Uprava HEP-a je u veljači ove godine odobrila projekt razvoja solarne elektrane u mjestu Gdinj u blizini Jelse na otoku Hvaru, u koji je osim Općine Jelsa uključena i privatna tvrtka Solarna elektrana Gdinj, osnovana u prosincu prošle godine, samo tri mjeseca prije prihvaćanja sporazuma o suradnji s HEP-om, i iza koje stoji 16 suvlasnika. Direktor te tvrtke je odvjetnik Vinko Radovani iz Splita, ujedno i predsjednik Skupštine nogometnog kluba Hajduk, porijeklom Hvaranin koji bi, prema informacijama koje je prikupio Nacional, trebao konkretizirati i ubrzati razvoj projekta. Taj bi projekt, prema Sporazumu o suradnji prihvaćenom 13. veljače ove godine, suvlasnicima tvrtke trebao donijeti korist kroz naknade za zakup zemljišta, a zajednici, odnosno Općini izvor čiste energije. Projekt solarne elektrane Gdinj izabran je kao jedan od 10 najperspektivnijih, iako još uvijek nema riješene imovinsko-pravne odnose, a pristigao je između šezdesetak sličnih projekata koji su prijavljeni na HEP-ov javni poziv zainteresiranim partnerima za razvoj projekata obnovljivih izvora energije na području Hrvatske koji je objavljen na HEP-ovim službenim stranicama 6. veljače prošle godine.

Radovani je inače još od 2008. godine predsjednik Skupštine splitskog nogometnog kluba Hajduk u koji je, prema Nacionalovim izvorima, imenovan upravo zahvaljujući još jednom splitskom odvjetniku, Kruni Peronji s kojim je u to vrijeme bio i blisko profesionalno povezan. I danas su dobri prijatelji i kolege, a Kruno Peronja, bivši župan Splitsko-dalmatinske županije, bivši je član Nadzornog odbora Hajduka. Peronja je također Hvaranin porijeklom iz Jelse, kao i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić koji vuče svoje porijeklo iz sela Zastražišće, Gdinju susjednog sela na istočnom dijelu Hvara. Nacionalovi izvori koji su ukazali na činjenicu da je HEP prihvatio projekt koji još nema riješene imovinsko-pravne odnose s vlasnicima više od polovine zemljišne čestice na kojoj će se graditi elektrana i da je potpisao sporazum o suradnji s tvrtkom koja je registrirana samo tri mjeseca prije toga, tvrde da je moguće da je projekt SE Gdinj ušao među 10 odabranih upravo zahvaljujući političkim vezama i poznanstvima među ključnim vinovnicima cijele priče. Naime, prema potvrdi nekoliko Nacionalovih izvora, predsjednik Uprave HEP-a Barbarić, koji je također član HDZ-a s funkcijama na lokalnoj zagrebačkoj razini, po hvarskoj je liniji u vrlo bliskim vezama s novoizabranim glavnim tajnikom HDZ-a Krunoslavom Katičićem, također Hvaraninom i čovjekom od velikog povjerenja premijera Andreja Plenkovića koji je, prema istim izvorima, imao određenog upliva i na neke poslovne pa i kadrovske odluke unutar HEP-a. Isti izvori tvrde i da je Vinko Radovani također vrlo blizak HDZ-u, a da putem zavičajne veze i on gaji prijateljske odnose s premijerom Plenkovićem.

U HEP–u pak tvrde da sporazum sa općinom Jelsa nije potpisan. Na čitav niz pitanja vezanih uz projekt solarne elektrane u Gdinju iz HEP-a su odgovorili vrlo šturo. „HEP je na temelju javnog poziva zainteresiranim partnerima za suradnju na projektima obnovljivih izvora energije za 2019. godinu i zaprimljenih pisama namjere, razmatrao mogućnost suradnje s više jedinica lokalne samouprave u vezi s razvojem projekta sunčanih elektrana. Sporazumi su potpisani s 11 jedinica lokalne samouprave, i to s gradovima Mali Lošinj, Lipik, Novska, Križevci i Ludbreg te općinama Kršan, Lipovljani, Sućuraj i Viljevo, Bedekovčina i Marijanci, a o čemu smo, kao i o objavi javnog poziva, izvijestili medije i javnost“, stoji u odgovoru HEP-a, no osim konstatacije da „sporazum s Općinom Jelsa nije potpisan“ nema preciznije naznaka keda će on biti potpisan, obzirom na činjenicu da je Općina Jelsa sporazum sa svoje strane već potpisala. Odgovore na pitanja zbog čega je prihvaćen projekt koji nema riješene imovinsko-pravne odnose, i to od strane tvrtke koja je osnovana samo tri mjeseca prije prihvaćanja projekta i pod kojim će uvjetima i kome HEP plaćati naknadu za korištenje zemljišta, nismo dobili.

Sporazum o suradnji na razvoju projekta Solarne elektrane Gdinj umjesto otkupa zemljišta koje bi proveo HEP, predviđa zakup zemljišta ukupne površine od 151.667 kvadratnih metara za gradnju solarne elektrane snage oko 2 MW, što je pokrenulo niz pitanja o stvarnom interesu HEP-a i ostalih dionika u ovom projektu. Krenuli smo tragom činjenice da je tvrtka Solarne elektrane Gdinj koja je osnovana 17. prosinca 2019., već nekoliko mjeseci kasnije s HEP-om i Općinom Jelsa potpisala tripartitni sporazum o suradnji na realizaciji projekta izgradnje solarne elektrane, i to na čestici koju, prema zemljišnim knjigama, posjeduje čak 181 suvlasnik, iako u ovom trenutku svi suvlasnici zemljišta nisu dali svoju privolu niti su konzultirani oko osnivanja tvrtke jer ni imovinsko-pravni odnosi još nisu riješeni, odnosno tek je dio suvlasnika iskazao interes za davanje zemljišta u najam. Tvrtka Solarna elektrana Gdinj u ovom trenutku ima potpisane ugovore o davanju punomoći sa suvlasnicima tek oko osam hektara od ukupno 15, koliko iznosi površina čitave parcele.

Pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije Mario Radevenjić na Nacionalov je upit o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima na parceli koja je predviđena za gradnju solarne elektrane kazao da „vlasništvo, plombe i imovinsko-pravni odnosi postaju važni tek kod izdavanja građevinske dozvole“ te da se građevinska dozvola – za koju je, podsjetimo, zadužena Općina Jelsa – neće moći izdati bez rješavanja vlasničkih odnosa. „Građevinsku dozvolu za solarne elektrane do ukupne snage 20 MW izdaje Županija, a preko 20 MW nadležno Ministarstvo“ stoji u Radevenjićevom odgovoru.

U HEP–ovu javnom pozivu iz veljače prošle godine, na koji je prijavljen projekt SE Gdinj, stoji da se pozivaju jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine), ali i partneri u vidu pravnih ili fizičkih osoba, da prijave svoje projekte, no pritom izričito ističu da u obzir dolazi „prodaja projekata neintegriranih (samostojećih) sunčanih elektrana u razvoju, snage uključivo i veće od 2 MW“. Pritom će se, stoji u pozivu, u obzir uzeti projekti „s prostorno planskom dokumentacijom spremnom za razvoj projekta, i partneri koji imaju minimalno ishođenu lokacijsku dozvolu“. Načelnik općine Jelsa Nikša Peronja potvrdo nam je da solarna elektrana Gdinj nema ishođenu lokacijsku dozvolu.

Općinsko vijeće Jelse je na sjednici 26. lipnja ove godine prihvatilo prijedlog potpisivanja sporazuma s tvrtkom Sunčana elektrana Gdinj i HEP-om o razvoju projekta SE Gdinj, čime je Općina Jelsa prihvatila i obvezu rješavanja pripremne dokumentacije i prikupljanja svih potrebnih dozvola uključujući i građevinsku dozvolu, što je uvjet za realizaciju projekta.

Sporazumom se također precizira da je dio suvlasnika spomenutog zemljišta potvrdio svoj interes davanja u zakup zemljišta za potrebe gradnje solarne elektrane i to na rok od najmanje 25 godina, a kroz osnovanu tvrtku se obvezuju riješiti imovinsko-pravna pitanja. Također se navodi da će Općina Jelsa ishođenu dokumentaciju i građevinsku dozvolu prepustiti HEP-u, uz naknadu troškova izrade dokumentacije i prikupljanja potrebnih dozvola.

Načelnik Općine Jelsa Nikša Peronja koji je na tu funkciju biran iz redova SDP-a, Nacionalu je potvrdio da je lokaciju za gradnju solarne elektrane u Gdinju još 2013. odredio Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije, a Općina je po zakonu bila dužna prihvatiti te odredbe i lokaciju uvrstiti u općinski prostorni plan. „Nije bilo nikakve potrebe tražiti prenamjenu prostora jer je ta lokacija već bila predviđena za gradnju solarne elektrane. Neki slični projekti solarnih elektrana u Hrvatskoj, posebno oni iza kojih stoje tijela lokalne samouprave, razvijaju se na državnom zemljištu. Drugi projekti, a ovaj naš je jedan od takvih, razvijaju se na zemljištu u vlasništvu privatnih osoba. No i u jednom i drugom slučaju lokalna samouprava, odnosno grad ili općina, mora biti nositelj izrade projektne dokumentacije“, tumači dalje Peronja.

Načelnik Peronja podsjeća kako HEP traži suradnju s tijelima lokalne samouprave, odnosno s općinama, a na teritoriju Općine Jelsa se razvija projekt, dogovoreno je da Općina bude nositelj projekta, uz uvjet da HEP nadoknadi troškove prikupljanja dokumentacije i ishođenja svih potrebnih dozvola. „Općinsko vijeće Jelse je izrazilo spremnost za suradnju s HEP-om, prihvatili smo ideju jer nam je u interesu da Hvar postane što je moguće više energetski samoodrživ. Uostalom, i Hvar je potpisnik europske strategije zelenih otoka i mi smo u ovom Sporazumu jedna od zainteresiranih strana. U tvrtki koju spominjete, Solarna elektrana Gdinj, okupili su se svi vlasnici zemljišta kojima je interes što prije riješiti imovinsko-pravne odnose, koji su uvjet za realizaciju projekta. Što će oni kasnije napraviti s tom zemljom, hoće li je prodati HEP-u ili je samo iznajmiti, to je njihova odluka i mi s tim dijelom Sporazuma nemamo ništa“, objašnjava Peronja i dodaje kako je Sporazum o suradnji između triju strana u ovom slučaju vrlo načelan i da će, kako se projekt bude razvijao, biti potrebno potpisati još niz konkretnijih sporazuma koji će regulirati pojedinačne segmente projekta.

Na pitanje Nacionala što će konkretno Općina Jelsa imati od buduće solarne elektrane Peronja odgovara da će, osim koristi kroz čistu energiju, na općinski račun sjedati i novac od raznih naknada, pristojbi i komunalnih doprinosa. „Ostaje također otvorena i mogućnost da u nekoj kasnijoj fazi Općina Jelsa dobije suvlasnički udio u tvrtki Solarna elektrana Gdinj bez naknade. No o tome ćemo razgovarati kasnije, kad projekt odmakne u realizaciji“, rekao je Peronja. On ne vidi ništa spornoga u osnivanju tvrtke. „Posve je logično da vlasnici zemljišta osnuju tvrtku kroz koju će ostvariti svoj interes puno lakše nego da to rade pojedinačno“, objasnio je, no nije znao objasniti zbog čega je tvrtka osnovana tek u prosincu prošle godine, iako je projekt predstavljen još 2011., kao ni koliki je iznos zakupa koji će HEP plaćati vlasnicima zemljišta.

Na naše traženje da pojasni ulogu odvjetnika Radovanija kao direktora tvrtke Solarna elektrana Gdinj, Nikša Peronja kaže da je Radovani porijeklom s Hvara i da je jedan od 181 suvlasnika spomenute čestice na kojoj bi se u budućnosti trebala graditi solarna elektrana. No Radovani osporava tu tvrdnju i kaže kako on nije direktni nasljednik, već je udio u toj čestici, među svim ostalim suvlasnicima, imao i njegov prapradjed s majčine strane. „Ako se konačno riješe imovinsko-pravni odnosi na čestici, moja bi majka mogla biti suvlasnik u jednom manjem dijelu, no s obzirom na to da je ovdje riječ o čak 181 suvlasniku ti su udjeli vrlo mali“, tvrdi Radovani u telefonskom razgovoru za Nacional.

Radovani je u izjavi za Nacional potvrdio kako je tvrtka Solarna elektrana Gdinj potpisala tripartitni ugovor i poslala ga na potpisivanje Općini Jelsa kao trećem dioniku u cijelom projektu. Tumačeći razloge osnivanja tvrtke, Radovani je podsjetio da ideja o gradnji solarne elektrane u Gdinju nije nova. Začeta je još davne 2011. i od tada se razvija. Radovani kaže: „Da biste se uopće mogli legitimirati prema tvrtki koja je zainteresirana za ulaganje u solarnu energiju morate nastupiti kao pravna osoba. Tvrtka nije moja. To je tvrtka koju su osnovali svi zainteresirani vlasnici zemljišta, njih 16 koji se vode kao suvlasnici tvrtke, a kako se projekt bude razvijao vjerojatno će ih biti i više.“ On tvrdi da je isključivi cilj osnivanja tvrtke bilo nastojanje da se objedinjenim snagama, odnosno putem ugovora o zastupanju, krene u pripremu potrebne dokumentacije za realizaciju projekta, od kojih je najvažnija i najzahtjevnija obveza rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na čestici, umjesto da svaki od suvlasnika sam rješava taj problem. Naime, neažurirane zemljišne knjige veliki su problem na našim otocima, pa tako i na Hvaru, a na ovaj će način, tvrdi Radovani, jedna pravna osoba biti predstavnik svih suvlasnika koji će nastupati kao njihov zastupnik pred investitorom. „Od tih više od 180 suvlasnika na čestici od 150.000 kvadratnih metara sigurno polovina njih je u međuvremenu umrla ili su iseljeni po cijelom svijetu. Treba doći do svakoga od njihovih nasljednika i sve riješiti u zemljišnim knjigama, za što će nam, prema mojoj procjeni, u najboljem slučaju trebati sigurno dvije godine ili više“, kazao je.

I Radovani naglašava da je Općina Jelsa prije nekoliko godina trebala prihvatiti odredbu Županijskog prostornog plana koji je na spomenutoj lokaciji predvidio gradnju solarne elektrane, što je i učinjeno i lokacija je ugrađena u općinske prostorne planove. On podsjeća da upravo iz tog razloga nije bilo nikakve potrebe da se od Splitsko-dalmatinske županije traži prenamjena zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko jer je lokacija već bila predviđena za takav objekt. „To je jedna od samo dvije lokacije koje su na cijelom otoku predviđene za instaliranje solarnih elektrana. Druga je u blizini grada Hvara“, objasnio je.

No Mario Radevenjić iz Splitsko-dalmatinske županije pak tvrdi da su nove izmjene i dopune Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije – posljednji takav dokument prihvaćen još 2013. godine – upravo u proceduri donošenja, i to traje već više od dvije godine. „Do sada je provedena javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna te javna rasprava o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš tih izmjena i dopuna“ kaže Radevenjić i dodaje da bi kompletan dokument trebao biti prihvaćen u rujnu ili listopadu ove godine. „U predloženim izmjenama i dopunama nalazi se i solarno polje kod Jelse koje zahvaća i dio predmetne čestice 2805/35 k.o. Gdinj“ stoji na kraju odgovora. Radevenjić ne spominje da je lokacija za solarnu elektranu na spomenutoj zemljišnoj čestici u Prostornom planu županije ucrtana još 2013. godine.

Na pitanje Nacionala zbog čega HEP nije krenuo u otkup zemljišta za gradnju elektrane, umjesto da se problem rješava zakupom, Radovani kaže kako je to očito HEP-ova politika. „Pretpostavljam da bi otkup zemljišta HEP-u bio preskup jer je ovdje riječ o velikoj površini od 15 hektara koja je u privatnom vlasništvu, a nije posve izvjesno da bi baš svaki od 181 suvlasnika htio prodati svoj udio. Na ovaj će način suvlasnici čestice ipak imati nekakvu dugoročnu korist od toga. Naknada za zakup vrlo je simbolična jer treba uzeti u obzir da investitor u narednim godinama mora vratiti ulaganje, no nakon 20-ak ili više godina elektrana bi mogla donijeti korist suvlasnicima, ali i ovom dijelu otoka. Ali ne ovoj već tek idućim generacijama jer ovo je projekt za budućnost, ne za sadašnjost“, kaže Radovani. Nije precizirao koja je visina naknade za zakup zemljišta, no ističe kako su iznosi vrlo simbolični, a na pitanje koji je njegov osobni interes kao direktora tvrtke, tvrdi kako on nema nikakav materijalni interes.

„Ja sam u cijeloj ovoj priči oko solarne elektrane zapravo neutralna osoba, a kako sam porijeklom Hvaranin izabran sam da budem svojevrsna poveznica svim suvlasnicima zemljišta, od kojih neki žive u Gdinju, a neki uopće ne žive na otoku. Znate, ljudi na otoku u ovaj projekt unose dosta emocija, a ja sa svoje pozicije lakše mogu procijeniti realnu stranu projekta i ocijeniti na koji se način problemi trebaju rješavati. Osim toga, ja sam pristao privremeno odraditi ovaj početni dio posla dok se projekt ne uhoda, no jasno sam naglasio da nemam vremena temeljitije se tome posvetiti“, tumači Radovani. Objašnjavajući potom na koji će se način vršiti plaćanje zakupa suvlasnicima, Radovani kaže da ono neće ići preko tvrtke, već će HEP svakome od suvlasnika iznose zakupa plaćati direktno na račune, bez posrednika. Na pitanje koji je njegov materijalni interes u cijelom ovom projektu, tvrdi da ga nema. „Nemam nikakav interes. Dapače, imam samo gomilu posla na čije obavljanje trošim vlastito vrijeme. Ne primam čak ni naknadu za svoj rad jer tvrtka nema nikakvih prihoda. Dakle, moj je rad posve volonterski i isključivo na korist zajednici“, kategorički tvrdi Radovani.

Projekte poput ovoga svakako treba podržati ako su razvijani u skladu sa zakonom i ako donose korist otočnoj zajednici, no unatoč svemu ostaje otvoreno pitanje zbog čega u sporazumu nije naveden iznos najma zemljišta, ali i na koji će se način doista raspodijeliti naknada za najam zemljišta, pa makar ona bila i simbolična, kako to tvrdi Vinko Radovani.