Sezonsko cvijeće u Osijeku sadi se u 13 cvjetnih nasada. Posađeno je 37.000 sadnica – ljetnica, trajnica i pokrivača tla, a uvedena je i jedinstvena aplikacija Check Trees koju je, u suradnji s Unikomom, odlučio implementirati Grad Osijek
Poznata je činjenica da boravak u prirodi pruža brojne blagodati, a Osječani imaju tu privilegiju cijele godine. Velike zelene površine, brojni parkovi i perivoji zaštitni su znak ovog grada na Dravi.No, naravno, za ovakav reprezentativan izgled cvjetnih nasada, drveća i travnjaka treba uložiti prije svega puno truda, ljubavi i znanja. Upravo toga u gradskoj upravi i Unikomovoj Radnoj jedinici „Zelenilo“ – ne nedostaje.
TRIDESET I SEDAM TISUĆA SADNICA ZA CVJETNE NASADE
Tijekom godine dvije su sadnje, i to proljetna i jesenska. Zanimljivo, osmišljavaju se čak godinu i pol unaprijed kako bi se na vrijeme proveo proces nabave i da bi se sve cvijeće stiglo uzgojiti. Radi se o čak 37.000 sadnica, što zahtijeva promišljeno i pravodobno planiranje koje ne bi bilo moguće bez podrške nadređenih u osječkoj komunalnoj tvrtki Unikom i razumijevanja gradske uprave. Upravo je dovršena proljetno-ljetna sadnja cvijeća i to na čak 13 lokacija u gradu, na otprilike 2000 metara kvadratnih. Među najdojmljivijim svakako su oni veliki cvjetni nasadi – Sakuntala park, Park kralja Držislava, Park kralja Petra Krešimira IV., Mačkamama i družni tok Đakovština. Sezonsko cvijeće sadi se u 13 cvjetnih nasada, a još je 37 s trajnim nasadima.
Dakle, posađeno je 37.000 sadnica – ljetnica, trajnica i pokrivača tla. Među ljetnicama su kadifice, begonije, surfinije i dalije, a uz ove klasične sorte, ovoga puta uključene su i nove, poput ukrasnog sljeza, kadulje, verbene i ehinaceje. Te druge nabavljaju se za sezonske nasade, a poslije se prebacuju u trajne nasade, što je i ekološki i financijski održivo. Osim toga, te vrste privlače kukce poput pčela, za razliku od sterilnih ljetnica.
Proljetna sadnja na spomenutih 13 lokacija traje dva tjedna, odnosno od 10 do 11 radnih dana. Svih 37.000 sadnica cvijeća dođe u istom danu, u malim posudama, pa ih treba što prije posaditi. Na tom su poslu stoga angažirani svi Unikomovi vrtlari i pomoćni vrtlari. Tako se jedan dan priprema tlo, a drugi dan sadi. Slijedi redovito održavanje, njega, gnojidba i zalijevanje. Posljednjih su godina ljeta jako topla i sušna, no uz pojačan trud i angažman, uspijevaju održati ljepotu cvjetnih nasada. Oni na Đakovštini i u Sakuntalinom parku imaju navodnjavanje, a ostalo se zalijeva vodom iz cisterni.
Iako su trajni nasadi ekološki održiviji i imaju svojih čari, sezonsko cvijeće je ono koje oduševljava građane te su i njima i turistima nerijetko točke za fotografiranje za društvene mreže.
Stručno vodstvo RJ „Zelenilo“ inspiraciju za izgled cvjetnih nasada nalazi u istraživanju literature, internetskih izvora te najnovijih trendova. Uzme li se u obzir to da su se nedavno vratili iz Londona, gdje su posjetili ‘’Chelsea Flower Show’’ (odakle i ovogodišnja ideja za zelenu borduru), s nestrpljenjem iščekujemo što će iduće godine primijeniti u osječke cvjetne nasade.
UNIKOM U SEZONI POKOSI 4,5 MILIJUNA ČETVORNIH METARA TRAVNATIH POVRŠINA
Punih osam mjeseci svake godine djelatnici Unikoma vrijedno kose sve travnate površine ne samo na području grada Osijeka, već i svih osječkih prigradskih naselja. Sustav održavanja zatravnjenih površina određen je godišnjim Planom i Programom održavanja javnih zelenih površina Grada Osijeka, a možemo se pohvaliti kako je Osijek grad koji od svih većih gradova najviše ulaže u urednost travnjaka.
Održavanje zatravnjenih površina, odnosno košnja najveći je i najkompleksniji posao radne jedinice „Zelenilo“, a počinje obično sredinom ožujka i traje do sredine studenoga. Dakako, uvelike ovisi o vremenskim prilikama.
Iako je utvrđen godišnjim planom, tjedni raspored košnje ovisi ponajviše o potrebama na terenu. Naime, nisu svi travnjaci jednaki, odnosno ne rastu jednakim intenzitetom. Ovisno o tipu travnjaka, visini trave i vremenskim prilikama svakodnevno se prilagođava raspored košnje. Inače, Radna jedinica „Zelenilo“ osim što se brine o parkovnim travnjacima, travnatim površinama naselja kolektivnog stanovanja i gradskih ulica, također održava travnate površine na područjima podvožnjaka, nadvožnjaka, nerazvrstanih cesta, kanala za oborinsku odvodnju, ali i saniranih odlagališta miješanog komunalnog otpada u Sarvašu, Nemetinu te na Filipovici. U brojkama, riječ je o ukupno oko 4,5 milijuna četvornih metara travnatih površina.
Košnja trave obavlja se specijaliziranim kosilicama za određene vrste travnjaka i terena, trimerima i traktorima, a tijekom sezone na košnji radi 40-ak radnika.
Djelatnici „Zelenila“ trude se „zatvoriti“ krug košnje od Klise do Josipovca te od Tenje do Lijeve obale svakih mjesec dana, a što ovisi o broju kišnih i sunčanih dana, eventualnim kvarovima na strojevima i sl. Tako se tijekom jedne sezone svaki kvart obiđe najmanje osam puta. Inače, većina ulica obuhvaćena je programom održavanja, dok ima sporednih koje nisu.
Ipak, u „Zelenilo“ katkad stižu molbe za košnju i u tim ulicama, točnije ispred kuća čiji vlasnici ne mogu sami pokositi travu, pa tim građanima izlaze ususret.
Visina košnje zatravnjene površine promijenila se u skladu s novim saznanjima o nestanku oprašivača. Prema pravilima struke, potrebno je ostavljati urbane livade, gdje je to moguće, naravno, primjerice, na prstenu oko Tvrđe i u Gackoj ulici, odnosno na frekventnim mjestima gdje tratinčice izgledaju reprezentativno. Tako u košnji u Unikomu pristupaju kompromisno, da u određeno vrijeme u godini (kada je to oprašivačima najpotrebnije) trava bude nešto viša, a u doba kada je trava sklonište za komarce, zatravnjene površine moraju biti nisko pokošene (poznato je da Osijek, zbog blizine zaštićenog močvarnog staništa, ima problema s komarcima). Iz tih se razloga možda ponekad učinilo da travnjaci nisu na vrijeme pokošeni, no to nije tako. Evidentno je kako se vodi računa o biljnom i životinjskom svijetu, odnosno o zaštiti oprašivača i bioraznolikosti urbanog područja.
ZANIMLJIV I POUČAN PORTAL UNIKOMA I GRADA OSIJEKA – CHECK TREES
Koje su karakteristike određenog stabla u Osijeku, u kakvom je stanju te općeniti tzv. zdravstveni karton stabla, Osječani i svi ostali koje zanimaju te informacije, mogu ih dobiti putem aplikacije Check Trees. Riječ je o portalu za koji se, u suradnji s Unikomom, odlučio implementirati Grad Osijek.
Check Trees je portal koji stvara bazu podataka o stablima, omogućava djelotvorno i razumno upravljanje stablima te javnosti pruža informacije o stablima na javnim površinama. Portal je jedinstveni alat za informiranje javnosti o razini i opsegu skrbi o drveću koju stručnjaci unose kroz aplikaciju na samom terenu.
Građanima su javno dostupni podaci na portalu jednostavnim klikom na odabir željenog stabla gdje će dobiti osnovne informacije koje, prema procjenama, zanima građane.
To je, primjerice, o kojoj vrsti stabla se radi, promjer krošnje, visina stabla, zdravstveno stanje, starost stabla i sl. Istovremeno, u aplikaciju kojom raspolažu stručnjaci upisuju se svi arboristički zahvati (sidrenje, orezivanje, sadnja stabala, njega stabala). Portal potom informira vlasnika stabla o potrebi provjere, revidiranja ili ponavljanja određenog zahvata.
Stručnjaci u Gradu i u Radnoj jedinici „Zelenilo“ su svjesni da stabla mogu predstavljati opasnost koju ne treba podcjenjivati i ignorirati. Iako je gotovo nemoguće potpuno ukloniti rizik pada stabla, moguće je redovitim pregledima i zahvatima uvelike smanjiti taj rizik, a samim time i posljedice.
Sam pojam „pregled“ može obuhvaćati cijeli niz aktivnosti, od površnog neformalnog promatranja do brze vizualne provjere, a zatim i do detaljnog pregleda uz pomoć uređaja poput rezistografa za mjerenje mehaničkog otpora za otkrivanje truleži u stablu ili pulling testa – najprihvaćenije metode za procjenu sigurnosti i stabilnosti stabla opterećenjem stabla kojim testiramo vjerojatnost izvale stabla pri datom opterećenju.
I mlada stabla ponekad trebaju pomoć kako bi im se nakon zimskog mirovanja pobudio imunitet pa se primjenjuje tretman prihrane stabala koji je različit za svako stablo, ovisno o vrsti stabla te njegovim tegobama.
Uzme li se u obzir to da je tek započeta ponovna inventarizacija stanja stabala na području Grada, trenutno pregledana stabla su dobre vitalnosti iako uvijek ima suhih grana u krošnjama koje je potrebno sanirati. Inače, u gradu ima i dosta starih veteranskih stabala, starijih od 70 godina. Takav je primjer hrast u dvorištu gimnazije Gaudeamus, dvije bukve u Parku kralja Držislava te poznati nam „Gospodin Ginko“ u Tvrđi. Ta su stabla značajna ne samo zbog svoje starosti i veličine, već i grandioznosti i općenito predstavljaju ljepotu zuba vremena. Njih valja posebno zaštititi i voditi računa o njima.
Inače, u Osijeku je svako stablo mapirano te ima svoju lokaciju i to zahvaljujući ne samo navedenoj aplikaciji, već i GIS katastru u kojem su unosi započeti još 2012. godine.
Do 2020. uneseno je oko 26.500 stabala, a procjena je da ih je do 2024. posađeno i bit će uneseno još između pet i šest tisuća.
Tako dolazimo do brojke veće od 30.000 stabala u gradu Osijeku. Također, stručnjaci su započeli s unosom stabala početkom siječnja ove godine u aplikaciju Check Trees i uvedeno ih je 150 te nastavljaju dalje.
Inače, u redovnom održavanju Unikom tijekom sezone 2023./2024. treba posaditi oko 700 stabala, a u ovoj sezoni, točnije zima 2023./proljeće 2024. posađeno ih je oko 400.
Iz projekata Agencije za zaštitu okoliša još je stabala koje se planiraju posaditi pa će to sveukupno ove godine biti oko 2000.
Osijek je grad zelenila, ima više parkova nego trgova, ima najljepši park u Hrvatskoj, a dvije godine zaredom proglašen je hrvatskim Eco-Cityjem.
Treba li vam bolja pozivnica od ove?
Komentari