Dr. Jasna Plevnik, predsjednica Geoekonomskog Foruma Hrvatska sudjelovala je u radu 8. high-level simpozija think tankova Kine i 16 zemalja srednje i istočne Europe koji je održan 26. listopada u Pekingu i Sofiji u online i onsite formatu. Na skupu  se raspravljalo o  suradnji Kine i srednje i istočne Europe u sadašnja turbulentna vremena koja nose  promjene i traže prilagodbe.

Simpozij je otvorila ugledna kineska diplomatkinja H.E. Yuzhen Huo, posebna predstavnica za suradnju Kine i srednje i istočne Europe Ministarstva vanjskih poslova Kine koja je kazala kako je trenutno međunarodnom okruženju vrlo složeno što utječe i na  “16 + 1” suradnju.

Uz brojne eksperte iz Kine i Europe u radu simpozija sudjelovala je i Danica Purg, dekanica i predsjednica IEDC Bled School of Management.

Zeleno i digitalno idu ruku pod ruku

“Kada govorimo o potencijalu suradnje „16 plus 1“ (Suradnja) u zelenim i digitalnim područjima, onda zasigurno govorimo  o tome da je Kina postala novo globalno mjerilo za digitalni i zeleni razvoj i da ta činjenica  ima utjecaj na sposobnost  Suradnje  da se brže razvija u području  zelenog i digitalnog koji  idu ruku pod ruku”, rekla je Jasna Plevnik.

Naglasila je kako je razvijanje suradnje u području zelene i digitalne ekonomije usko povezano s pitanjem modernizacije „16 plus 1“. “Riječ je zapravo o tome kako će suradnja izgledati deset godina. Budućnost ovisi i o snazi „16 plus 1“ ​​da promisli svoju poziciju u novom gospodarskom i političkom međunarodnom kontekstu, ali i o poziciji svojih partnera čiji se vlastiti interesi i razvojni planovi čine otvorenim za promjene u aktualnom međunarodnom kontekstu”, dodala je.

Kazala je kako se “16 plus 1” uspio razviti kao snaga koja podržava novu dinamiku globalizacije u zemljama srednje i istočne Europe.

“S druge strane, rast cijena energije ima važne povratne učinke na stabilnost globalnog gospodarstva i gospodarstava unutar modela „16 plus1“. Europski plin poskupio je za 300 posto. U Kini je nestašica struje, gdje je cijena ugljena od siječnja porasla 25 posto. Mislim da bi rast cijena energije također mogao imati ogroman utjecaj na sadržaj suradnje Kine i srednje i istočne Europe”, poručila je.

Kina neće graditi nove energetske projekte na ugljen u Europi

Naglasila je  kako je prošli mjesec predsjednik Xi Jinping je u svom obraćanju na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda objavio da Kina neće graditi nove energetske projekte na ugljen u inozemstvu.

“Vjerujem da će se ta politika provoditi i kroz „16 plus 1“ i „Jedan pojas, jedan put“ i ona  ima potencijala povećati zelenu snagu u oba modela suradnje. Kina je financirala neke  energetske projekte na ugljen u zemljama kao što je Bosna i Hercegovina i Srbija i zbog toga je „16 plus 1“ kritiziran, a  EU je, na primjer, tražila od Bosne da prekine  zaduživanje za takve projekte, jer  Europa želi ispuniti ciljeve Pariškog klimatskog sporazuma”.

Jasna Plevnik je podsjetila kako su Dubrovačke smjernice za suradnju između Kine i zemalja srednje i istočne Europe iz 2019. godine potaknule  suradnju u prostoru digitalizacije gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi te da je 2020. China-CEE Institut financirao projekt “Digitalna ekonomija u srednjoj i istočnoj Europi” kako  bi dobio uvid u razvoj digitalne ekonomije u tom dijelu Europe i njezin potencijal za proces sustizanja.

“Takvo znanje je prijeko potrebno i moglo bi pomoći „16 plus 1“ da definira svoje prioritete u zelenoj i digitalnoj ekonomiji”, ocijenila je  Jasna Plevnik.

Kazala je kako je „16 plus 1“ i dio Digitalnog puta svile (DSR), koji se razvija unutar inicijative „Pojas i put“  te da je sinergija između „16 plus 1“ i BRI-a u digitalnom području prilika za Balkan da izbjegne digitalno zaostajanje i razvije e-trgovinu, e-plaćanje, pametne gradove, usluge u oblaku, ali i tehnološku suradnju s drugim zemljama srednje i istočne Europe u područjima velikih podataka, interneta stvari, umjetne inteligencije, lanca blokova“.

Geopolitička propaganda ima za cilj naštetiti suradnji „16 plus 1“

„Ali postoji još jedna misao koja mi pada na pamet. Bili smo toliko usredotočeni na pandemiju COVID-19; na probleme povezane s klimatskim promjenama i nadmetanje velikih sila oko dominacije u globalnoj digitalnoj ekonomiji i kibernetičkom prostoru. da smo propustili reagirati na rast potencijala zapadne geopolitičke propagande koja ima za cilj naštetiti suradnji „16 plus 1“ u bliskoj budućnosti“.

“Čini se da će doći do porasta političkog pritiska na suradnju i njezine partnere. Litva se povukla iz  suradnje dok je primjerice, slovenski premijer Janez Janša izrazio snažnu podršku i solidarnost s Litvom. Suradnja „16 plus 1“ trebala bi se pripremiti za odgovore i na takvu vrstu izazova uspostavljanjem svog centra za odnose s javnošću”, zaključila je Jasna Plevnik.