Zeleno-lijevi blok predložit će novi prijedlog Ovršnog zakona s vremenskim ograničenjem blokade računa, osiguranjem egzistencijalnog minimuma, individualnim restrukturiranjem dugova, vraćanjem ovrha na sudove te ograničenjem prodaje dugovanja i rada agencija za naplatu potraživanja.

Na današnjoj konferenciji za novinare, zastupnice i zastupnici Zeleno-lijevog bloka kritizirali su Vladin prijedlog izmjena i dopuna Ovršnog zakona i najavili da će do kraja godine u saborsku proceduru poslati svoj prijedlog zakona.

Tomislav Tomašević podsjetio je da je Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka tražio produženje moratorija na ovrhe. Istaknuo je da vladajuća većina odbijanjem produljenja moratorija stotine tisuća ljudi izložio blokadama računa na početku zime, a da predloženim izmjenama zakona nije riješila nijedan ključni problem ovršenika. “Tko je izvršio pritisak na HDZ da odustane od donošenja novog Ovršnog zakona, kada su imali gotov zakonski tekst koji je 2019. prošao i proces javnog savjetovanja i koji je zaista bio kvalitetniji i predviđao efikasnije mehanizme zaštite prava dužnika?”, pitao je Tomašević.

Sandra Benčić je istaknula da HDZ-ov prijedlog ne omogućuje povratak ovrha na sudove i efikasnu sudsku kontrolu postupka, “što je bio i jedan od zahtjeva Europskog suda pravde da bi uopće priznali ovršna rješenja u drugim zemljama EU”. Naglasila je da povratak ovrha na sudove ne znači nužno povećanje sudskog opterećenja i zaostataka, jer RH može primijeniti slovenski model, gdje se sve ovrhe rade kroz jedan centar pri županijskom sudu u Ljubljani, kroz potpuno digitaliziran i kontrolabilan postupak.

Istaknula je i da Vladin prijedlog predviđa nemogućnost ovrhe na nekretnini za dugove niže od 40.000 kuna, što je do sada bilo 20.000 kuna, i naglasila da se vrijednost ni ne treba postavljati u apsolutnom iznosu već u razmjeru vrijednosti dugovanja spram vrijednosti nekretnine, koji ne bi trebao biti niži od 50 posto vrijednosti nekretnine. Benčić je najavila i da će zeleno-lijevi blok predložiti da se provedba ovrhe nad nekretninom u kojoj ovršenik živi može provesti tek kada država ili jedinica lokalne samouprave pronađe adekvatno stambeno zbrinjavanje, kao i da se poslodavci u potpunosti rasterete od provedbe ovrhe na plaći. “Važan dio našeg prijedloga odnosi se i na uvođenje izuzeća od ovrhe nad sredstvima koja su ispod praga rizika od siromaštva, što je u Hrvatskoj oko 2.800 kuna”, istaknula je.

Rada Borić je najavila da će kao paket mjera za zaštitu građana od nepoštenih praksi predložiti i regulaciju agencija za naplatu potraživanja kako bi se onemogućila prodaja duga bez pristanka dužnika, osigurala kontrola HNB-a nad agencijama, uspostavila kontrola nad postupanjem prema dužnicima, te ograničila dobit na prodanom dugovanju. “Ako je dug plaćen u 30 posto vrijednosti, agencija za naplatu potraživanja onda ne bi smjela od dužnika naplatiti čitavih 100 posto, odnosno to se onda mora tretirati kao ekstra profit”, zaključila je Borić.