Kako stoje stvari, Domovinski pokret (DP), kao koalicijski partner HDZ-a, mogao bi ostati uskraćen za zapošljavanje svog političkog kadra u državnim poduzećima i javnim ustanovama, javlja u ponedjeljak navečer Jutarnji list.

Prepreka će biti uvođenje antikorupcijskih mehanizama u upravljanje državnim poduzećima, što je nužno kako bi Hrvatska ispunila kriterije za ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), odnosno društvo 38 najrazvijenijih država svijeta. Na jednom od koalicijskih sastanaka DP je upozoren da su stručnjaci OECD-a kao jedan od većih problema istaknuli prevelik utjecaj politike na poduzeća u državnom vlasništvu.

Tom prigodom, DP-u je stavljeno do znanja da će se morati značajno smanjiti utjecaj politike na državna poduzeća, što ne znači da će DP biti potpuno isključen iz upravljanja, ali tamo gdje će se i HDZ-ovci pokazati “viškom” i DP će biti jako limitiran, piše Jutarnji list.

Budući da je cilj ući u OECD 2026. godine, a da će se za malo više od godinu dana, točnije u rujnu 2025., ocjenjivati spremnost Hrvatske za članstvo, Vlada mora ozbiljno požuriti s ispunjavanjem kriterija. Ministarstvo financija pripremilo je novi Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu i trenutačno se, kako je rekao ministar financija Marko Primorac, pripremaju podzakonski akti.

Radi se na dokumentu koji će urediti politiku plaća, na posebnom dokumentu koji će definirati politiku dividendi, izrađuju se ključni elementi poslovanja (KPI) te posebno vlasnička politika.

Jedan od ciljeva je profesionalizacija nadzornih odbora i uprava, rekao je ministar Primorac. “Moramo odrediti što želimo s vlasništvom nad poduzećima, koje ciljeve želimo ostvariti, odgovoriti na pitanje zašto su u vlasništvu države”, dodao je.

Iz javnog savjetovanja o obrascu prethodne procjene za nacrt Zakona o pravnim osobama u državnom vlasništvu iz rujna prošle godine proizlazi da će se, među ostalim, uvesti transparentni postupak izbora članova nadzornih odbora putem javnog natječaja ili, iznimno, posredstvom specijalizirane agencije za posredovanje pri zapošljavanju (headhunting agencije). Usto bi se uvela obveza određenog broja neovisnih članova nadzornih odbora kako bi se osiguralo efikasnije, odgovornije i objektivnije izvršavanje uloge članova nadzornih odbora.

Nadzorni odbori dobili bi autonomiju i mogli bi samostalno birati članove uprave, umjesto da ih delegira vlada, a time bi se podigla odgovornost nadzornih odbora za rad uprave. Politika neće biti potpuno isključena iz upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu, nego će nacrt zakona, koji je pripremilo Ministarstvo financija, uvesti ravnotežu, donosi Jutarnji list, navodeći kako će “premijer Plenković ulazak Hrvatske u OECD iskoristiti i da napravi red i unutar HDZ-ova kadra koji je zaposjeo državna poduzeća”.

Sve vode članovi političkih stranaka

Naime, od 30 pravnih osoba u državnom vlasništvu koje su u izvješću Ministarstva financija o njihovu poslovanju 2022. godine navedene kao “pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku”, samo nekolicinu njih vode osobe koje nisu članovi političkih stranaka.

U pravilu, funkcije predsjednika nadzornih i upravnih odbora zauzimaju članovi HDZ-a, a tamo gdje se dogodi da je predsjednik nadzornog odbora nestranački, obvezno bude predsjednik uprave iz vladajuće stranke. Čak se i na čelo poduzeća koja su u kategoriji onih od “posebnog interesa” uhljebljuje kadar koji nema nikakve kompetencije, kao i onaj opterećen aferama.

– nedovoljno snažna funkcija državnog vlasništva – nepostojanje vlasničke politike i financijskih i nefinancijskih ciljeva pravnih osoba u državnom vlasništvu

– neusklađen pravni i regulatorni okvir – potrebna je izrada zakona koji uređuje pravne osobe u državnom vlasništvu

– nejednaki uvjeti poslovanja u odnosu na trgovačka društva u privatnom vlasništvu zbog neujednačenih pravnih oblika pravnih osoba u državnom vlasništvu – potrebna je unifikacija pravnih oblika

– nedovoljno dobre prakse transparentnosti i javnih objava – potrebno je povećanje opsega objedinjenog godišnjeg izvješća na sve pravne osobe od posebnog interesa i nestrateška trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska ima prevladavajući utjecaj te poboljšanje objavljivanja financijskih i nefinancijskih informacija

– nedovoljno snažan sustav unutarnje kontrole – potrebne su mjere koje štite autonomiju unutarnjih revizora i neovisnost zakonske revizije, poboljšanje sustava zaštite prijavitelja nepravilnosti (zviždača) i jačanje kontrolnih mjera u procedurama nabave u pravnim osobama

– nedovoljna autonomija i neovisnost nadzornih odbora – potrebni su uspostava stručnih i neovisnih nadzornih odbora transparentnom i kompetitivnom procedurom izbora, poboljšanje politike naknada, jačanje neovisnosti revizijskih odbora i osnaživanje nadzornih odbora u izvršavanju funkcije određivanja strategije i nadzora upravljanja, navodi Jutarnji list.