Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je u utorak da je povijesno proeueropski ustanak na Majdanu prije deset godina bio “prva pobjeda” u ratu protiv ruskog okupatora. 

“Prva pobjeda u ratu koji se odvija. Pobjeda protiv ravnodušnosti. Pobjeda hrabrosti. Pobjeda Revolucije dostojanstva”, rekao je Zelenskij u prigodi 10. godišnjice početka kojim je svrgnut proruski režim unatoč njegovim pokušajima da ga uguši u krvi.

“Prije deset godina, Ukrajinci su prvi put krenuli u protuofenzivu protiv samovoljnog pokušaja da nam spriječe našu europsku budućnost”, rekao je.

Revolucija na Majdanu, središnjem trgu u ukrajinskoj prijestolnici gdje su se prosvjednici okupljali, izbila je pošto je pod pritiskom Moskve tadašnji proruski predsjednik Viktor Janukovič u zadnji čas odbio potpisati sporazum o približavanju Ukrajine Europskoj uniji.

U veljači 2014. pokret je uspio nagnati Janukoviča na bijeg u Rusiju nakon krvavog gušenja prosvjeda sa stotinjak poginulih među prosvjednicima i dvadesetak među policijom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin iste godine anektirao je ukrajinski poluotok Krim te orkestrirao izbijanje sukoba na istoku Ukrajine koje su poveli proruski separatisti, a 2022. ruska vojska počela je invaziju na Ukrajinu.

“Novi ciklus” 

Moskva tvrdi da je revolucija na Majdanu bila državni udar, a ne narodni pokret protiv korupcije i proruske orijentacije tadašnjeg režima.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u utorak je ponovio te inzistirao na tome da će Rusija nastaviti “specijalnu vojnu operaciju”, što je izraz kojim Moskva redovito naziva svoju i ustvrdio da će “Rusija postići svoje ciljeve”.

Zelenskij je u govoru u utorak rekao da “se upravo odvija novi ciklus naše povijesti”.

“Naša će generacija odlučiti kojim će smjerom ići i to će ostati zapisano u našim povijesnim knjigama”, rekao je.

U govoru ispod zastava Ukrajine i Europske unije u središtu Kijeva Zelenski je pozvao svoje sunarodnjake da ostanu jedinstveni, a zapadne saveznike neka ne ulaze ni u kakav kompromis s Rusijom.

“Ako civilizirani svijet počne tražiti kompromis s teroristima i davati im ustupke, svi ćemo izgubiti”, poručio je

Ukrajini je Europska unija 2022. dodijelila status kandidata za članstvo, a u studenom je dala zeleno svjetlo za službeno otvaranje pregovora, kao i susjednoj Moldaviji čija je predsjednica u utorak posjetila Kijev.

Stigli i europski političari

Njemački ministar obrane Boris Pistorius, moldavska predsjednica Maiu Sandu i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel stigli su u utorak u Kijev kako bi odali počast žrtvama Majdana i dali potporu Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.

Ovo je drugi posjet Pistoriusa od preuzimanja dužnosti u veljači, a odvija se samo nekoliko sati nakon što je američki ministar obrane Lloyd Austin posjetio glavni grad Ukrajine.

Pistorius je rekao da želi izraziti “duboku solidarnost i divljenje Njemačke hrabroj, odvažnoj i skupoj borbi koja se ovdje vodi”, rekao je.

Pistorius je rekao da je došao kako bi “obećao daljnju pomoć” Njemačke Ukrajini.

Drugi najveći dobavljač vojne pomoći za Ukrajinu nakon Sjedinjenih Država, Njemačka želi umiriti Kijev zabrinut da bi njegovi saveznici mogli postupno smanjivati potporu zbog rata na Bliskom istoku, piše agencija AFP.

“Ponovno sam ovdje, ponajprije da obećam dodatnu potporu”, rekao je Pistorius pri polaganju cvijeća na Majdanu u središtu Kijeva odajući počast prosvjednicima s Majdana.

Njegov posjet Kijevu odvija se na 10. godišnjicu početka proeuropskih prosvjeda na Majdanu u Kijevu, u kojima su ubijeni deseci prosvjednika i nekoliko policajaca, a više ih je ranjeno.

“Hrabri ljudi svih dobnih skupina izašli su na ulice za slobodu, za približavanje Europi i to su platili svojim životima”, rekao je.

Višemjesečni prosvjedi srušili su prorusku vladu tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča koji je pobjegao u ruski egzil. Ruske snage su ubrzo nakon toga okupirale ukrajinski poluotok Krim i počele podržavati separatističke snage u istočnim ukrajinskim regijama Doneck i Luhansk.

Pistorius je doputovao vlakom u drugi posjet Kijevu otkako je preuzeo ministarstvo obrane početkom godine, a osim sastanaka s dužnosnicima treba obići i centar za vojnu obuku.

U prvom posjetu u veljači obećao je vodstvu Ukrajine isporuku više od 100 borbenih tenkova Leopard 1A5 njemačke proizvodnje, koji pristižu u Ukrajinu u fazama.

Nakon početnih oklijevanja, Njemačka je znatno pojačala potporu Ukrajini nakon ruske invazije isporukama širokog spektra oružja od borbenih tenkova do sustava protuzračne obrane i streljiva.

Rat u Kijevu potaknuo je njemačku vladu da pojača njemačke oružane snage i u tu je svrhu kancelar Olaf Scholz najavio fond od 100 milijarda eura.

Njemačka je snažno stala uz Izrael u borbi protiv palestinskog pokreta Hamas, no istodobno je Scholz obećao ustrajati u podršci Kijevu. “Pomagat ćemo Ukrajini koliko god bude potrebno”, rekao je.

Godišnjica Majdana privukla europske političare u Kijev 

U Kijev je u utorak stigla i moldavska predsjednica Maia Sandu, objavio je ured ukrajinskog predsjednika u utorak, prenosi Reuters.

Sandu i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odali su počast ljudima koji su poginuli u Revoluciji dostojanstva prije 10 godina, objavio je ured na platformi X.

U gesti potpore Ukrajini, u Kijev je u utorak doputovao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

“Dobro je vratiti se u Kijev – među prijatelje”, objavio je Michel na platformi X, uz fotografiju na kojoj se rukuje s izaslanicom Europske unije u Ukrajini, Katarinom Mathernovom, na željezničkom kolodvoru u Kijevu.

U ponedjeljak je u Kijevu boravio i američki ministar obrane i obećao novu vojnu pomoć od 100 milijuna dolara.

“Danas sam ovdje kako bih prenio važnu poruku – Sjedinjene Države i dalje će stajati uz Ukrajinu u njihovoj borbi za slobodu protiv ruske agresije, kako sada tako i u budućnosti”, napisao je Austin na platformi X.