Brojnim pokrenutim procesima, planiranim projektima i onima u provedbi Grad Dubrovnik participira u energetskoj i zelenoj tranziciji. Misija i vizija ove gradske uprave je grad koji se razvija održivim smjerom koristeći suvremene digitalne tehnologije u inovativnom i kreativnom gospodarstvu, efikasnoj infrastrukturi, urbanoj mobilnosti i odgovornom turizmu

Nakon energetske obnove vrtića i škola, Grad Dubrovnik je kontinuirano posvećen održivom energetskom razvoju baziranom na načelima zaštite okoliša i korištenju obnovljivih izvora energije. Tako je nedavno provedena cjelovita rekonstrukcija sustava javne rasvjete šireg područja grada, a zastarjele svjetiljke zamijenjene su energetski učinkovitim LED rasvjetnim tijelima, njih 3739, čime su noćne vizure Dubrovnika dobile posve novi izgled jer takva rasvjetna tijela osiguravaju ravnomjernu osvijetljenost javnih površina i ne dolazi do neželjenog rasipanja svjetlosti. S financijske strane bit će ostvarene značajne uštede, procijenjene na 260 tisuća eura (dva milijuna kuna) na godišnjoj razini, koje će se ogledati kroz smanjenje potrošnju električne energije i manje troškove održavanja. Kotlovnica Kneževa dvora, jednog od najvažnijih objekata naslijeđene kulturno-povijesne baštine Dubrovnika, obnovljena je 2019. godine u okviru EU projekta DURA-e „Seadrion“. U novo postrojenje ugrađeno je šest dizalica topline koje koriste morsku vodu za grijanje i hlađenje Kneževa dvora, Kazališta Marina Držića i zgrade gradske uprave. Projekt ima veliku važnost jer se radi o korištenju obnovljivih izvora energije u UNESCO-ovu zaštićenom području, a u ovom slučaju korištena je energija mora koja je veliki potencijal priobalnih gradova. Sustav je implementiran krajem 2019., otkad su postignute značajne uštede na energentima, mjesečno do visokih 63,5 posto.

Doprinos zelenim ciljevima i prilagodbi klimatskim promjenama sadržan je i u prvom hrvatskom Planu upravljanja povijesnim cjelinama čije se mjere i aktivnosti uvelike primjenjuju, a i sama izrada SECAP-a jedna je od aktivnosti definirana Planom.

Ova vrijedna investicija sufinancirana je sredstvima iz EU fondova, a Grad Dubrovnik svakako nastavlja intenzivno provođenje projekata održivosti i energetske učinkovitost te brojnih Smart City projekata, čime prednjači u odnosu na ostale hrvatske gradove. Tako su u objektu gradskog bazena započeli radovi ugradnje sustava dizalica topline s morskom vodom, a investicijom je, uz značajne financijske uštede od više od 130 tisuća eura na godišnjoj razini, procijenjeno smanjenje emitiranja ugljikova dioksida (CO2) od tisuću tona na godišnjoj razini. Investicija se provodi u sklopu EU projekta i sufinancirana je bespovratnim sredstvima u ukupnom iznosu od 1.348.240,57 eura. U sklopu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) financirat će se uređenje zelene infrastrukture – „pluća Dubrovnika“ – parka Gradac i rekonstrukcije parka Pile i parka ispod platane na Brsaljama, a Gradu Dubrovniku odobreno je i ukupno 552.000 eura bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za projekte dvaju drvoreda autohtonih sorti stabala u užem gradskom središtu. U gradskim kotarima Gruž i Lapad, uz glavne prometnice, planirana je sadnja oko 70 odraslih, formiranih stabala velike lisne mase koja filtriraju zrak i potiču smanjenje temperature.

Kotlovnica Dvor i osnovna škola Ivana Gundulića samo su neki od realiziranih Smart City projekata. FOTO: Grad Dubrovnik

U pripremi su i energetske obnove zgrade OŠ Mokošica, OŠ Marina Držića (objekt škole za djecu s posebnim potrebama), Doma kulture na Koločepu te postojeće Sportske dvorane u Gospinu polju. Procijenjena sveukupna vrijednost ovih investicija prelazi 42 milijuna kuna, od čega samo na energetsku obnovu sportske dvorane otpada 24,8 milijuna kuna. Proračunom za 2023. planirano je 1,5 milijardi kuna za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije za kućanstva, za 2024. dodatnih 2,75 milijardi kuna, a za 2025. nešto više od tri milijarde kuna. Dubrovnik je prvi u Hrvatskoj uveo 100 posto električni sustav dijeljenja automobila, elektrifikaciju voznog parka priprema i gradski prijevoznik Libertas, a planirana je i nabava električnih automobila za gradske službe. U sklopu projekta e-LAFITI radi se i na projektima elektrifikacije lokalnih brodskih linija prema Elafitskim otocima.

Realizirani energetski projekti rezultirali su smanjenjem računa za električnu energiju, čime je izbjegnut financijski udar na gradski proračun koji bi se u suprotnom neizbježno dogodio zbog poskupljenja energenata. Upravo zbog realizacije niza energetskih obnova i projekata Grad Dubrovnik neće povećavati cijene komunalija građanima, krajnjim korisnicima usluga.

Digitalna transformacija Dubrovačke kartice, realizirana prošle godine pod nazivom Dubrovnik Pass kao jedno u nizu Smart City rješenja gradske uprave, pokazala se izuzetno uspješnim projektom i ispunila je zadane ciljeve da omogući jednostavniju kupnju i korištenje ove zajedničke ulaznice svim posjetiteljima Grada te istovremeno gradskoj upravi služi kao alat za upravljanje tokovima posjetitelja. Osim što generira prihode iz kojih se financira obnova baštine, ali i cjelokupni kulturni sektor, projekt Dubrovnik Passa iznimno je značajan i zato što pruža široke mogućnosti nadogradnje, umrežavanja te daljnjeg strateškog razvoja kao ključnog alata za upravljanje povijesnom jezgrom Grada kao UNESCO-ovim svjetskim dobrom. Sustav je kao inovativno rješenje usklađen s EU-ovim zelenim planom.

Gradonačelnik Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž, danas državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, s ministrom Šimom Erlićem pri uručenju odluka ITU gradovima. FOTO: Grad Dubrovnik

Gradu Dubrovniku u kolovozu su odobrena sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od devet tisuća eura za sufinanciranje izrade Akcijskog plana energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP). Ključni je to strateški dokument lokalne i regionalne razine koji ocjenjuje utjecaj ranjivosti i rizika na klimatske promjene i kojim se identificiraju prioritetne mjere ublažavanja klimatskih promjena. Omogućuje pokretanje konkretnih projekata i osigurava mogućnost prijave za njihovo financiranje kroz različite EU i nacionalne fondove.