Zemlje članice Europske unije odlučne su u nakani da kroz Zeleni plan i s njim povezane strateške dokumente Europu do 2050. godine pretvore u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo i klimatski neutralni kontinent. Dio toga plana, koji obvezuje i Hrvatsku kao dio EU-a, jest i održivo gospodarenje otpadom i razvoj sustava oporabe otpadnih materijala kako bi se maksimalno sačuvali postojeći resursi. Ambiciozno zacrtan Zeleni plan od svih nas očekuje prije svega podizanje svijesti o potrebi napuštanja dosadašnjeg potrošačkog mentaliteta i načina života koji je proizvodio goleme količine otpada. Drugim riječima, Zeleni plan podrazumijeva napuštanje linearnog gospodarstva koje je funkcioniralo po principu „uzmi – koristi – odbaci” i okretanje ka kružnom gospodarstvu koje podrazumijeva promjenu ponašanja prema otpadu i otpadnim materijalima. Uz takve promjene na osobnoj razini, sve članice Unije, pa tako i Hrvatska, već ulažu značajna financijska sredstva u projekte koji će poticati održivo gospodarenje otpadom. Jedan od takvih projekata jest i projekt Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu kojeg će se kućanstvima u Hrvatskoj raspodijeliti više od 1,2 milijuna spremnike za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, plastike, stakla, biootpada i ostalog reciklabilnog otpada.

Naime, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) isporučio je spremnike za odvojeno prikupljanje otpada u čak 407 gradova i općina Hrvatske. Raspodijeljeno je 1.230.695 komada kanti i kontejnera različitog volumena za odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu ukupne vrijednosti oko 362,3 milijuna kuna. Glavninu tog iznosa, oko 308 milijuna kuna, Fond je osigurao iz europskog Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ u obliku bespovratnih sredstava posredstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dok je ostatak od 55,4 milijuna kuna iz lokalnih proračuna izdvojilo 407 jedinica lokalne samouprave koje su iskazale interes i prijavile se na natječaj za sudjelovanje u projektu. Načelnica Sektora zaštite okoliša pri FZOEU-u Aleksandra Čilić za Megawatt je objasnila kako je ovo bio logistički vrlo zahtjevan projekt. Nakon što se proveo postupak javne nabave i nakon što su potpisani ugovori s odabranim ponuditeljima, formirano je nekoliko fondovih timova koji su unazad pola godine skoro svakodnevno bili na terenu te u stalnoj komunikaciji s predstavnicima jedinica lokalne samouprave, komunalnih društava i dobavljača. „Nakon što isporučene spremnike jedinice lokalne samouprave do konca ove godine raspodijele po kućanstvima, nitko više neće imati opravdanje ni ispriku zašto ne odvaja otpad. Sigurna sam da će uz pomoć ovoga projekta, ali i ostalih aktivnosti koje provode Fond i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Hrvatska uskoro ostvariti zacrtane ciljeve u gospodarenju otpadom,“, kazala je Aleksandra Čilić i dodala kako će, da bi se taj pomak doista i dogodio, ključnu ulogu odigrati informiranje javnosti i ciljana edukacija na svim razinama – od komunalnih društava, tvrtki pa sve do građana i kućanstava.

‘Nakon što isporučene spremnike jedinice lokalne samouprave do konca 2021. raspodijele po kućanstvima, nitko više neće imati opravdanje ni ispriku zašto ne odvaja otpad’, kaže Aleksandra Čilić iz FZOEU-a. FOTO: FZOEU

I doista, kada je riječ o odvojenom prikupljanju otpada stvari se u Hrvatskoj polako ali sigurno pomiču s mrtve točke i kreću u pozitivnom smjeru. Iz godine u godinu raste stopa odvojenog prikupljanja otpada. Prema podacima objavljenima u Izvješću o komunalnom otpadu za 2020. godinu koje je sačinilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, građani Hrvatske su u 2020. godini građani ukupno su proizveli 1.692.966 tona komunalnog otpada, što je oko 6,5 posto manje u odnosu na ukupnu količinu iz 2019. godine. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku u 2020. godini iznosila je 418 kilograma. Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosio je 41 posto, odnosno gotovo 700 tisuća tona, što je oko četiri posto više u odnosu na udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2019. godini. Iako se radi o priličnom porastu odvojeno sakupljenog otpada, ukupni postotak na razini Hrvatske još uvijek zaostaje za zacrtanom dinamikom. Od te je količine odvojeno prikupljenog otpada na oporabu upućeno nešto manje od 600 tisuća tona, pa je stopa oporabe komunalnog otpada u 2020. godini porasla na 34 posto. I stopa recikliranja ukupnog komunalnog otpada iznosila je također 34 posto, što je porast u odnosu na ranije godine, ali je još uvijek niže od ciljanog udjela od 50 posto za 2020. godinu. Ipak, Aleksandra Čilić kaže kako čvrsto vjeruje da će nakon dovršetka projekta podjele spremnika za odvojeno prikupljanje otpada te brojke za ovu godinu biti značajno bolje.

Iako, Hrvatska u ukupnim količinama odvojeno sakupljenog i recikliranog otpada zaostaje za europskim prosjekom, ipak ima i onih županija, gradova i općina koji su planirane brojke već odavno dostigli pa i premašili. Lideri u količinama odvojeno prikupljenog i oporabljenog otpada već godinama su Međimurska županija s čak 58 posto ukupno oporabljenog otpada, Varaždinska županija s 53 posto, Koprivničko-križevačka županija s 50 posto i Grad Zagreb s 48 posto oporabljenog otpada. Kada je pak riječ o većim gradovima u Hrvatskoj, Osijek se može pohvaliti s najvišom stopom odvojeno prikupljenog otpada. „Prema podacima komunalnog poduzeća Unikom za 2020. godinu, a sukladno količini koju preuzmu od građana, Grad Osijek trenutno odvaja oko 39 posto otpada. Sav odvojeno prikupljeni otpad se prosljeđuje oporabiteljima, trgovačkim društvima koja se bave preradom i izdvajanjem vrijednih sirovina iz otpada. Moram napomenuti da u ovih 39 posto ne ulazi otpad koji zasebno prikupljaju druga trgovačka društva ovlaštena za prikupljanje i obradu otpada, tako da, ako bi se ti podaci pridodali podacima Unikoma, ti bi rezultati bili još bolji“, potvrdio je za Megawatt Karlo Šatvar, pročelnik Ureda gradonačelnika Osijeka Ivana Radića.

Šatvar je objasnio da su planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske do 2022. određeni precizni ciljevi gospodarenja otpadom prema kojima je do 2022. potrebno odvojeno prikupiti 60 posto mase proizvedenog komunalnog otpada. Za Grad Osijek postavljen je cilj odvojenog prikupljanja 15.449 tona otpada i dodatno 6.531 tona biootpada. „Prema Izvješću o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za 2020. godinu, Grad Osijek je odvojeno prikupio 10.305,60 tona proizvedenog komunalnog otpada, prvenstveno papira, stakla, plastike i metala te 6.069,30 tona biootpada. Svake godine povećavamo udjele odvojeno prikupljenog otpada te planiramo do kraja 2022. ostvariti ciljeve zadane Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske vezane uz odvojeno prikupljanje otpada“, kazao je Šatvar.

Glavninu iznosa od 362,3 milijuna kuna za spremnike, oko 308 milijuna kuna, Fond je osigurao iz europskog Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’. FOTO: FZOEU

Zanimalo nas je kako je Osijek postigao ovakve rezultate koji doista mogu biti primjer i svim ostalim gradovima u Hrvatskoj. „Komunalno poduzeće Unikom i Grad Osijek već dugi niz godina zajednički provode razne projekte koje financiramo vlastitim, ali i sredstvima nacionalnog i EU fondova, kako bismo unaprijedili gospodarenje otpadom. Sva kućanstva na području Grada Osijeka mogu na svom kućnom pragu odvojiti šest različitih vrsta otpada – papir, plastiku, staklo, metal, biootpad i miješani komunalni otpad. Kućanstva koja još nemaju spremnike za odvojeno prikupljeni otpad sada ga odlažu u plastične vrećice. Građanima su na raspolaganju i tri gradska reciklažna dvorišta za ostale vrste otpada i odlagalište građevinskog otpada. Uz to, Unikom i Grad redovno provode edukaciju građana o održivom gospodarenju otpadom. Grad Osijek je od 2018. do 2020. provodio projekt ‘Čist grad – Naš ponOS’ kroz koji je odrađena sustavna kampanja izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom“, tumači Šatvar. Osječani su, kaže, odlično prihvatili novi sustav gospodarenja otpadom, što je vidljivo iz količina odvojeno prikupljenog otpada koje iz godine u godinu smanjuju ukupne količine otpada odložene na gradskom odlagalištu Lončarica Velika. U želji da što prije dostigne zacrtane količine odvojenog prikupljanja i oporabe otpada, i Grad Osijek prijavio se na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za dodjelu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Grad će u okviru projekta podijeliti 31.600 spremnika za odvojeno prikupljanje otpadne plastike i biootpada kućanstvima koja još nemaju takve spremnike, čime će se građanima olakšati sam postupak odvajanja otpada.

I na kraju, jedan zanimljiv podatak koji vrlo slikovito objašnjava zbog čega je recikliranje, odnosno ponovno iskorištavanje otpada kao sirovine važno u ekonomičnom i štedljivom gospodarstvu. U postupku recikliranja papira troši se 70 posto manje energije nego u postupku proizvodnje papira od primarnih sirovina. A prosječan kućni otpad sadrži jednu četvrtinu papira i papirne ambalaže. Uštede samo na recikliranom papiru posve su očite.