Svjetske zalihe žitarica približavaju se najnižim razinama unatrag gotovo 10 godina, unatoč obnovi ukrajinskog izvoza, budući da isporuke nisu dovoljne, a urod je u drugim velikim proizvođačima manji no što se očekivalo, pokazuju podaci.

Loši vremenski uvjeti u ključnim poljoprivrednim proizvođačima, od Sjedinjenih Država do Francuske i Kine smanjili su urod žitarica i zalihe, povećavajući opasnost od gladi u siromašnijim dijelovima svijeta.

Uvoznici, proizvođači hrane i stočari nadali su se da će se žitarice biti dostupnije nakon obnove ukrajinskog izvoza preko crnomorskih luka i velikih zasijanih površina u SAD-u.

No, sada se očekuje da će urod kukuruza u SAD-u, vodećem proizvođaču, biti najslabiji unatrag tri godine, a suša je naškodila i žetvi u Europi i ugrožava predstojeću sjetvenu sezonu u Južnoj Americi.

Do kraja poljoprivredne 2022/2023. godine svjetske zalihe kukuruza bit će dovoljne za samo 80 dana potrošnje. Njihova razina bit će niža za 28 posto nego prije pet godina i najniža od 2010/2011. godine, prema podacima koje je Reutersu otkrilo Međunarodno vijeće za žitarice.

To bi značilo da će pokrivati manje dana potrošnje nego 2012. godine, kada je globalna kriza hrane izazvala nerede.

Vlade su zabrinute.

“Nitko ne želi priznati”

Zbog suše i snažnih vjetrova Mark Gross iz Južne Dakote očekuje ove jeseni samo 20 bušela (544 kilograma) kukuruza po jutru na nekim poljima, više nego 80 posto slabiji urod u odnosu na lokalni prosjek u prošloj godini.

Proljeće je bilo previše suho, a zatim su dvije slabe oluje donijele razorne udare vjetra od 100 milja na sat (160 km/h), objašnjava Gross.

“Bit će kao 2012. godine”, a nitko to ne želi priznati, ističe Gross.

Oskudne zalihe žitarica odražavaju utjecaj klimatskih promjena, ali i pojačanu globalne potražnje za stokom koja se hrani kukuruzom.

Globalne zalihe žitarica spustit će se na kraju poljoprivredne godine na najnižu razinu u posljednjih osam godina, objavilo je u četvrtak Međunarodno vijeće za žitarice.

Ako se vrijeme ponovo pogorša, zalihe bi se mogle još više smanjiti, osobito ako se suho vrijeme u Južnoj Americi protegne i na glavnu sjetvenu sezonu.

Prognoze uroda u Argentini, trećem svjetskom izvozniku kukuruza, već su smanjene.

Nevolje u Europi

U regiji Mayenne na sjeverozapadu Francuske, najvećeg proizvođača žitarica u EU, poljoprivrednik Dominique Defay pripovijeda da neke biljke kukuruza imaju malo klasja i da se priprema za urod za 35 posto manji od prosjeka.

Nadao se da će dobiti barem 135 bušela po jutru, blizu donje granice petogodišnjeg prosjeka, ali najveća suša od 1958. mogla bi spustiti urod i na samo oko 90 bušela.

“Ti su usjevi dobili vrlo malo vode”, rekao je Defay.

U srpnju je u Francuskoj u prosjeku palo manje od centilitra kiše po kvadratnom metru. Riječne su pritoke presušile, a zemlju su opustošili uzastopni toplinski valovi i šumski požari.

Očekuje se da će se proizvodnja u EU-u spustiti na najnižu razinu u 15 godina, a pad će natjerati Uniju da u aktualnoj poljoprivrednoj godini poveća uvoz iz Ukrajine oko 30 posto, na 10,4 milijuna tona, objavila je konzultantska kuća Strategie Grains.

“Lažna nada”

Veća europska potražnja za uvozom značit će manje za zemlje poput onih na sušom pogođenom Rogu Afrike.

Ukrajinski izvoz kukuruza i pšenice porastao je otkako je u dogovoru s Rusijom, uz posredovanje UN-a, omogućena isporuka preko luka na Crnom moru. No, tek treba vidjeti koliko Ukrajina stvarno može izvesti, posebice ako se rat odulji.

“Moglo bi se nazvati lažnom nadu da će Ukrajina premostiti trenutni jaz između ponude i potražnje”, rekao je Gary Blumenthal iz konzultantske tvrtke za poljoprivredu World Perspectives sa sjedištem u Washingtonu.

Očekuje se da će Ukrajina ove godine, u uvjetima ruske invazije, pobrati 25 do 27 milijuna tona kukuruza, u odnosu na 42,1 tonu u 2021., prema službenim procjenama.