Hrvatska potpuno nespremna dočekuje novu sezonu tuče i hrvatski bi poljoprivrednici zbog nesposobnosti čelnih ljudi Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva mogli ostati bez zaštite svojih usjeva od te elementarne nepogode koja posljednjih godina sve više uništava njihova polja, voćnjake i vinograde. Nacional je u posjedu dokumenta Državnog hidrometeorološkog zavoda u kojem ravnateljica Zavoda Branka Ivančan-Picek piše ministrici poljoprivrede Mariji Vučković i ministru gospodarstva Davoru Filipoviću da joj hitno osiguraju sredstva za obranu od tuče, jer u suprotnom ona neće moći preuzeti odgovornost organizacije obrane od tuče i, kako navodi, operativne spremnosti DHMZ-a u toj aktivnosti. Drugim riječima, Branka Ivančan-Picek od Plenkovićevih ministara traži da joj osiguraju 900 tisuća eura za obranu od tuče, i to u što kraćem roku kako bi država koliko-toliko bila spremna za sezonu te elementarne nepogode koja je prošlog tjedna već pogodila dio Hrvatske.

Kako doznaje Nacional, problem je nastao jer dio znanstvenika smatra te je i dao preporuku da se odustane od tradicionalne obrane od tuče, ali zbog velikog otpora dijela javnosti i poljoprivrednika Ministarstvo poljoprivrede još uvijek nije krenulo u izmjenu Zakona o sustavu obrane od tuče, odnosno, još uvijek nije u proceduru poslalo Zakon o prestanku važenja Zakona o sustavu obrane od tuče. To je vidljivo iz dopisa koji je ministrica poljoprivrede Marija Vučković poslala 14. ožujka ove godine u Ministarstvo gospodarstva i DHMZ, a u kojem traži da se i dalje postupa po važećem zakonu, i to na zahtjev županija koje su Ministarstvu poljoprivrede dostavile mišljenje da još uvijek postoji potreba za obranom od tuče. Dva dana nakon toga dopis pomalo dramatičnog sadržaja ministru Filipoviću poslala je Branka Ivančan-Picek. U dopisu od ministra traži da osigura dodatnih 900 tisuća eura jer DHMZ na raspolaganju za obranu od tuče ima samo otprilike 350 tisuća eura, što je, po riječima ravnateljice DHMZ-a, nedostatno za bilo kakvo provođenje obrane od tuče.

Ministar gospodarstva Davor Filipović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković suodgovorni su za stanje sustava obrane od tuče, za koji bi se trebao brinuti Državni hidrometeorološki zavod. FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

U cijeloj situaciji posebno je zabrinjavajuće to što Ministarstvo gospodarstva, po informacijama do kojih je došao Nacional, još uvijek nije odgovorilo DHMZ-u te je još uvijek nepoznato kakva će biti sudbina obrane od tuče ove godine. Naime, kada bi Filipovićevo ministarstvo tijekom ovoga tjedna i odobrilo traženih 900 tisuća eura, svi natječaji koji su potrebni za nabavu materijala za obranu od tuče mogli bi biti završeni tek krajem svibnja što znači da će hrvatski poljoprivrednici još gotovo dva mjeseca biti potpuno nezaštićeni od te za njih vrlo opasne elementarne nepogode koja posljednjih godina čini sve veću materijalnu štetu na usjevima, voćkama ili vinogradima.

Takav razvoj događaja pokazuje potpunu neorganiziranost vrha hrvatske vlasti, koji ostavlja na cjedilu poljoprivrednike kada od države očekuju pomoć u obrani od elementarnih nepogoda. Da stvar bude još gora, država ne pomaže poljoprivrednicima ni kada je u pitanju osiguranje usjeva od elementarnih nepogoda jer je proteklih godina stalno smanjivala sredstva kojima je pokrivala dio police osiguranja poljoprivrednika. Baš na to u Saboru je upozoravao i saborski zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar, koji je za Nacional objasnio zašto smatra da je sustav obrane od tuče u katastrofalnom stanju:

“Hrvatska uopće nije spremna za sezonu tuča, a prva tuča, srećom sitna i ne toliko opasna, već je pala na području Kumrovca 10. ožujka. Tvrdim da je trenutno stanje sustava obrane od tuče katastrofalno i da će prva ozbiljnija tuča prouzročiti strahovite štete na poljoprivrednim kulturama. Najodgovorniji su isti oni koji će, nakon što tuča prođe, stati pred kamere i hvaliti se kako građani nisu sami jer se oni brinu za njih i kako će svaki euro štete biti isplaćen poljoprivrednicima. Premijer Plenković, ministrica poljoprivrede Vučković, ministar gospodarstva Filipović, mnogi državni tajnici i župani, svi će oni odjednom biti puni brige za maloga čovjeka i predstavljati se kao spasitelji.”

Hrvatska uopće nije spremna za sezonu tuča, a prva tuča, srećom sitna i ne toliko opasna, već je pala na području Kumrovca 10. ožujka. FOTO: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Dretar je u nastavku svoje izjave bio još oštriji, ustvrdivši da je “to što radi hrvatska vlada – odvratno”, te nastavio: “Uništili su sustav obrane od tuče pa sada čekaju da tuča uništi voćnjake, vinograde, staklenike pa da se dođu napuhavati i novcem poreznih obveznika sanirati štete, glumeći velike spasitelje. Ne bi me iznenadilo da Plenki navuče gaće preko hlača, kao Superman.”

Dretar kaže da je rješenje problema vrlo jednostavno i da se samo trebaju primjenjivati odredbe važećeg Zakona o sustavu obrane od tuče, koji izrijekom propisuje da je obrana od tuče u nacionalnom interesu, te da svi odgovorni za takvo katastrofalno stanje sustava direktno krše zakonske odredbe. Saborski zastupnik Domovinskog pokreta ujedno je i pozvao DORH da ispita zašto odgovorne osobe ne rade posao za koji ih plaćamo te je dodao:

“Sustav obrane od tuče treba hitno postaviti na noge, osposobiti mrežu prizemnih generatora i sklopiti ugovore s poslužiteljima istih, osigurati funkcionalnost radarskih uređaja kojima se detektiraju tučonosni oblaci te krenuti u izmjene postojećeg zakona, kako bi Hrvatska dobila poljoprivrednu avijaciju koja bi s malih županijskih uzletišta djelovala na vrh oblaka dok generatori djeluju sa zemlje. Zbog svega su poljoprivrednici u jako lošoj situaciji. Država subvencionira police osiguranja od tuče do iznosa od 70 posto, ali to nije rješenje. Osiguravajuće kuće nisu humanitarne udruge, njima je u interesu prvenstveno profit pa proizvođačima osiguravaju samo štetu na urodu, ali ne i štetu na nasadima i površinama. Subvencijama polica država samo pumpa zarade osiguravajućih kuća, a proizvođačima ne pomaže. Postavljam pitanje – a što ćemo jesti kada nam tuča uništi poljoprivredu? Police osiguranja na kiselo?”

O problemu osiguranja poljoprivrednika Nacional je pisao još prošle godine kada smo otkrili da Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Agencija za plaćanja u poljoprivredi, planira smanjiti sredstva kojima pokriva dio polica osiguranja poljoprivrednika kroz Mjeru 17.1 Fonda za ruralni razvoj. Nacionalu su se tada obratili nezadovoljni poljoprivrednici koji su se žalili da je Ministarstvo baš u danima kada je Hrvatsku pogodila katastrofalna tuča, povuklo nekoliko poteza kojima se išlo direktno na štetu poljoprivrednika.

Naime, Agencija za plaćanja u poljoprivredi raspisala je e-savjetovanje za mjeru 17.1 koja se tiče osiguranja poljoprivrednika, a u predloženom dokumentu stoji da će iz europskih fondova biti isplaćeno manje novca poljoprivrednicima za osiguranje od šteta. Takva odluka izazvala je bijes dijela poljoprivrednika, koji su sklopili ugovore o osiguranju očekujući da će natječaj za mjeru 17.1 iz Fonda za ruralni razvoj biti raspisan pod istim uvjetima kao i prošle godine. No APPRRR i Ministarstvo poljoprivrede uputili su u e-savjetovanje prijedlog koji se dosta razlikuje od natječaja koji su raspisivani u proteklih pet godina, što je poljoprivrednike stavilo u vrlo tešku poziciju.

Na situaciju u sustavu obrane protiv tuče te odgovornost ministara u Saboru je upozoravao i saborski zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Poljoprivrednici su se žalili da APPRRR u katalogu ili planu natječaja objavljenog u rujnu 2021. ni na jednom mjestu nije naveo mogućnost promjene uvjeta natječaja te se iz onoga što je navedeno u tom planu dalo poprilično jasno naslutiti da će natječaj za mjeru 17.1 biti raspisan pod jednakim uvjetima kao i u proteklih pet godina.

Zato je većina poljoprivrednika doživjela popriličan šok kada je 2. lipnja objavljeno e-savjetovanje za mjeru 17.1 po potpuno novim uvjetima i za manje sredstava nego što je to u natječaju za prošlu godinu. Naime, nakon što je APPRRR izdao plan natječaja u kojem nije bila najavljena mogućnost novih uvjeta za tu mjeru, poljoprivrednici su početkom prošle godine krenuli potpisivati ugovore o osiguranju svojih usjeva i životinja kao što su to radili i proteklih godina.

‘Uništili su sustav obrane od tuče pa sada čekaju da tuča uništi voćnjake, vinograde, staklenike pa da se dođu napuhavati i novcem poreznih obveznika sanirati štete’, kaže Davor Dretar

No zbog izmjene uvjeta natječaja i smanjenja iznosa potpora, mnogi od njih našli su se u financijskim problemima jer neće dobiti povrat za dio premije osiguranja. Dosadašnja praksa je bila da APPRRR putem mjere 17.1 iz Fonda za ruralni razvoj poljoprivrednicima vrati 70 posto ugovorene premije ili maksimalno 75.000 eura, bez obzira na to radi li se o biljnoj ili stočarskoj proizvodnji. Za razliku od 2021., za koju je isplaćeno oko 210 milijuna kuna, u 2022. za ovu je mjeru planirano samo 150 milijuna kuna, 100 milijuna kuna osigurano je za biljnu proizvodnju, a 50 milijuna kuna za stočarsku proizvodnju. Zanimljivo je i da je APPRRR odlučio smanjiti sredstva iako su cijene usjeva, a samim time i premije osiguranja, drastično rasle u proteklih godinu dana, pa je tako po podacima Hrvatskog ureda za osiguranje u prva četiri mjeseca ove prošle godine za osiguranje usjeva i nasada te osiguranje životinja sklopljeno premije u vrijednosti od 236 milijuna kuna.

Zanimljivo je kako isti podaci pokazuju da je u prva četiri mjeseca 2022. sklopljeno premija za osiguranje usjeva i nasada koje su 57 posto vrjednije nego godinu dana ranije, a istovremeno je za osiguranje životinja vrijednost premija narasla 20 posto. Sve to govori kako su poljoprivrednici shvatili da im je u ekstremnim klimatskim uvjetima potrebna zaštita osiguravateljskih kuća, ali je većina njih očekivala da će barem dio premije pokriti iz Fonda za ruralni razvoj. Međutim, uvjeti koji su objavljeni putem e-savjetovanja ostavili su poljoprivrednike nezadovoljnima, i to prije svega raspodjelom sredstava za one koji su osigurali svoje usjeve ili svoje životinje.

Dopis koji je potpisala ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek, u kojem traži hitno odobrenje dodatnog iznosa za obranu od tuče. FOTO: Nacional

Treba naglasiti da službenih podataka za 2023. još uvijek nema, ali se može pretpostaviti da će se trend nastaviti i da će poljoprivrednici i dalje željeti što više osiguravati svoje usjeve. No pitanje je koliko će u tome imati pomoć Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja s obzirom na to da još uvijek nije poznato kolika će biti sredstva za Mjeru 17.1 za 2023. godinu. Isto tako nije poznato ni kako će osiguravateljske kuće reagirati kada shvate da u državi praktički i ne postoji učinkovita obrana od tuče te da nadležna ministarstva igraju ping-pong s DHMZ-om i poljoprivrednicima.

Zanimljivo je kako je ministrica poljoprivrede Marija Vučković još prošle godine rekla da nema znanstvenih i stručnih dokaza da je riječ o učinkovitom sustavu te da je to potvrdila i Svjetska meteorološka organizacija. Dodala je i kako postoji preventivno investiranje u sustave zaštite poput mreža kao i razrađene potpore za to. No od te njene izjave prošlo je gotovo godinu dana, a država još nije našla neku alternativu. Ne samo da nije našla alternativu već je potpuno zapustila i stari način obrane što je rezultiralo kašnjenjem u pripremi obrane od tuče za ovu godinu. I dok Branka Ivančan-Picek u svom dopisu upozorava ministre da ona neće preuzeti odgovornost ako obrana od tuče zakaže, ministarstva zadužena za obranu od tuče o toj tematici šute i ne odgovaraju na novinarske upite, što i ne treba čuditi ako još uvijek nisu odgovorili ni na dopis ravnateljice DHMZ-a.

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda za Nacional su poslali opsežan odgovor o ovoj problematici koji prenosimo u cijelosti:

“Operativna obrana od tuče regulirana je Zakonom o sustavu obrane od tuče („Narodne novine“, broj 53/01 i broj 55/07) te Pravilnikom o operativnom djelovanju obrane od tuče (NN 36/2002). Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) provodi operativnu obranu od tuče sukladno navedenom Zakonu, dok nadzor nad provođenjem Zakona obavlja Ministarstvo poljoprivrede. Pritom se operativna obrana od tuče provodi samo na području kontinentalne Hrvatske iako tuča pogađa cijeli hrvatski teritorij. Naime, sustav obrane od tuče provodi se na teritoriju 13 županija (Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba).

Zakon regulira i financiranje postojećeg sustava obrane od tuče, i to iz: Državnog proračuna RH, sredstvima proračuna županija s branjenog područja te proračunskim sredstvima Grada Zagreba. Međutim, tijekom posljednjih nekoliko godina došlo je do značajnog smanjena visine ukupnih prihoda osobito iz proračuna županija s branjenog područja. Tako da DHMZ operativnu obranu od tuče provodi u uvjetima značajno smanjenih financijskih sredstva te u skladu s tehničkim i ljudskim mogućnostima koje ima na raspolaganju. U 2022. godini nastavljeni su problemi s financiranjem sustava. Uplate financijskih obveza županija s branjenog područja ili su izostajale ili su bile zanemarenog iznosa.

Ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Branka Ivančan-Picek. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Kako se financijska sredstva za operativnu obranu od tuče kontinuirano smanjuju i županije uplaćuju sve manje ili njihova financijska potpora u potpunosti izostaje, DHMZ je 2020. godine zatražio i dobio suglasnost Ministarstva poljoprivrede da se operativna obrana od tuče obavlja samo prizemnim generatorima koji, kao i rakete, u tučonosne oblake unose istu tvar – srebrov jodid. Problem dugoročnog planiranja operativne obrane od tuče je i nejasna budućnost stavljanja izvan snage postojećeg Zakona o sustavu obrane od tuče, a što je zaključeno 2020. godine u Ministarstvu poljoprivrede nakon razgovora svih zainteresiranih strana. To otežava planiranje potrebnih sredstava, bitno utječe na planove pripreme administrativnih, tehničkih i terenskih poslova prije početka sezone.

Naime, Zakon o prestanku važenja Zakona o sustavu obrane od tuče uvršten je u Prijedlog Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2022. te prebačen u 2023. godinu. To za posljedicu ima da u Državnom proračunu DHMZ-a za 2023. godinu na aktivnosti obrane od tuče ima osigurano samo 355.000 € što je nedostatno za bilo kakvo provođenje operativne obrane od tuče. To je dovoljno samo za nabavu nužne količine tekućine srebrovog jodida bez naknada honorarnim poslužiteljima prizemnih generatora (kojih je oko 600) te ostalih operativnih poslova na DHMZ-u. U ožujku 2023. godine Ministarstvo poljoprivrede nas je obavijestilo o nastavku provedbe postojećeg sustava obrane od tuče i u 2023. godini na temelju očitovanja koje je u veljači ove godine zatražilo od županija s branjenog područja o namjeri financiranja i korištenja operativnog sustava zaštite od tuče u odnosu na osiguranje sredstava za preventivne aktivnosti i ublažavanje posljedica financiranjem potpora male vrijednost.

‘Problem dugoročnog planiranja operativne obrane od tuče je i nejasna budućnost stavljanja izvan snage postojećeg Zakona o sustavu obrane od tuče, a što je zaključeno 2020. godine u Ministarstvu poljoprivrede’

Zbog nedostatnih financijskih sredstava za sezonu 2023., obratili smo se Vladi RH i županijama s branjenog područja kako bi se osigurala potrebna sredstva za operativnu obranu od tuče te kako bismo bili u mogućnosti provesti postupke javne nabave kojima će se osigurati potrebne količine otopine reagensa srebrovog jodid za rad prizemnih generatora te isplate mjesečnih naknada poslužiteljima generatora obrane od tuče. Odluka o stavljanju izvan snage postojećeg Zakona o sustavu obrane od tuče, između ostaloga, temeljila se i na analizi učinkovitosti sustava koju smo, kao nacionalna meteorološka i hidrološka organizacija, izradili na zahtjev Ministarstva poljoprivreda 2018. godine. Analiza sustava obrane od tuče – Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj ističe:

1. Podaci posljednje 23 godine operativnog provođenja sustava obrane od tuče ukazuju da broj dana s tučom i sugradicom varira iz godine u godinu te da se i u sezonama s velikim brojem akcija i velikim utroškom raketa i reagensa također javljaju štete.

2. Ne postoji nijedan znanstveno utemeljen dokaz da je aktualna operativna obrana od tuče kakva se provodi u Hrvatskoj po sadašnjoj tehnologiji učinkovita i gospodarski isplativa te da ostvaruje uštede. Posebice na razini financiranja iz Državnog proračuna. Novac poreznih obveznika utrošen u takav sustav, nažalost nije najbolje utrošen novac jer ne postoje nikakvi znanstveni dokazi da tako može spriječiti tuča, a troškovi tog sustava su previsoki.

3. Znanstvena zajednica ovakav oblik obrane od tuče ne podržava i zbog zaštite okoliša od srebrova jodida koji iz atmosfere pada na biljni i životinjski svijet te u konačnici može utjecati na zdravlje ljudi.

4. Iskustvo provođenja operativne obrane od tuče tijekom više desetljeća pokazalo je kako na formirani tučonosno opasni oblak treba prostorno i vremenski kontinuirano djelovati tijekom njegovog cijelog životnog vijeka. Kako danas većina susjednih država ne primjenjuje obranu od tuče u ovom obliku, zasijavanje oblaka u kojima je tuča već formirana postaje beskorisno.

5.Podaci o štetama pokazuju da tuča nije jedini najveći uzročnik nastalih šteta od prirodnih nepogoda. Prijavljene i potvrđene štete ukazuju da je suša glavni uzročnik šteta, potom mraz, tuča, zatim poplave i olujni vjetar.

Važno je istaknuti kako sustav obrane od tuče, posebice način na koji se provodi u Hrvatskoj, nigdje u Europskoj uniji nije u nadležnosti nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi. Naša je temeljna zadaća motrenje olujnih pojava i njihova prognoza te rana i pravovremena upozorenja. Hoće li se i dalje provoditi ili će se uvesti neki drugi oblik obrane od tuče na lokalnoj razini, ostaje u konačnici na donosiocima odluka. DHMZ će im svojim kvalitetnim informacijama, analizama i studijama temeljenim na znanstveno dokazanim činjenicama pomoći u donošenju odgovarajućih mjera, strategija i politika.”