Zelena akcija u utorak je pozvala Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da poveća ambiciju u borbi protiv zagađenja plastikom kako bi se Hrvatska maknula iz kluba najgorih te izbjegla plaćanje kazne za moguću povredu prava Europske unije.

“Hrvatska se nalazi u društvu nekoliko zemalja koje pokazuju malo ambicije po pitanju mjera za postepeno ukidanje jednokratne plastike. Pokazao je to novi europski izvještaj o napretku država članica EU-a u usvajanju nacionalnih mjera, u skladu s obvezama Direktive o plastici za jednokratnu uporabu. Zelena akcija, kao članica pokreta Break Free From Plastic, sudjelovala je u izradi izvješća koje otkriva da je većina zemalja postigla značajan napredak, ali se još uvijek očekuju koraci u smislu političkih ambicija i provedbe zakonodavstva. U svjetlu ovih nalaza, europske nevladine organizacije pozivaju nacionalne vlade i Europsku komisiju da odigraju ključnu ulogu u suzbijanju plastičnog zagađenja koje dolazi od jednokratnih predmeta”, navodi Zelena akcija u priopćenju.

Ističu da izvješće pokazuje da su se najboljima iz 2021. godine – Grčkoj, Francuskoj i Švedskoj – pridružili Luksemburg, Cipar, Slovenija, Latvija, Danska i Portugal. Neke od tih zemalja, dodaju, čak su pokazale veće ambicije od onoga što je zahtijevano Direktivom, osobito u pogledu mjera za postizanje smanjenja potrošnje.

“Ostalo je samo nekoliko zemalja koje zaostaju poput Finske i Poljske, a pet država članica, uključujući Hrvatsku, ne pokazuje dovoljno ambicije. U tom okruženju, neke se države ističu po tome što su prekršile Direktivu u transpoziciji, poput Italije, koja je izuzela biorazgradivu plastiku iz svojih mjera. Izvješće pokazuje da su u svim državama članicama potrebni dodatni napori za provedbu usvojenih mjera budući da se zabranjeni artikli još uvijek nalaze na tržištu kao posljedica dozvoljenih rasprodaja zaliha i tzv. greenwashing praksa, što je slučaj u Hrvatskoj”, naglašavaju.

Iz Zelene akcije navode da ostaje nejasno kako će neke države postići ambiciozni cilj smanjenja potrošnje ako ne postave vlastite ciljeve, što je slučaj u Hrvatskoj gdje takva mjera izostaje. “Važno je istaknuti da su zemlje s najviše potencijala za uspjeh upravo one koje postavljaju ciljeve za ponovnu uporabu, što je daleko od Hrvatske realnosti. Zabrinjavajuće, izvješće također otkriva da većina država nije donijela nacionalnu strategiju podizanja svijesti, već ju je prepustila proizvođačima plastike. Što se tiče proširene odgovornosti proizvođača, većina je još uvijek daleko od ispunjavanja svojih obveza za rokove 2023. i 2024. godine”, poručuju.

Države članice, podsjećaju, imaju odgovornost ne samo prenijeti mjere u nacionalno zakonodavstvo, već i osigurati da se one poduzmu na vrijeme te da se sustavno provode. Zakonodavstvo u Hrvatskoj kasni više od godinu dana te se zabranjeni artikli i dalje mogu pronaći na tržištu. Dodatno, početkom ove godine Hrvatska je već primila jednu opomenu od strane Europske komisije te postoji vjerojatnost da će se ići u postupak zbog moguće povrede prava EU-a, tzv. infringement.

Zelena akcija