Unatoč višegodišnjoj inflaciji i porastu troškova, kao i činjenici da Vlada smanjuje energetske subvencije, doznake visokim učilištima za redovne studente i materijalne troškove nepromijenjene su još od 2018. godine, ističu u priopćenju.

Riječ je, pojašnjavaju, o sredstvima koja se doznačuju ustanovama za potrebe pokrića materijalnih troškova poslovanja, poput struje i grijanja, uredskog materijala, nabavke knjiga ili obnove informatičke opreme, a koji se za visoka učilišta određuju preko broja upisanih studenata. S tim troškovima sveučilišta i fakulteti muku muče već godinama.

Sindikat naglašava kako su navedena sredstva za njihovo financiranje i prije višegodišnjeg perioda pojačane inflacije u kojoj su svi troškovi života i poslovanja enormno porasli bila neadekvatna, zbog čega su se razlike morale namirivati iz vlastitih sredstava ustanova, što si mogu priuštiti samo one ustanove koje na tržištu ostvaruju značajne prihode.

Neadekvatnost ovog modela financiranja posebno dolazi do izražaja kod javnih visokih učilišta s malim brojem studenata, kao što su umjetničke akademije.

Sindikat znanosti smatra da je ovakvo stanje neodrživo. Iako se problem nedovoljnog financiranja može rješavati kroz programske ugovore kao temeljne financijske instrumente koje javna visoka učilišta ugovaraju s Ministarstvom znanosti, taj proces na fakultetima još nije započeo niti dvije godine od stupanja na snagu novog resornog zakona koji regulira to pitanje.

Stoga pozivamo resorno ministarstvo da što prije otvori pregovore za programske ugovore i uskladi ih s potrebama visokoškolskih ustanova, a u međuvremenu hitno korigira iznose subvencija javnim visokim učilištima i prilagodi ih visini stvarnih troškova, kako i ona ne bi počela stvarati dugove prema dobavljačima, što je problem kojeg godinama vidimo u sustavu zdravstva, navodi se u priopćenju. Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.