uredili prilazne puteve i okoliš, a potom je odlučili iznajmljivati turistima. Skladan spoj tradicionalizma i modernizma nazvali su Holiday House Tinna i 2021. otvorili je za javnost. Kuća ima stotinjak četvornih metara, zasebni wellness centar sa saunom i jacuzzijem, vanjski bazen, prostranu terasu s ležaljkama, roštilj i peku. Ukupna je površina imanja – s kućom, njegovanom hortikulturom i voćnjakom – 3800 četvornih metara. Kuća je kapacitirana za najviše sedam osoba i opremljena svim potrebnim za ugodan boravak gostiju koji sami pripremaju hranu u unutarnjoj ili vanjskoj kuhinji.

Rustikalno opremljeni ambijenti u kombinaciji s najnovijim trendovima u gastronomiji privlače goste u Zelinu cijele godine. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Od svibnja do kraja rujna oko 80 posto posjetitelja su stranci iz svih dijelova Europe, SAD-a i Izraela koji dolaze posredovanjem turističkih agencija. U špici sezone popunjenost je oko 95 posto, a u izvansezonskim mjesecima prevladavaju domaći gosti. U punoj sezoni najam kuće je 240 eura na dan, a u tu su cijenu uključene sve pristojbe, čišćenje i agencijska provizija. Većinu poslova, od uređenja kuće do zbrinjavanja okoliša, uza svoj redoviti posao, obavljaju Martina, Dario i njihova odrasla djeca. Gosti, osobito stranci, uživaju u intimnosti prostora kilometar udaljenog od grada koji osigurava potpunu privatnost. Komforan smještaj, grijanje i hlađenje, wellness i bazen glavni su aduti ponude.

„Broj se noćenja povećava, a posjetitelji su sve zahtjevniji. Neprestano unapređujemo cijeli koncept, za koji smatramo da je sada posve zaokružen“, kaže Dario Dužaić koji se nada da bi im Komisija za kategorizaciju potkraj godine mogla dodijeliti pet zvjezdica.

Privatnost, proslave i uživanje

Luka Jelavić, rođen 1984., po struci fizioterapeut, uključen je u projekt „Čarobni zelinski vilinski park“ vrlo posebnom ponudom. Živi u zagrebačkoj Dubravi, a još kao osamnaestogodišnjak kupio je parcelu u Donjoj Zelini i na njoj izgradio vikendicu. Izgradnja je trajala desetak godina, napravio je i bazen i zaključio da bi vikendicu – osim korištenja za vlastite potrebe – mogao komercijalizirati tako da je iznajmljuje turistima. Raspitao se u Turističkoj zajednici ispunjava li sve uvjete za iznajmljivanje i započeo opremati kuću u skladu s potrebama turista. U kući je moglo boraviti najviše šest osoba, a smještaj je nudio preko agencija i društvenih mreža.

Potez se pokazao uspješnim i nakon sedam godina kupio je i susjednu parcelu, na kojoj je za godinu dana izgradio moderan objekt koji iznajmljuje za posebne prigode – okupljanja kao što su djevojačke ili momačke večeri, rođendani, svadbe, krstitke, pričesti i druge vrste obiteljskih ili poslovnih proslava.

Luka Jelavić, po struci fizioterapeut, nakon vikendice s bazenom, sagradio je prije dvije godine i novi objekt i nazvao ga LU-DA Kuća. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Novi objekt, sagrađen prije dvije godine, nazvao je LU–DA Kuća. Raspolaže prostranim parkiralištem, što je iznimno važno za dolazak većeg broja gostiju kojima je omogućeno i da prespavaju. Kuća raspolaže suvremenim bazenom, toaletnim prostorijama, unutarnjom i vanjskom kuhinjom, kvalitetnim ozvučenjem i svime što je potrebno za veća okupljanja.

„Ne bavim se ugostiteljstvom, a sve enogastro potrebe podmirujem dobro organiziranim cateringom koji stiže ovisno o zahtjevima i potrebama posjetitelja. Gosti koji unajmljuju višednevni smještaj koriste unutarnju i vanjsku kuhinju i pripremaju hranu po svom izboru. Prostor kuće nije ograničen kao u restoranima, ljudi se zabavljaju opuštenije i na svoj način, biraju svoju glazbu i izvođače, a posebno im odgovara zajamčena privatnost. Na raspolaganju im je bazen, u čemu najviše uživaju djeca“, kaže Luka Jelavić.

‘Prostor kuće nije ograničen kao u restoranima, ljudi se zabavljaju opuštenije, a posebno im odgovara privatnost’, kaže Jelavić

Proslava za tridesetak osoba košta 700 eura, a za 60 osoba 900 eura. Obiteljski odmor s korištenjem 8 ležajeva za jednu noć stoji 250 eura, a iznajmljuje se najmanje za dvije noći. Sve je više ljudi koji se žele odmarati i uživati u ovakvim oazama privatnosti i lijepog krajolika.

Jelavić kaže da je omjer stranaca i domaćih gostiju otprilike pola-pola. Njegove kuće zapremaju prostor od 2500 četvornih metara. Najviše rezervacija prima preko društvenih mreža i iznimno je zadovoljan popunjenošću kapaciteta, bez obzira na to o kojoj je vrsti unajmljivanja riječ. LU–DA Kuća dobila je naziv po početnim slovima imena Luke Jelavića i njegova desetogodišnjeg sina Davida.

Jedan od aduta turističke privlačnosti zelinskog kraja poznata su zelinska vina.

LU-DA Kuća ima bazen, toaletne prostorije, unutarnju i vanjsku kuhinju, ozvučenje i sve što je potrebno za veća okupljanja. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Vinarija Kos

U selu Hrnjanec, od Zeline udaljenog desetak kilometara, nalazi se Vinarija Kos, važan dio vinske ponude zelinskog kraja. Vlasnik Željko Kos posao postupno prepušta sinu Karlu, rođenom 1995., koji je diplomirao na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, smjer vinogradarstvo i vinarstvo.

„Pisani tragovi pokazuju da se obitelj – uz poljoprivredu i stočarstvo – vinogradarstvom i vinarstvom bavila od 1906. godine. Osnutkom samostalne hrvatske države 90-ih godina prošlog stoljeća – u duhu jačanja privatnog poduzetništva – obitelj se posve posvetila vinogradarstvu i vinarstvu. Odmalena sam djedu Mirku i ocu Željku, rođenom 1969., pomagao i u vinogradu i u vinariji, tako da me životni put usmjeravao prema Agronomskom fakultetu.

U vinariji Kos u prosjeku buteljiraju oko 45 000 boca vina, najviše bijela vina, autohtonu sortu kraljevinu, ali i rajnski rizling, graševinu, chardonnay, kerner… FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Početkom 90-ih djed Mirko počeo je buteljirati vina s obiteljskom etiketom Kos. Sestra Helena također studira na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, agro-ekonomski smjer, a mlađi brat Matej diplomirao je strojarstvo pa i njegova znanja koristimo u procesima proizvodnje vina. U obiteljskim poslovima – u granicama svojih mogućnosti – sudjeluju i baka Franica i majka Anita“, kaže Karlo.

U vlasništvu obitelji Kos četiri su hektara vinograda, a zakupljuju još 1,5 hektara. U prosjeku buteljiraju oko 45 000 boca vina. Najviše bijela vina, autohtonu sortu kraljevinu, ali i rajnski rizling, graševinu, chardonnay, kerner, sauvignon i crni pinot, s etiketom ptice kos koja asocira na obiteljsko prezime. Proizvode i dva pjenušca – Anitu i Anitu rosé. Ove su godine na Decanterovu natjecanju za crni pinot, berba 2020., dobili srebrnu medalju, a za Kraljevinu i pjenušac Anita brončano odličje. Nasuprot stare vinarije, kapacitetima i opremljenošću nedovoljne za razvojne ambicije obitelji Kos, sagrađena je nova, najsuvremenije opremljena, otvorena 2023.

Gastronomski specijaliteti i hladne plate s izvornim domaćim proizvodima sjajno se sljubljuju s vinima Vinarije Kos. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Proizvodnja je prebačena u novu vinariju, a stara je predviđena za odležavanje vina. Nova vinarija ima kušaonicu i prostor za prezentaciju vina uz gastronomske specijalitete, pretežito hladne plate s izvornim domaćim proizvodima.

Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Kos raspolaže i smještajnim kapacitetima, među kojima je i ruralna kućica za četiri osobe u samom vinogradu.

Željko Kos, vlasnik Vinarije Kos u selu Hrnjanec kod Zeline, posao postupno prepušta sinu Karlu, koji je diplomirao na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo pokazatelj je da se od vinogradarstva, vinarstva i poljoprivrede, uz mnogo odricanja i obiteljskim zajedništvom, može solidno živjeti, osobito ako se u osuvremenjivanje proizvodnje neprestano ulaže i prevlada koncepcija „tako su živjeli i radili naši stari…“.

Obitelj Kos namjerava proširiti vinogradarske površine, ali je oprezna u razvojnim ambicijama. U planu je proizvodnja oko 50 000 boca vina, što se smatra optimalnim za obiteljske mogućnosti.

Nova vinarija obitelji Kos ima kušaonicu i prostor za prezentaciju vina uz gastronomske specijalitete, pretežito hladne plate s domaćim proizvodima. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Vinarija Litterarii

Vlasnik butik Vinarije Litterarii u Donjoj Zelini, Goran Hanžek, jedan je od veterana hrvatske vinske scene. Bivši predsjednik uprave Badela i jedan od partnera u Stanciji i vinariji Meneghetti ostvaruje svoj životni projekt. Riječ je o maloj i ekskluzivnoj vinariji u bivšoj kuriji, izgrađenoj 1794. Poslije Drugoga svjetskog rata kurija je pretvorena u osnovnu školu.

Tada derutnu osnovnu školu Badel je kupio 1986., preuzeo vinograde lokalnog Poljoprivrednog kombinata i objedinio cijeli kompleks površine 10 hektara, od čega 5 hektara vinograda. Nove vinograde u Nespešu, zahvaljujući projektu legendarnog profesora Nikole Miroševića, Badel je zasadio 1989. Napuštenu osnovnu školu, zaštićeni spomenik kulture, površine oko 1000 četvornih metara, namjeravao je pretvoriti u objekt za poslovne dogovore s partnerima. Zgrada je konstrukcijski sanirana, ali u funkciji je bio samo vinski podrum. Proizvodnja vina nije prekinuta od osnutka kurije 1794. Nakon mnogih peripetija s rascjepkanim vlasništvom, Goran Hanžek 2020. preuzima cijeli kompleks i tada započinje nova era vinarije. Podrum je opremljen najsuvremenijom opremom. O vinogradu se brine iskusni Ivica Tušec, operativni enolog je mladi Tomislav Drempetić, a glavni enolog njegov profesor s fakulteta Željko Andabaka koji s Hanžekom kreira stil vinarije.

Na najvažnijem specijaliziranom ocjenjivanju sauvignona u svijetu, Hanžekov Litterarii Sauvignon 2022 dobio je zlatnu medalju

Uzorni vinogradi Nespeš danas su baza vinske proizvodnje Gorana Hanžeka, a vinarija je nazvana Litterarii, po latinskoj izvedenici za osnovnu školu.

„Potječem iz profesorske obitelji pa me vinarija simbolički povezuje s obiteljskim podrijetlom“, kaže Hanžek.

Na prvoj etaži bivše škole uređena je kušaonica s barom i prostrana blagovaonica s kuhinjom, predviđena za manje poslovne skupove. U mansardnom dijelu zgrade Hanžek planira urediti smještaj za goste, ali i razviti ugostiteljstvo visoke kategorije, kao sinergijsko obilježje cijelog projekta.wNa najvažnijem specijaliziranom ocjenjivanju sauvignona u svijetu (Concours Mondial de Bruxelles), Hanžekov Litterarii Sauvignon 2022 dobio je zlatnu medalju, a Litterarii emeritus Chardonnay 2021 ove je godine dobio nagradu „Milan Pažić“ – za najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino na 56. Izložbi vina kontinentalne Hrvatske. Godišnja je proizvodnja oko 25 000 boca, a vina Litterarii prodaju se u vinotekama i boljim restoranima.

Goran Hanžek, bivši predsjednik uprave Badela i jedan od partnera u Stanciji i vinariji Meneghetti, ostvaruje svoj životni projekt s butik vinarijom. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Taverna 1860

Sommelier Tomo Kotarski i chef Goran Lemić partneri su i suvlasnici Taverne 1860, jednog od najpoznatijih restorana u Zelini koji spaja tradicionalnu prigorsku i modernu kuhinju. Zelina je poznata po kvalitetnoj gastronomiji pa posjetitelji Taverne – otvorene prije nepunih 5 godina, očekuju visoku razinu enogastro usluge.

U rustikalno uređenoj unutrašnjosti, sa svodovima od opeke, u kući izgrađenoj 1860. (u kojoj je nekad bila ljekarna) i zaštićenom spomeniku kulture, 80-ak je mjesta, a na terasi koja je za hladnijih mjeseci grijana još 40-ak.

Sommelier Tomo Kotarski i chef Goran Lemić partneri su i suvlasnici Taverne 1860, a na njihovoj vinskoj karti prevladavaju vina zelinskog kraja. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Pokušavamo sjediniti tradicionalnu domaću i modernu kuhinju, od gableca do poslovnih i obiteljskih objeda i večera. Nudimo i jelovnik za vegetarijance, toplo-hladne salate za laganije vrste gableca, juhe, špek-fileke, vinski gulaš, domaće kobasice, svaki dan jedno varivo, široku ponudu mesa nabavljenog iz domaćih gospodarstva, ali i specijalitete kao što s pljukanci s tartufima iz okolice Novog Marofa…

‘Na jelovniku je i janjetina i kozletina ispod peke, ovisi o danu. Širimo ponudu i na specijalitete drugih regija, kao što je lička kalja’, kaže Kotarski

Prilagođavamo se zahtjevima gostiju, a petkom često nudimo bijelu morsku ribu, rižoto od plodova mora, muzgavce ili pak riječnu ribu. Na jelovniku je i janjetina i kozletina ispod peke, ovisi o danu. Širimo ponudu i na specijalitete drugih regija, kao što je lička kalja. Na vinskoj karti prevladavaju vina zelinskog kraja koja su dobra pratnja svakom od ponuđenih jela, a ujedno promoviraju zelinsko područje kao vinorodni kraj. Svaki od zelinskih vinara u Taverni je zastupljen sa svojim najkvalitetnijim proizvodima, od bijelih i crnih vina do pjenušaca. Sva se vina toče na čaše“, kaže Kotarski.

Taverna 1860, jedan od najpoznatijih restorana u Zelini, spaja tradicionalnu prigorsku i modernu kuhinju, a dolazi im i puno gostiju na poslovne ručkove. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Nakon izvrsnih mariniranih svinjskih rebaraca s prilogom od povrća u woku, desert od štrudle s jabukama ili borovnicama, uz kuglu domaćeg sladoleda, idealno je finale izvrsnog objeda. Vlasnici paze da nabava namirnica bude iz obližnjih područja i s provjereno kvalitetnih gospodarstava, kako bi se gostima dočaralo bogatstvo prigorske kuhinje.

„U zelinskom kraju otvara se mnogo tvrtki pa su poslovni ljudi važan dio naše klijentele. Njihov boravak u restoranu često je poslovne prirode i naručuju laganiju hranu kako bi nakon toga mogli nastaviti posao“, kaže Tomo Kotarski koji živi u Zelini, a podrijetlom je iz obližnjeg zagorskog sela Jertovec. Taverna 1860. uvrštena je u međunarodni gastronomski vodič Gault&Millau Croatia i u 100 vodećih hrvatskih restorana – Restaurant Croatica, što je još jedna potvrda njegove izvrsnosti.Grad Sveti Ivan Zelina, sa samo dijelom navedenih inicijativa, postupno se razvija u ogledni primjer kontinentalnog turizma.

Restoran Taverna 1860. uvršten je u međunarodni gastronomski vodič Gault&Millau Croatia i u 100 vodećih hrvatskih restorana – Restaurant Croatica. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO