U javnosti je malo poznato da je Hrvatska veliki uvoznik, ali i izvoznik dragulja i zlata, kao i nakita koji se od njih izrađuje. Business&Banking je istražio kretanje tih trendova prije aktualnih kriza – koronakrize, rata u Ukrajini i nestašice energenata u Europskoj uniji – te zašto je došlo do porasta potražnje u tom luksuznom segmentu trgovine.

Uz ulaganja u nekretnine, hrvatski građani koji raspolažu većom količinom novca, uglavnom keša, svoja gotovinska sredstva sve više investiraju u dragulje i zlato te ih tako pretvaraju u imovinu koja je stabilna, koja ima trajnu vrijednost, koja je lako prenosiva preko granica i može se unovčiti ili zamijeniti za neku drugu robu bilo gdje u svijetu. Trend je to koji se ciklički pojavljuje u vrijeme velikih svjetskih kriza, a u Hrvatskoj ima i dodatnu specifičnost. Naime, zbog ulaska u eurozonu građanima koji posjeduju novac čije porijeklo ne mogu dokazati teško je legalno konvertirati kune u euro pa stoga kupuju luksuzna dobra koja će kasnije vrlo lako u Europi i svijetu zamijeniti za euro, dolar ili bilo koju drugu valutu ili vrijednost.

Samo u prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je 1923 kilograma zlata u vrijednosti 796,7 milijuna kuna, što znači da je riječ uglavnom o investicijskom zlatu. FOTO: Dubravka Petric/PIXSELL

Krenimo s konkretnim brojkama, podacima Državnog zavoda za statistiku.Hrvatska je 2019. uvezla 5851 kilogram dragulja u vrijednosti 87,4 milijuna kuna. Taj se uvoz 2021. povećao na 6650 kilograma u vrijednosti gotovo 145 milijuna kuna. U razdoblju od siječnja do travnja 2022. uvezeno je 2257 kilograma dragulja u vrijednosti 60,8 milijuna kuna. Dragulji se u Hrvatsku uvoze iz zemalja Europske unije te iz Norveške, Engleske, Švicarske, BiH, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Uvoze se i iz Kine, Indije, Rusije, Tajlanda, Hong Konga, Južnoafričke Republike, Australije, SAD-a, Indonezije, Izraela, Japana, Meksika, Nepala, Singapura, Turske, Tajvana, Kanade, Južne Koreje, Novog Zelanda, Ukrajine, Gruzije, Mauricijusa, Malezije, Kenije, Tanzanije, Brazila i Vijetnama.

Kada je o zlatu riječ, Hrvatska je 2019. uvezla 566 kilograma zlata u vrijednosti oko 133,7 milijuna kuna. Zlato se te godine uvozilo iz Austrije, Brazila, Švicarske, Italije, Slovenije, Bugarske, Njemačke, Španjolske i Engleske. U 2021. godini taj se je uvoz udvostručio, uvezeno je 1262 kilograma zlata, a vrijednost uvoza povećana je na 417,2 milijuna kuna, što znači da je došlo i do povećanja kvalitete uvezenog zlata. Zlato se uvozilo iz Njemačke, Španjolske, Italije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Austrije, BiH, Švicarske, Slovenije, Bugarske i Engleske. U razdoblju od siječnja do travnja 2022. dogodila se prava eksplozija uvoza zlata. Uvezeno je 1923 kilograma zlata u vrijednosti 796,7 milijuna kuna, što znači da je riječ uglavnom o investicijskom zlatu. Zlato se uvozilo iz Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije, Bugarske, Španjolske i Turske.

Ministar financija Marko Primorac suočava se sa situacijom da dio građana novcem čije porijeklo ne mogu dokazati kupuje luksuzne robe. FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL

Moramo još spomenuti i uvezeni gotovi nakit iako je taj uvoz znatno manji. U 2019. godini uvezeno je 53 kilograma nakita u vrijednosti 67,4 tisuća kuna. Nakit je dolazio iz Njemačke, Španjolske, Francuske, Engleske, Italije, Nizozemske i Poljske. U 2021. uvezeno je 62 kilograma nakita vrijednog 189 tisuća kuna, što znači da se počeo uvoziti znatno skuplji nakit. Nakit se uvozio iz Njemačke, Italije, Poljske, Slovenije, Slovačke, SAD-a. i Engleske. U razdoblju od siječnja do travnja 2022. uvezena su 23 kilograma nakita, ali još znatnije kvalitete, vrijednog 101 tisuću kuna. Zemlje uvoza bile su Njemačka, Italija i Poljska.

Da su Hrvati u 2021. i 2022. godini ulagali znatno veći novac u luksuzna dobra, pokazuju i podaci o izvozu dragulja, zlata i nakita iz Hrvatske. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku može se zaključiti da je više od pola te uvezene robe ostalo i prodano u Hrvatskoj. Ukupan izvoz dragulja, zlata i nakita iz Hrvatske je 2021. iznosio 4111 kilograma u vrijednosti 439,3 milijuna kuna. U razdoblju od siječnja do travnja 2022. ukupan izvoz iznosio je 736 kilograma u vrijednosti 237 milijuna kuna.

Denis Čupić, predsjednik nezavisne Udruge trgovine i logistike, kaže kako je sasvim razumljivo da u kriznim situacijama ljudi počinju ulagati u imovinu koja je lako prenosiva i kasnije unovčiva u bilo kojoj zemlji. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Denis Čupić, predsjednik nezavisne Udruge trgovine i logistike, za Business&Banking rekao je kako je sasvim razumljivo da u kriznim situacijama ljudi počinju ulagati u imovinu koja je lako prenosiva i kasnije unovčiva u bilo kojoj zemlji u svijetu ili s njom lako mogu plaćati razne robe i usluge. No isto tako je naglasio kako je porast potražnje za draguljima i zlatom u Hrvatskoj vezan i za ulazak u eurozonu jer se tako “pere sivi novac”, keš u kunama koji nije moguće pokazati, odnosno zamijeniti legalno u euro preko bankovnih računa.

“Kad se pogledaju podaci za 2021., realno je razmišljati da je zbog pandemije potrošnja u toj godini eskalirala jer je dio ljudi svoja gotovinska sredstva, odnosno keš, ulagao u nešto što je stabilno i što će očuvati trajnu vrijednost. Puno je ljudi počelo ulagati u nekretnine, ali su isto tako kupovali i ulagali u luksuzna dobra. Dio njih vjerojatno i zato da si nešto priušte jer nitko nije znao kako će se kriza uzrokovana pandemijom razvijati. Primjerice, svi trgovci skupim satovima zabilježili su rekordne prodaje, posebice u Zagrebu. S druge strane, određena kategorija ljudi je svoj keš počela ulagati i u dragulje i zlato, kao imovinu koja je lako prenosiva preko granica i može se unovčiti bilo gdje u svijetu. No sigurno je da se dio takvih ulaganja počeo događati i zbog ulaska Hrvatske u eurozonu, gdje su ljudi novac koji se javno ne vidi i koji ne mogu pokazati na bankovnim računima polako počeli ulagati u dragulje i zlato. Ako netko kod kuće ima ‘sivog ili polusivog novca’ vrijednog nekoliko stotina tisuća eura, sasvim je jasno da taj novac ne može promijeniti u banci. Postoje kategorije ljudi koji definitivno svoj novac ne mogu pokazati, oni ne mogu tako jednostavno doći s torbicom punom kuna u banku i tražiti da im se taj novac promijeni u euro. Tako da vjerujem da se dio zamjene valute već kontinuirano odvijao tijekom 2021., a naročito se odvija tijekom ove godine. I to upravo tako da se kupuju dragulji i zlato, posebice investicijsko zlato. Ta će se dobra, odnosno imovina, kasnije moći vrlo lako u Europi i svijetu promijeniti u euro, dolar ili bilo koju drugu valutu ili vrijednost”, naglasio je za B&B Denis Čupić.

Business&Banking je poslao upit Ministarstvu financija koliko je Hrvatska u razdoblju od početka 2019. do sredine 2022. godine uvezla i izvezla zlata, dragulja i nakita, no iz Carinske uprave stigao je odgovor da ona nije ovlaštena takve podatke iznositi u javnost. “Odredbom članka 24. st.1. Zakona o carinskoj službi Carinska uprava prikuplja osobne te druge podatke i obavijesti radi provođenja poslova carinske službe iz već postojećih izvora podataka, neposredno od osobe na koju se ti podaci odnose i od drugih osoba za koje je vjerojatno da imaju saznanja o tim podacima. Budući da se podaci prikupljaju samo za svrhu obavljanja poslova iz nadležnosti Carinske uprave, Carinska uprava nije ovlaštena takve podatke distribuirati nego ih je dužna čuvati i voditi računa o zaštiti osobnih i drugih podataka te o njihovoj povjerljivosti. Dodatno napominjemo, sukladno Zakonu o službenoj statistici, Državni zavod za statistiku je glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske, uključujući i podatke vezane uz statistiku robne razmjene s inozemstvom”, stoji u odgovoru Carinske uprave Ministarstva financija.

Zlatarna Celje, s tradicijom od 170 godina, najpoznatiji je proizvođač zlatnog i srebrnog nakita te nakita od dragog kamenja u regiji, a prodajom investicijskih plemenitih metala bavi se već nekoliko desetljeća. Svjetsko vijeće za zlato, udruženje najvažnijih svjetskih rudarskih kompanija, stavilo je Zlatarnu Celje 2011. na popis trgovaca zlatom od najvećeg povjerenja.

“Zlatarna Celje ne prodaje investicijske dijamante ni drugo investicijsko drago kamenje. Kod nas je moguće kupiti investicijsko zlato svih većih svjetskih kovnica. U svakom slučaju, drago kamenje (dijamanti, safiri, rubini, smaragdi) dio su naše kolekcije nakita koja se može kupiti u svim trgovinama. Kod nakita od dragog kamenja bilježimo pozitivan trend rasta prodaje u postotku od cirka 10 posto”, ustvrdio je za Business &Banking Jure Cekuta, marketing menadžer Zlatarne Celje.

‘Procjenjujemo da je potražnja za investicijskim zlatom porasla cirka 30 do 50 posto u cijelom svijetu’, kaže Cekuta

 Potražnja za zlatnim nakitom blago je porasla, ali ni izdaleka koliko potražnja za investicijskim zlatom, dodao je Cekuta te naglasio: “Zbog vrlo turbulentnog razdoblja – pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini – mnogi su se odlučili za ulaganje u investicijsko zlato koje kroz povijest predstavlja jedno od sigurnijih ulaganja za budućnost. Procjenjujemo da je potražnja za investicijskim zlatom porasla cirka 30 do 50 posto u cijelom svijetu.”

Pri kupnji i prodaji investicijskog zlata fizičke i pravne osobe oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost, a fizičke osobe i poreza na kapitalnu dobit. U usporedbi s drugim valutama ili dionicama, zlato uvijek zadržava svoju vrijednost i kupovnu moć.

“Zlato je međunarodna valuta koja se može otkupiti bilo gdje. Ulaganje u zlato je vrlo pouzdana investicija na dulji period. Procjenjujemo da će potražnja biti umjerena, ali će cijena zlata zadržati pozitivan rast. Prema našoj analizi, potražnja za zlatom ostat će na ovoj razini, jer su ljudi također svjesni vrijednosti zlata i mogućnosti da ga po potrebi unovče. Povijesno gledano, zlato se pokazalo kao najsigurnije ulaganje, odnosno ulaganje koje nije ovisno o učincima fluktuacija na financijskim tržištima. Djeluje kao zaštita od inflacije, oblik je štednje za dom, studij, mirovinu, nepredvidive događaje i bolju budućnost”, pojasnio je Jure Cekuta, marketing menadžer Zlatarne Celje.

Zlatarna Celje ne prodaje investicijske dijamante ni drugo investicijsko drago kamenje, ali zato prodaje investicijsko zlato, a kod nakita od dragog kamenja bilježe trend rasta. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Sličnog razmišlja i Denis Čupić, predsjednik nezavisne Udruge trgovine i logistike. On je istaknuo da unatoč “hrvatskom fenomenu” porasta potražnje za luksuznom robom zbog ulaska u eurozonu, u krizna vremena uvijek dolazi do masovne kupovine dragulja i zlata. I to su uobičajeni ciklusi svjetske ekonomije i trgovine.

“Prije dvadeset godina, nakon terorističkih napada u Americi 11. rujna 2001., ljudi su masovno počeli prodavati dolare i kupovati CHF, ali puno ih je počelo kupovati zlato i drago kamenje. I tada se prvo investicijsko zlato počelo pojavljivati i u Hrvatskoj. Do tada se tradicionalno kupovao dolar, njegova je vrijednost pala preko noći, svi su bili u strahu što će se dogoditi u svijetu i svi su počeli govoriti o Trećem svjetskom ratu. Od tog straha što će se dalje događati s tom valutom, ljudi su počeli ulagati u zlato. Kada napravimo paralelu i prebacimo se u današnje vrijeme, u današnje krize, potražnja za draguljima i zlatom je potpuno logično i racionalno ponašanje. I stoga raste potražnja u tom luksuznom segmentu i u Hrvatskoj. Dio te potrošnje vezan je uz osobna zadovoljstva, a drugi je vezan uz strah, gdje ljudi na svaki način žele očuvati svoju imovinu. Kod korone je postojao strah što će biti s tržištima, a kod ove nove situacije postoji strah što će biti s Europskom unijom i europskim kontinentom jer postoji mogućnost destabilizacije. Stoga se oni koji raspolažu većim sredstvima često odlučuju na kupovinu zlata i dragulja – jer ako se dogodi bilo kakva kaotična situacija unutar Europske unije, s takvim dobrima mogu lako i brzo otići u bilo koju zemlju u svijetu. Dakle, strah od nestabilnosti uvijek ljude vuče prema draguljima i zlatu kako bi tako očuvali svoju imovinu”, zaključio je Denis Čupić.

O tome koliko su drago kamenje i zlato robe koje vrijede uvijek i svuda, svjedoči i narod s najvećom stopom migracije u svijetu. Naime, Romi imaju jedno „zlatno pravilo“ – uvijek kod sebe imati nekakvu zlatnu pločicu ili zlatni zub jer gdje god se nađete, to zlato možete zamijeniti za novac ili se za njega može kupiti hrana. Zlato je uvijek i svugdje u svijetu imalo vrijednost. Zašto su stari pomorci nosili zlatne rinčice? Zato što se tim zlatnim rinčicama u slučaju smrti u bilo kojoj svjetskoj luci plaćao njihov pogreb.