Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba, govori za Zagreb News o problemima novog sustava zbrinjavanja otpada u Zagrebu koji je stupio na snagu 1. listopada

Prije dvadeset godina Zdravko Vladanović je u svojoj stambenoj zgradi preuzeo dužnost predstavnika suvlasnika stambene zgrade. Težak je to posao za njega bio – morao je sve te različitosti u svojoj zgradi pomiriti. Uvidio je da postoji i privatni i javni interes unutar zgrade, primjerice u obliku prevencije požara, potresa, bolesti… S ciljem promicanja javnog diskursa u smjeru bolje organizacije predstavnika suvlasnika stambenih zgrada, Vladanović je 2016. godine osnovao Udrugu predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba, na čijem čelu je ostao do danas. Sada velike probleme uviđa u novom sistemu zbrinjavanja otpada koji je u Zagrebu stupio početkom listopada, a koji su to točno problemi otkriva za Zagreb News.

ZgNews: Je li Grad Zagreb surađivao s vašom udrugom prilikom razvijanja ideje o promjeni sistema bacanja otpada?

Nakon sastanka koji smo imali na Velesajmu 2017. godine, na koji je i Milan Bandić došao, zainteresiranost je utihnula. Sada je došla nova ekipa u Grad. Tu nemam nikakve suradnje za sada. Oni znaju za mene i ja znam za njih. Dobio sam poziv konačno krajem kolovoza na koji smo izašli ja i još tri člana udruge. Iz Grada je bilo nekoliko predstavnika, među ostalima direktor Čistoće Davor Vić i gradonačelnik Tomislav Tomašević.

ZgNews: Postoji u javnosti problem podzemnih spremnika. Govorite kako Tomislav Tomašević diskriminira neke ljude s tom odlukom. Jesu li se nadzemni boksevi spominjali na tom sastanku?

Otvorio sam pitanje nadzemnih bokseva i diskriminacije koja je s njima povezana. Tomašević mi je odgovorio kako je to privremeno rješenje jer će se ti nadzemni boksevi koje su financirali suvlasnici zgrade zamijeniti podzemnim spremnicima koje je financirao Grad Zagreba. Zašto sada ulazimo tolike troškove, ako će se u dogledno vrijeme ti boksevi zamijeniti? Među ostalome, Holding bi mogao provoditi objedinjenu nabavu tih bokseva i smanjiti njihovu cijenu… Ideja objedinjene nabave je odbijena i svaka stambena zgrada posebno radi bokseve. Međutim, ja još do sada nisam vidio niti jedan takav planirani boks u Zagrebu, niti znam da je igdje napravljen.

ZgNews: Za medije spominjete infrastrukturne probleme koji su se pojavili. Koji su to?

Kante i dalje, osim u povijesnoj jezgri, ostaju po cijelom Zagrebu, samo se stavljaju u te nadzemne bokseve. Mi imamo paradigmu da će kante biti maknute s ulica. Mali postotak jest maknut, ali je i dalje to samo mali postotak. Ogroman, tročetvrtinski postotak, morat će te bokseve stavljati na javne površine, a stanari će ih morati iz sredstava zajedničke pričuve financirati. Prikupljanje vrećica od 20 do 22 navečer je također privremeno rješenje dok grad u centru ne postavi podzemne spremnike. Njih oko 100, od kojih se 50 planira napraviti do nadolazećeg proljeća. Ne za svaku zgradu, već će negdje građani morati hodati i po 200 metara do spremnika. No moramo biti realni, mi ne možemo promijeniti zgrade u Zagrebu. Stare su 100-200 godina i ne možemo uz njih zadovoljiti sve svoje potrebe.

ZgNews: Obraćaju li vam se predstavnici suvlasnika stambenih zgrada zbog novog sistema? Koje probleme oni uviđaju?

Iz iskustva znam da Zagrepčanima nije problem odvajati otpad. Često građani spominju cijenu. Međutim, ne mora se puno govoriti o fiksnoj cijeni zbrinjavanja otpada. Ona je više-manje svugdje u Hrvatskoj ista ili vrlo slična. Građani su osjetljivi na novac. Sve košta, ekologija košta. To nije besplatno. Građani očekuju od institucija da one to naprave. U centru se bune oni koji neće dobiti podzemne spremnike, dok se izvan centra bune zato što im je nametnuto da osobnim sredstvima kupuju skupe bokseve. Dva posto građana će dobiti od Grada Zagreba sve što im treba, a 98 posto građana neka kupe sami.

ZgNews: Što mislite o čuvanju okoliša? Je li ovo ipak korak u dobrom smjeru?

Pitanje zaštite okoliša je iznimno važno civilizacijsko pitanje. Teret odgovornosti ne treba, kako to često kaže zakonodavac, samo snositi potrošač kao „proizvođač otpada“. Proizvođač i trgovac moraju aktivno sudjelovati u kampanji poticanja ideje o adekvatnom zbrinjavanju otpada. Međusobnim natjecanjem proizvođači stvaraju primamljiva pakiranja. Europska unija se polako kreće prema tome da regulira odluke proizvođača u skladu s očuvanjem okoliša.