Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obišao je u petak bojišnicu na istoku zemlje, tri dana prije svog prvog susreta s Vladimirom Putinom na kojemu će obnoviti mirovne pregovore.

Taj sastanak u Parizu, koji se održava pod francusko-njemačkim pokroviteljstvom, događa se nakon trogodišnjeg zastoja u pregovorima na najvišoj razini.

Svi su pogledi uprti u Volodimira Zelenskija, bivšeg glumca i čovjeka bez političkog iskustva koji je u svibnju izabran za ukrajinskog predsjednika i koji će se naći oči u oči s političkim veteranom Vladimirom Putinom.

Premda nitko ne očekuje da će se već u ponedjeljak ostvariti pomak, na nastavak pregovora gleda se s nadom jer su se francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel svesrdno zauzeli za oživljavanje mirovnog ugovora iz Minska potpisanog prije nekih pet godina.

Zadaća će biti teška za Zelenskija, pritiješnjenog između obećanja da neće “kapitulirati” pred Moskvom i želje za brzim prekidom sukoba.

Njegovi protivnici su ga upozorili da ne pristaje na veće ustupke. A prethodnik Petro Porošenko mu je poručio da “nikad ne treba vjerovati Putinu”.

Volodimir Zelenskij je u petak došao u posjet vojnicima na bojišnici. “Lakše je pregovarati kada osjećam vašu snagu i potporu”, rekao je u Časivu Jaru, odjeven u maskirno odijelo.

Početkom tjedna ocijenio je da je organiziranje pregovora “prva pobjeda” u ratu Kijeva i proruskih separatista u kojemu je izginulo 13.000 ljudi u više od pet godina.

Zapad i Ukrajina optužuju Moskvu da financira i naoružava pobunjenike, što Rusija niječe, ističući da ima političko-humanitarnu ulogu u zaštiti mjesnog stanovništva.

Premda je ugovor iz Minska zaustavio oružani sukob, politički pomaci nisu ostvareni.

Volodimir Zelenskij je rekao da želi da se pregovori u Parizu usredotoče na tri pitanja: novu razmjenu zarobljenika, provedbu trajnog mira i raspuštanje svih “ilegalnih” oružanih skupina na ukrajinskom području.

Susret će za francuskog predsjednika biti prigoda da ocijeni kakvi su izgledi za njegov plan da oživi rusko-europske veze koje su gotovo zamrle nakon ruskog pripojenja ukrajinskog poluotoka Krima 2014., nakon kojega je izbio sukob na istoku Ukrajine.

Mogli bi se dotaknuti i dopreme ruskog plina u Europu preko Ukrajine kako bi se spriječila obustava isporuke za Božić i za Novu godinu.