Nakon što je Nacional u prošlom broju objavio tekst o brojnim nelogičnostima zbog provođenja nacionalnih ispita za učenike osmih razreda, Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja NCVOO, koji provodi taj projekt, na konferenciji za medije u četvrtak promijenio je sporne odluke. Jedna od spornih odluka bila je ta da će rezultati nacionalnih ispita – koje 40.000 osmaša piše od 13. do 31. ožujka – biti jedan od elemenata za zaključivanje ocjene iz predmeta iz kojih se piše ispit. A tih predmeta je čak osam – Hrvatski jezik, Engleski jezik, Matematika, Fizika, Kemija, Biologija, Geografija i Povijest. Jedan od prijedloga NCVOO-a bio je, isto tako, da se rezultati tih ispita vrednuju kao jedan od kriterija za upis u srednje škole, ali se i od toga odustalo. Umjesto ocjenjivanja koje su žustro zagovarali ne samo NCVOO već i Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola HUROŠ, točnije predsjednica udruge Antonija Mirosavljević Mesić, rezultati ispita učenicima će se upisati kao bilješka.
Još jedna sporna odluka trebala je biti i ta da se nastavnom osoblju ne daju nikakve informacije o sadržaju tih ispita, ali Filipović je sada promijenio mišljenje i rekao da će se učitelje i nastavnike ipak pripremiti. Da je upravo tekst u Nacionalu utjecao na promjenu odluke potvrdio je Nacionalu i sam Filipović u poruci, dodavši da je sve što je izrečeno na konferenciji za medije ‘rezultat sustavnog promišljanja načina provedbe nacionalnih ispita’, te da ‘NCVOO ne želi učiniti ništa na štetu učenika, ali ni odustati od unaprjeđenja obrazovnog sustava.’
A da bi provođenje ovogodišnjih nacionalnih ispita itekako išlo na štetu učenika dokazuju još neke nelogičnosti na koje je Nacional upozorio u prošlotjednom tekstu. Primjerice, unatoč tome što je prošle školske godine eksperimentalno proveden postupak pisanja Nacionalnih ispita, još uvijek se – kako je Nacionalu rekla Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja, nisu donijeli propisi za ovogodišnje provođenje. Smiješno je zvučala i činjenica da se znao datum pisanja svakog ispita, ali se nije znalo hoće li se uopće ocjenjivati, što je stvaralo dodatni stres kod učitelja, roditelja i – najviše – kod učenika. Dakle, sve je bilo zbrzano, neorganizirano, bez objašnjenja svrhe provođenja ispita.
Ono što je bilo očito jest neslaganje samih dionika procesa. Naime, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Nacional je uputio na NCVOO, dok je Filipović rekao da on od Ministarstva očekuje da donese odluku o tome da se rezultati Nacionalnih ispita trebaju vrednovati kao element zaključne ocjene ili kao kriterij za upis u srednju školu. Isto tako, spomenuta predsjednica HUROŠ-a u čijem je članstvu 95 posto ravnatelja hrvatskih osnovnih škola, zdušno je zagovarala mišljenje NCVOO-a, rekavši kako je eksperimentalno provođenje dovoljna priprema za sve i dodala da bi se vrednovanjem rezultata ovih ispita olakšalo nastavnom osoblju pri zaključivanju ocjena, čime bi se također smanjila navala petica. No, unatoč tome što HUROŠ zastupa gotovo sve ravnatelje, desetak ravnatelja osnovnih škola iz cijele Hrvatske, s kojima je Nacional razgovarao, ne samo da se ne slaže s mišljenjem svoje predsjednice već su ljutito reagirali na činjenicu da ih ona, odnosno HUROŠ, nikakvim anketom ili upitnikom nisu uputili u temu Nacionalnih ispita.
Roditelji osmaša u velikom su broju Ministarstvu slali svoje neslaganje s ovakvim uvođenjem ispita, neorganiziranog, stihijskog i na štetu osmaša koji su ionako pod iznimnim stresom zbog upisa u srednju škole. Nacional je dobio neka od njih, a roditelji pišu, primjerice, ovo:
„Kao roditelj osmaša osjećam potrebu da iznesem stav o vrednovanju znanja koje je uvedeno na kraju osmoga razreda. Bez ikakvih najava, priprema, razumnih obrazloženja nama roditeljima, a kamoli djeci, djeca se iznova izlažu dodatnim pritiscima, strahovima, strepnji jer ih u ožujku očekuju ispiti iz osam predmeta od kojih svaki obuhvaća gomilu gradiva koje su savladavali tijekom čak četiri godine napornog učenja, koji se održavaju u razdoblju od mjesec dana u razmacima od samo nekoliko dana u kojima bi se trebali posvetiti ponavljanju i sistematiziranju ozbiljno opsežnog gradiva, za čiji se rezultat ne zna hoće li i kako utjecati na zaključnu ocjenu, koji će se odvijati paralelno s redovnom nastavom koja se za vrijeme priprema za ispit i održavanja ispita nastavlja uobičajenom dinamikom i čije će uspješno savladavanje biti itekako presudno kod zaključivanja ocjena itd. itd.“
Ministru Radovanu Fuchsu obratio se još jedan roditelj, iz Istre, koji u svome pismu navodi:
„Pišem vam kao roditelj učenika koji je, smatram, svojim radom i učenjem zavrijedio sve petice s kojima je uspješno savladao dosadašnje školovanje i za kojega se nikada nije trebalo ‘petljati’ u ocjenjivanje ili bilo koju drugu sferu obrazovanja, jer je svoje ocjene zavrijedio marljivim radom. Kao prvo, smatram da se kuća gradi od temelja, a isto to vrijedi i za znanje, te slijedom toga i provjeru stečenog znanja.
Započinjete s nacionalnim ispitima s generacijom koja nije krenula s novim sustavom učenja od početka prvog razreda, s generacijom kojoj svakih nekoliko godina namećete nova pravila i načine učenja i vrednovanja istoga. Prvo ih se učilo da nauče podatke napamet, pa ih se počelo učiti da se ne uči napamet već s razumijevanjem, ali zaboravili ste ih učiti kako se to radi; očekivalo se od njih da nakon više godina rada na jedan način samo ‘klik’ prijeđu mentalno na nešto što je netko od vas odlučio i odredio, da od sljedećeg dana mora tako biti…. Kao da su sva naša djeca na klik-klak, kako se tko sjeti… Nitko nije uputio ni učitelje da ‘nauče’ djecu kako se uči. Jedan dan’štrebaj’ a drugi dan ‘misli i zaključuj’, a objašnjenja i usmjeravanja najčešće nema… Na početku osnovne: uči raditi sam, a onda opet ‘klik’ – radi u grupi; a ako si u grupi gdje polovica ne radi ili su problematični učenici, e onda povuci za grupu, odradi sam, a drugi će se i tako samo potpisati. Ako želiš i dalje postići rezultat koji je plod tvojeg znanja, a ne grupnog znanja koji će ti donijeti ni krivom ni dužnom slabiju ocjenu. Kao da učitelji ne znaju tko najčešće ‘povuče’ za sve… Tko je sam po sebi vrijedan i radi, prisiljavate ga da radi još više… Lijepo učite našu djecu… Zaboravljate da to nisu ekipe kao u sportu, koje se svojevoljno natječu zajedno za dobrobit grupe; tu su djeca koja žele raditi i odraditi korektno zadatak, a i djeca koja to uopće ne žele i svejedno im je koju će ocjenu dobiti.“
Osim roditelja, protiv ovakvog načina provođenja Nacionalnih ispita su i učitelji, što je potvrdila i Ana Tuškan, najavivši i sindikalne akcije ako se neke stvari ne budu riješile. Kako kaže, zadovoljna jer je tekst u Nacionalu potaknuo one koji donose odluke da tu odluku -donesu. Pravu odluku, koja osmašima neće stvarati dodatni stres. Ana Tuškan, o ovoj odluci NCVOO-a, kaže:
„Drago nam je da su prosvjetne vlasti poslušale glas struke, ali i mnogih roditelja te odgodili odluku o ocjenjivanju Nacionalnih ispita te pozdravljamo takvu odluku. Da bi reforma bila uspješna, u njezinu razradu nužno moraju biti uključeni svi oni koji u njoj sudjeluju te je nužno da o svemu budu pravodobno obaviješteni svi dionici sustava obrazovanja. Nakon dvije pandemijske godine, potresa i štrajka te uzevši u obzir različite socijalne i ekonomske prilike pojedinih učenika, jasno je da učenici, više nego ikada, nisu imali priliku na jednako obrazovanje. Neka se donesu potrebni provedbeni propisi, objave dodatne, detaljnije analize prošlogodišnjeg pilota projekta skupa sa rezultatima ovih budućih ispita te se učenicima i učiteljima da dovoljno vremena da se kvalitetno pripreme na promjene koje očekuju učenike. Na taj način imat ćemo jasne pokazatelje, dovoljno vremena za poboljšanje postojećeg modela, a uvođenje promjena bit će prihvatljivije svima te će moći ispuniti svoju pravu svrhu kao povratne informacije i prijedloga za poboljšanja.“
Komentari