Središnji događaj Tjedna mozga koji se održava u ožujku 2024. bit će neurogastronomska tribina na kojoj će neuroznanstvenici, nutricionisti, profesionalni kuhari i endokrinolozi demonstrirati učinke zdrave, ali i nezdrave hrane na mozak

Hrana nije samo gorivo koje pokreće naša tijela, već je kulturološki nezamjenjiv dodatak našem svakodnevnom životu, no koliko smo svjesni da svaki taj naš zalogaj koji biramo može oblikovati i funkciju našeg najvažnijeg organa – mozga?

Odgovor na to pitanje mogli bismo dobiti zahvaljujući Hrvatskom institutu za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (HIIM) i Hrvatskom društvu za neuroznanost (HDN). Od 11. do 17. ožujka 2024. oni će organizirati Tjedan mozga, dio svjetske inicijative Brain Awareness Week. Ta manifestacija, koja se u Hrvatskoj održava već 23. godinu, za glavnu temu imat će „neurogastronomiju“.

“Smatramo da je tu temu potrebno temeljito obraditi jer je danas, kada smo preplavljeni medijskim napisima za koje nismo sigurni jesu li stručno utemeljene informacije ili reklamni sadržaj, možda teže no ikad razlučiti što je zaista zdrava prehrana. Osim toga, prehrana koja povoljno djeluje na naš mozak specifična je zbog velikih energetskih potreba mozga, a nedostatak ili suvišak nekih nutrijenata može uzrokovati ili pogoršati neke patološke procese u mozgu”, kazala nam je dr.sc. Mihaela Bobić Rasonja, jedna od organizatorica Tjedna mozga.

Organizatorice tribine Neurogastronomija koja će se održati tijekom Tjedna mozga 2024. su znanstvenice Mihaela Bobić Rasonja, Leonarda Grandverger i Ema Bokulić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Središnji događaj 2024. bit će neurogastronomska tribina na kojoj će o toj temi govoriti neuroznanstvenici, nutricionisti, profesionalni kuhari i endokrinolozi, a osim toga, nakon tribine će kuhari za posjetitelje uživo demonstrirati izradu jednostavnih jela po osmišljenim receptima hrane za mozak, koji će biti trajno dostupni na mrežnim stranicama HDN-a.

“Tjedan mozga izvanredna je prilika da na zabavan i interaktivan način saznamo kako mozak doživljava okus i miris, zašto volimo jesti slatko, koja hrana pridonosi funkciji mozga i slično. Osim tribine Neurogastronomija, kao i dosad, Tjedan mozga provodit će se kroz niz aktivnosti: javne tribine i predavanja, kvizove, radionice za djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi te adolescente”, dodala je još jedna od organizatorica s kojom smo imali priliku razgovarati Ema Bokulić, dr. med.

Budući da je cilj Tjedna mozga približiti neuroznanost što širem krugu ljudi, iz godine u godinu biraju se teme koje intrigiraju širu populaciju.

‘Raspravit ćemo o mehanizmima u podlozi uzimanja hrane, kakvu evolucijsku podlogu ima činjenica da volimo slatko…’

“Jedno od najčešćih pitanja koje smo kroz godine dobivali bilo je upravo – koja hrana je najbolja za mozak? Zbog toga smo se odlučili za temu Neurogastronomija. Želja nam je, u suradnji s kuharima, nutricionistima i liječnicima, sastaviti spretne recepte kojima je temelj superhrana (superfood) za mozak i prezentirati ih na zabavan način, raspraviti o mehanizmima u podlozi uzimanja hrane, što nas motivira, a što odbija, kakvu evolucijsku podlogu ima činjenica da volimo jesti slatko, a gorko nas odbija i slično. Osim toga, na Tjednu mozga govorit ćemo i o poremećajima hranjenja koji su, nažalost, danas sve češći, i to u oba spola i u sve mlađoj populaciji”, dodaje Bokulić.

Iako, kažu naše sugovornice, prehrana sama po sebi ne može učiniti čuda i izliječiti neku bolest mozga, razina kvalitete naše prehrane svakako u nekoj mjeri može pomoći ili odmoći u prevenciji nekih bolesti ili u težini simptoma i tijeku bolesti.

“Recimo, tumorske stanice uglavnom ovise o metabolizmu glukoze (tzv. Warburg efekt), stoga smanjeni unos kalorija i smanjena razina glukoze mogu usporiti rast nekih tumora mozga. Također, neke vrste epilepsije dobro reagiraju na ketogenu dijetu kao oblik terapije. Mozak je posebno osjetljiv u ranom razvoju i tada prehrana znatno utječe na njegov pravilan razvoj. Zbog toga je kvaliteta prehrane trudnica posebno bitna”, naglašava Bobić Rasonja.

Iako znanstvenice ističu da prehrana ne može učiniti čuda i izliječiti neku bolest mozga, razina kvalitete prehrane može pomoći ili odmoći u prevenciji bolesti ili u težini simptoma i tijeku bolesti. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Važno je napomenuti i kako je nakon masnog tkiva, mozak sljedeći organ po udjelu masti u našem organizmu. Zbog toga je vrlo važno koliko i kakve masnoće unosimo u organizam prehranom.

Organizatorice Tjedna mozga navode da bi primjer „loše“ hrane bile zasićene masne kiseline koje pri većim razinama pogoršavaju upalu.

“S druge strane, postoje mnogi nutrijenti koji djeluju antioksidativno i protuupalno. Polinezasićene masne kiseline čine oko 35 % lipida u mozgu, gdje imaju protuupalnu i neuroprotektivnu funkciju. Njih možemo unositi i prehranom u obliku omega-3 masnih kiselina, a može ih se naći u ribljem ulju i nekim algama. S druge strane, veoma su nam važni vitamini C, kojim obiluje bobičasto voće, i E, koji se nalazi u orašastim plodovima”, navodi Bobić Rasonja.

‘Postoje mnogi nutrijenti koji djeluju antioksidativno i protuupalno. Polinezasićene masne kiseline čine oko 35 % lipida u mozgu’

Aminokiseline koje dobivamo iz proteina, saznajemo u razgovoru, također su bitne u prehrani te je isto tako u zadnjem desetljeću dokazana sve veća povezanost mozga i mikrobioma probavila, stoga je i unos vlakana i probiotika, osim za zdravlje crijeva, bitan i za zdravlje mozga.

Ipak, sve to je tek djelić onoga što u ovom trenutku znamo o povezanosti između hrane i mozga, a Hrvatsko društvo za neuroznanost, znanstvena udruga za promicanje istraživanja u području neuroznanosti, i Hrvatski institut za istraživanje mozga, kao vodeća akademska istraživačka ustanova u Hrvatskoj za područje neuroznanosti, odlučili su javnosti približiti važnost ove teme, kako bismo uz neko novo saznanje o znanosti uživali i u gastronomskim delicijama koje hrane mozak i tijelo.

Mozak je po udjelu masti sljedeći organ nakon masnog tkiva u ljudskom organizmu pa je zato vrlo važno koliko i kakve masnoće se unose u organizam prehranom. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO