Hrvatska mora identificirati i nadzirati poslovne subjekte i privatne osobe čiji kapital predstavlja utjecaj Putinovog režima na hrvatsko gospodarstvo i politiku, zbog čega Klub Zeleno-lijevog bloka zahtijeva osnivanje Nacionalnog odbora za praćenje sankcija Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji. Odbor bi imao status radnog tijela Hrvatskog sabora, naglasili su na današnjoj konferenciji za medije predsjednica Kluba Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić i zastupnici Ivana Kekin i Bojan Glavašević.

“Inicijativu za osnivanje Nacionalnog odbora za praćenje sankcija Rusiji pokrenuli smo u kontekstu summita Krimske platforme te premijerovih optužbi o ruskom utjecaju u Hrvatskoj. Ovo vidimo kao priliku da se hrvatsko gospodarstvo, politika, ali i društvo u cjelini oslobode negativnog utjecaja Putinovog režima, odnosno s njim povezanog kapitala, koji ovdje nije bio da bi djelovao investicijski, već isključivo geostrateški”, naglasila je Benčić.

Benčić pojašnjava kako bi Nacionalni odbor na svoje sjednice mogao pozivati predstavnike državnih i javnih tijela kao i predstavnike pravnih osoba i pojedince od interesa za rad Odbora, koji bi bili dužni odazvati se na poziv Nacionalnog odbora.

Nacionalni odbor imao bi ovlast nadzirati i ocjenjivati sve vezano za sankcije, od institucija i osoba nadležnih za provedbu sankcija, do davanja prijedloga i preporuka Vladi i Saboru oko svih pitanja vezanih za sankcije. Također bi imao ovlasti konzultirati stručnjake o relevantnim pitanjima i pozivati ih na sjednice Nacionalnog odbora. Najmanje jednom u dva mjeseca Nacionalni odbor morao bi podnositi izvješće o radu Saboru.

Nacionalni odbor bi djelovao sve do prestanka sankcija Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, a sastojao bi se od 11 članova, šest iz redova vladajućih, pet iz redova opozicije, koja bi imala i mjesto predsjednika Odbora.

“Očito je da je u hrvatski gospodarski krvotok, energetski, prehrambeni i poljoprivredni, već ranije, a za vrijeme Andreja Plenkovića još i više, ušao ruski kapital i u tom smislu važno je postaviti jasne nadzorne mehanizme utjecaja tog kapitala na gospodarske tokove, no i provedbe djelovanja sankcija dogovorenih na razini Europske unije”, rekla je Kekin.

Podsjetila je kako je riječ ruskom utjecaju u ključnim sektorima. “Činjenica je da je najveća plinska kompanija u Hrvatskoj ekskluzivni zastupnik Gazproma, da je preuzimanjem Agrokora najveći udio stekla ruska državna banka VTB, da tvrtke povezane s ruskim kapitalom imaju značajnu ulogu u preuzimanju dionica Fortenove, također i značajan udio u Luci Ploče, ruski utjecaj vidljiv je i u segmentu turizma itd. Ne smijemo zaboraviti niti činjenicu ovisnosti o mađarskom MOL-u i MET-u koji je zakupio kapacitete LNG-a, a poznato je kakva je politika Orbana prema sankcijama Rusiji”, ističe zastupnica.

O važnosti ove inicijative upravo u trenutku održavanja summita Krimske platforme govorio je zastupnik Bojan Glavašević, koji je uvodno istaknuo kako je nedemokratski i neparlamentarno što su premijer i predsjednik Sabora odlučili u potpunosti isključiti opoziciju iz rada summita.

Unatoč tomu, dajemo vrlo konkretan doprinos, kaže Glavašević i dodaje kako predlažu model koji je iskoristiv svim drugim parlamentima zemalja koje sudjeluju u Krimskoj platformi.

“Na taj način preuzimamo odgovornost za nadzor nad provedbom sankcija i osiguravamo još snažniju političku podršku Ukrajini. Ova inicijativa je nadstranačka i iznad dnevne politike. Praćenje provedbe sankcija je važno zato što na taj način osiguravamo konzistentnost i dosljednost politike prema Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, ali i ograničavanje ruskog utjecaja u Hrvatskoj. Budući da i predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, razmatra mogućnost imenovanja posebnog povjerenika za nadgledanje provedbe sankcija u zemljama članicama EU, to samo potvrđuje opravdanost i pravovremenost naše inicijative”, zaključio je.