Do 2030. sve zemlje Europske unije moraju imati 25 posto poljoprivrede pod ekološkom proizvodnjom, a Gastro&Wine je posjetio rodno mjesto dr. Rudolfa Steinera, vizionara i idejnog utemeljitelja biodinamičkih principa u poljoprivredi
Prije desetak godina na upozorenja stručnjaka o zagađenju zemlje, vode ili zraka te neizbježnim klimatskim promjenama, mnogi su odmahivali rukom. Danas smo svi svjesni toga da se klima mijenja, da smo uništili okoliš i prirodu te zatrovali planet koji nam daje život ne ostavljajući mu vremena i mogućnosti da se obnovi. „Gurao“ je naš planet koliko je mogao, sad je „rekao“ dosta, učinite nešto jer ja više ne mogu. Svijet, a time i Europska unija, našao se pred velikim problemom i konačno smo se pokrenuli, počeli drukčije razmišljati te je donesen Europski zeleni plan za rješavanje navedenih problema. To je nova europska strategija rasta koja će (nadajmo se) Uniju pretvoriti u moderno, ali resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Europa do 2050. godine mora postati klimatski neutralna, zaključili su lideri, tako što će se zelenom tehnologijom potaknuti gospodarstvo, stvoriti održivi industrija i promet te smanjiti onečišćenje. Stoga je Europska komisija odlučila pomoći državama članicama EU-a u osmišljavanju i provedbi reformi koje su temelj za zelenu tranziciju i pridonose postizanju ciljeva Europskog zelenog plana.
Hrvatska je potpisala taj sporazum i odlučila se za transformaciju prema zelenome, prema očuvanju okoliša, jer do 2030. godine sve zemlje EU-a moraju imati najmanje 25 posto poljoprivrede pod ekološkom proizvodnjom, mora se upola smanjiti upotreba pesticida i umjetnih gnojiva, antibiotika u uzgoju životinja itd.
Začetnik povratka tradicionalnom načinu uzgoja hrane, odnosno idejni utemeljitelj biodinamičkih principa u poljoprivredi, bio je dr. Rudolf Steiner, rođen u međimurskom mjestu Donji Kraljevec. Bio je filozof, društveni reformator, pedagog i znanstvenik svjetskog glasa, utemeljitelj euritmije, organske arhitekture, antropozofske medicine i waldorfske pedagogije.
Rudolfa Steinera mogli bismo nazvati vizionarom. Prije stotinu godina on je upozoravao na to da biljke uzgojene konvencionalno, uz uporabu kemijskih sredstava, neće imati prehrambenu vrijednost i životnu energiju te je predvidio da će kad-tad doći do klimatskih promjena pa je bilježio sva narodna znanja o uzgoju u suradnji s prirodom. Budući da je bio svestrani znanstvenik, sve prikupljeno spojio je s ostalim prirodnim znanostima i postavio osnovne principe biodinamičke poljoprivrede. To su biljna raznolikost, plodored, briga o životinjama, kompostiranje, zelena gnojiva, kompatibilnost biljaka, kultiviranje zemlje, integriranje usjeva i stoke i homeopatska rješenja za uzgoj i životne sile. Također je odredio specijalne kompostne pripravke, posebne folijarne sprejeve (za zaštitu od nametnika), sadnju po kalendaru (sjetveni kalendar) i ritam i način rada. Njegov jedinstven pristup agrikulturi povezuje ekologiju poljoprivrede i organizama s čitavim svemirom, jer priznali mi to ili ne, njegov smo dio, nastali smo od istih elemenata kao i beskrajno prostranstvo oko našeg planeta te na Zemlju i sve nas djeluju svemirske sile i zračenja.
Danas nas prate alarmantne vijesti o zemlji koja je sve više jalova, dolazi do smanjenja ili potpunog gubitka plodnog humusa, nastaje erozija tla, a akumulirana količina teških metala dostigla je kritičnu razinu što uzrokuje niz štetnih pojava, a naročito zagađenje izvora pitke vode. Velike površine zasađene su isključivo monokulturama, nema bioraznolikosti i time se gubi raznolikost kukaca u tlu i iznad njega te životinjskih vrsta, a nestaju i oprašivači bez kojih biljke ne mogu iz cvijeta razviti plod.
U biodinamičkom vrtlarenju kvaliteta zemlje je najvažnija. Zemlju je dr. Rudolf Steiner smatrao živim organizmom na koji djeluju snage i ritmovi iz svemira. Prema njegovom mišljenju, svako poljoprivredno imanje moralo bi biti samo sebi dostatno, što je danas ponovo vrlo popularna ideja. Na svakom imanju, pa onda i u cijeloj zemlji, trebalo bi postaviti uravnotežen odnos između broja životinja i poljoprivrednih površina na kojima se poštuju plodored i potreba za organskim gnojivima ovisno o pojedinoj kulturi. Štetočine, savjetovao je dr. Steiner, moraju se uklanjati prirodnim sredstvima, a stoka mora što više biti na otvorenom. O svemu tome slušamo gotovo svakodnevno jer to je najjednostavnije i od pamtivijeka poznato rješenje za oporavak zemlje. Ali… kako se vratiti na staro?
‘Biodinamički uzgojena hrana puna je životne snage i ima regenerativna svojstva. Znamo da o hrani ovisi i zdravlje’, kaže dr. sc. Dijana Posavec
Na Centru dr. Rudolfa Steinera, u njegovu rodnom mjestu Donjem Kraljevcu, veliki je zadatak. Centar provodi edukacije i radionice te organizira nacionalne i međunarodne seminare i konferencije iz područja djelovanja i nauka dr. Steinera, a ujedno i upravlja njegovom rodnom kućom koju godišnje posjeti mnogo štovatelja njegove filozofije i ostalih turista. Važno je naglasiti da je Sekcija za biodinamičku poljoprivredu u Goetheanumu uvrstila centar kao edukacijsku točku u svijetu biodinamike, a njihova je misija širenje znanja, iskustva i prakse dr. Steinera s naglaskom upravo na biodinamičku poljoprivredu kao održivo rješenje za izazove koji su postavljeni pred čovječanstvo.
„Ekološki uzgojena hrana je zdravstveno ispravna hrana, ali nije regenerativna, a znamo da o hrani ovisi i zdravlje. Jedino biodinamički uzgojena hrana je lijek čovjeku, puna je životne snage i ima regenerativna svojstva. Ostavština Rudolfa Steinera još je veća jer osim što je održao 367.000 predavanja, postoji ravno sedam metara štiva. Sedam metara ispisanih bilježnica i blokova s promišljanjima ovog genijalca koja se još moraju do kraja istražiti“, rekla je ravnateljica Centra dr. sc. Dijana Posavec, dipl. ing., zahvaljujući kojoj ujedinjeni tim iz Centra i izvan njega radi na širenju biodinamičkog uzgoja hrane i pića, bilo da se radi o edukaciji hobista, malih uzgajivača za vlastite potrebe, OPG-ima, vlasnicima vinograda i vinarima ili većim proizvođačima.
Centar uz pomoć volontera, biodinamičkih uzgajivača, proizvodi pripravke koji pomažu tlu i biljkama ili stvaranju komposta i besplatno ih plasira svima koji žele početi s uzgojem na temelju biodinamike. „Osnovni je biodinamički pripravak ili kako se službeno zove Pripravak 500 (tako je upisan na svjetsku listu lijekova). Radi se o kravljem rogu u koji se nakon čišćenja (Centar ima dozvolu za uzimanje otpada iz klaonica) stavlja izmet krave koja je uzgajana po biodinamičkim principima. Rogove zakapamo u zemlju iza Miholja (blagdan arhanđela Mihaela), a vadimo ih iza Uskrsa. U njima tada više nije izmet već prah, divnog mirisa po šumi, humusu, zdravom tlu. Kada se prema točno propisanim pravilima pomiješa s vodom, on predstavlja najbolji aktivator mikrobioloških aktivnosti u tlu. Njime se prska tlo koje s vremenom postaje plodno, mekano i živo“, objašnjava dr. sc. Dijana Posavec.
‘Osnovni je biodinamički pripravak kravlji rog u kojeg se nakon čišćenja stavlja izmet krave, rog se zakapa u zemlju, a kad se izvadi, unutra je prah…’
Uz gnoj iz roga obavezno se ju i mljeveni kvarc odležan u rogu, silicijev dioksid, gorski kristal koji provodi kozmičku energiju i energiju svjetlosti. Centar radi i kompostne pripravke, koji su također prožeti energijama pojedinih planeta, kako bi ih posredovali biljkama kroz kompost. Pripravak od stolisnika, koji je predstavnik Venere, potiče reprodukciju, kao i pripravak od kamilice koja je predstavnik Merkura. S pripravkom od koprive uspostavlja se ravnoteža između svih kompostnih pripravaka, a predstavnik je Sunca. Svi se pripravci utiskuju u posložen kompost kojim će se nakon određenog vremena oplemenjivati zemlja.
Znamo već koliko su štetna umjetna gnojiva i kemijski pripravci za prskanje, koliko će GMO biljke utjecati na reprodukciju i zdravlje životinja i ljudi, to će se tek pokazati, a biodinamika je potpuno prirodna. Treba naglasiti da su sredstva dozvoljena u eko uzgoju, u biodinamici zabranjena, tako da je certifikat Demeter, prvi certifikat na svijetu, a jedini koji simbolizira uzgoj prema ideji dr. Rudolfa Steinera, vrlo teško dobiti, ali upornost se isplati, što pokazuju i broj uzgajivača i sve veća potražnja za tim proizvodima, od povrća, voća, mesa do sokova i vina. Jer, ono si što jedeš, a cilj nam je svima jesti zdravo, onu hranu koja će našem organizmu davati energiju, nutrijente i djelovati poticajno na obnovu stanica.
‘VinEko’, prva regionalna izložba ekoloških, organskih i biodinamičkih vina i maslinovih ulja
U Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu 10. prosinca ove godine održana je prva „VinEko – regionalna izložba ekoloških, organskih i biodinamičkih vina i maslinovih ulja“.
Na izložbi je sudjelovalo dvadeset izlagača – vinara i maslinara iz Hrvatske i regije koji su predstavili i nudili na kušanje svoje proizvode iz ekološke, organske i biodinamičke proizvodnje, a na posjetiteljima je bilo da ocijene kvalitetu te, prvenstveno, okuse razliku između proizvoda uzgojenih konvencionalnom proizvodnjom i iz ekološkog ili biodinamičkog uzgoja.
Među hrvatskim proizvođačima hrane i pića te uzgajivačima stoke sve više se širi biodinamički uzgoj, ali budući da do certifikata Demeter nije tako lako ni jednostavno doći, jer valja poštovati i primjenjivati strogo propisane uvjete, dobro je znati da Hrvatska trenutno broji oko 6000 poljoprivrednika okrenutih k ekološkoj proizvodnji, među kojima je sve veći broj vinara, od Istre do Plešivice, koji idu u pravcu biodinamike.
„Ovu smo izložbu pripremali u vrlo kratkom roku, ali uspjeli smo okupiti 20 izlagača. Vjerujemo da će dogodine ova izložba porasti i postati regionalno značajna. Ponosni smo na cjelokupni program manifestacije, a naročito na predavače koji spadaju u europski vrh stručnjaka relevantnih za teme biodinamike i prirodnih vina“, izjavila je Irena Lučić iz tvrtke diWine, koja je s partnerom, tvrtkom Indugraf, organizirala ovu manifestaciju.
Spomenuti predavači bili su Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Patrič d.o.o. iz Slovenije, i Sergej Stancich, savjetnik Biodynamic Federation Demeter Internationala, sa zajedničkim predavanjem pod naslovom „O biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi, biodinamičkoj proizvodnji vina te certificiranju Demeter standarda“. Drugo predavanje, naslovljeno „Prirodna vina u ugostiteljstvu i na tržištu – pomodni trend ili održiva budućnost?“ održao je Nenad Trifunović – Vinopija, vodeći hrvatski vinski bloger i direktor poslovnog razvoja u tvrtki Wine&More.
Komentari