Predsjednik Zelene liste Nenad Matić u subotu je pozvao Vladu da se očituje hoće li provesti projekt bušenja u Jadranskom moru radi eksploatacije plina i nafte te upozorio da razvijene zemlje napuštaju fosilna goriva i okreću se obnovljivim izvorima energije, prije svega solarnim.

Matić na konferenciji za novinare u Splitu rekao da je Zelenu listu i javnost iznenadila “usputna najava ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Čorića da se nastavlja projekt bušenja Jadranskog mora u svrhu eksploatacije plina ili nafte.”

Ministar Ćorić je na konferenciji za novinar 15. siječnja ove godine na pitanje novinara kako gleda na mogućnost obnove istraživanja i eksploatacija ležišta nafte i plina u Jadranskom moru, odgovorio kako doista postoje indicije o značajnim količinama plina na području Jadrana te da “nije ni za ni protiv” već o tome treba donijeti konsenzualnu odluku.

U vrijeme kada razvijene zemlje napuštaju fosilna goriva i okreću se obnovljivim izvorima energije, rekao je Matić, ministar Ćorić nas nakon LNG terminala u Kvarneru i najava ulaganja u Plomin 3 vraća u energetskom smislu nazad, a u ekonomskom smislu ugrožava turizam kao najvažniju našu gospodarsku granu koja je u 2018. godini uprihodila oko 12 milijardi eura.

“Zelena lista traži da se HDZ i Vlada Republike Hrvatske službeno očituju hoće li pokušati poput Zorana Milanovića provesti projekt bušenja u Jadranskom moru zbog eksploatacije plina ili nafte,” rekao je i poručio da će u slučaju da se nastavi s tim projektom, Zelena lista sudjelovati u organiziranju javnog pritiska da se od toga odustane.

“Podsjećamo da je HDZ pokrenuo interpelaciju vlade Zorana Milanovića koja je željela bušiti Jadran, a Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru, 24. rujna 2015. godine je u ime HDZ-a rekao da je projekt ekološki i gospodarski štetan za Jadransko more i Hrvatsku, a ugrožava i nacionalne interese. Što se u međuvremenu promijenilo,” pitao je Matić.

Rekao je kako očekuje od ministra Čorića da Dalmaciji, Istri i Kvarneru ponudi razvoj solarne energije gdje je udio pokrivanja električnom energijom iz fotonaponskih sustava u zemljama Europske unije 2016. godine iznosio 4 posto – u Italiji devet postio i Njemačka 7 posto, a u Hrvatskoj 0,34 posto ili iskorištavanje energije mora, to jest korištenje energije valova, energije plime i oseke ili temperaturnih razlika u vodi.

Matić je također kazao kako studiji Londonske ekonomske škole tvrde da bi trenutni prestanak korištenja fosilnih goriva zaustavio klimatske promjene i Hrvatska treba ići u tom smjeru.