Zbog ruske invazije na Ukrajinu i sve kompleksnijih sankcija usmjerenih prema ruskom režimu, tvrtkama i pojedincima bliskim ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pod znakom pitanja je dovršenje kupoprodaje suvlasničkog udjela koji ruski Sberbank drži u Fortenova grupi. Da se situacija u toj transakciji u najmanju ruku zakomplicirala, otkrila su Nacionalu dva neovisna poslovna izvora, od toga jedan s neposrednim saznanjima o zbivanjima u Fortenova grupi. Jedan čak tvrdi da je transakcija blokirana, dok drugi to izričito demantira, ali potvrđuje da postoje otvorena pitanja.

U središtu problema je Herman Gref, čelni čovjek ruskog Sberbanka koji želi prodati svoj udio u Fortenova grupi.

Fortenova grupa je najveći trgovac i proizvođač hrane na području jugoistočne Europe, a nastala je nakon nagodbe vjerovnika bivšeg Agrokora u travnju 2019. i zapošljava oko 50 tisuća ljudi. Utoliko i svaka najava mogućih problema u njenom poslovanju budi veliki interes javnosti. Naročito ako se radi o transakciji koja, u biti, u Fortenova grupu dovodi novog većinskog vlasnika.

Premijer Andrej Plenković 2019. u Vladi s članovima upravnog odbora Fortenova grupe na čelu s predsjednikom Maximom Poletaevom i tadašnjim povjerenikom Fabrisom Peruškom. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Početkom travnja objavljeno je da je ruski Sberbank prodao svoj udjel od 43 posto u Fortenova grupi mađarskom investicijskom fondu Indotek Grupa, u većinskom vlasništvu jednog od najbogatijih Mađara Daniela Jellineka. Kupoprodajna cijena nije tom prilikom objavljena. Iako je bilo istaknuto da je za zaključenje transakcije potrebno osigurati rješenja nadležnih regulatornih tijela na više tržišta, u javnosti je stvoren dojam da je transakcija praktički provedena. Ali to još uvijek nije tako i nije posve izvjesno kada će biti dovršena.

Indotek Grupa upravlja imovinom u vrijednosti većoj od tri milijarde eura. Prema podacima s njene internetske stranice, Indotek Grupa je financijski konglomerat u vlasništvu mađarskih i američkih investitora, s razgranatim poslovanjem u nekretninama, financijskim uslugama, ali i logistici i prijevozu. Kompanija zapošljava 380 ljudi, sjedište joj je u Budimpešti te ima 12 podružnica diljem zemlje, kao i vlastite urede u Španjolskoj, Italiji, Rumunjskoj, Poljskoj, Grčkoj i Hrvatskoj.

Sada jedan Nacionalov izvor tvrdi da je dovršenje transakcije već blokirano. Međutim, drugi izvor blizak Fortenova grupi otkrio je Nacionalu da više pravničkih timova trenutno procjenjuje treba li dovršenje tog postupka zatražiti dopuštenje američkog OFAC-a, Ureda za kontrolu strane imovine u okviru američkog Ministarstva financija. Taj ured provodi američku vanjsku politiku i ciljeve američke nacionalne sigurnosti usmjerene protiv pojedinih zemalja, režima, terorista, međunarodnih krijumčara droge te oružja za masovno uništenje. OFAC, među ostalim, objavljuje i popis pojedinaca i tvrtki koji djeluju u ime i za račun zemalja pod sankcijama, a naročito je u središtu pozornosti nakon ruske agresije na Ukrajinu, kada su SAD i veliki broj zemalja uveli oštre sankcije Rusiji.

Zaključenje prodaje udjela koji Sberbank drži u Fortenovi komplicira se zbog statusa Hermana Grefa. Gref je ruski političar i poslovni čovjek na čelu ruskog Sberbanka. On je od 2000. do 2007. obnašao i funkciju ruskog ministra gospodarstva i trgovine. Međutim, Gref se našao i na popisu osoba koje su pod sankcijama OFAC-a. Na službenom popisu OFAC-a navedeni su njegovi generalni podaci, kao i brojevi putovnice i osobne iskaznice.

Izvor blizak Fortenova grupi za Nacional je ovako objasnio specifičnost te situacije:

„Zbog toga što se Gref nalazi na popisu sankcioniranih osoba, odvjetnici provjeravaju kako se to tiče samog Sberbanka, koji nije pod sankcijama. Pa se sada procjenjuje treba li zbog te činjenice, što je osoba pod sankcijama na čelu banke koja nije na popisu sankcioniranih, zatražiti od OFAC-a dopuštenje za dovršenje prodaje Sberbankova udjela u Fortenova grupi. To je svakako transakcija koja bi dovela do smanjenja ruskog utjecaja u Fortenova grupi. Pa se već događalo da je OFAC dopustio da se dovrše neke druge transakcije koje su se povezivale s ruskim tvrtkama i pojedincima. Ako se procijeni da će se trebati tražiti takvo dopuštenje i u ovom slučaju, vjerujem da neće biti razloga da OFAC to ne dopusti.“

Isti izvor navodi kako postoji mogućnost da će dopuštenje za realizaciju te transakcije trebati zatražiti i od britanskih vlasti, koje su također sankcionirale veliki broj pojedinaca i tvrtki za koje navode da podržavaju Rusiju i ruski režim.

Herman Gref, čelni čovjek ruskog Sberbanka, spada u ljude od povjerenja ruskog predsjednika Vladimira Putina, a nalazi se na popisu osoba pod sankcijama OFAC-a. FOTO: Yiannis Kourtoglou/REUTERS/PIXSELL, EPA/ALEXEI DANICHEV/KREMLIN/SPUTNIK

Da situacija postaje još kompleksnija, pokazuju i nedavne izjave predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je prije desetak dana najavila da EU ipak planira sankcionirati i Sberbank, i to u svom sljedećem krugu sankcija. To dosad nije bio slučaj jer je preko te banke EU dosad plaćao Rusiji račune za plin i naftu.

“Dalje gledamo na bankarski sektor, posebno na Sberbank, koji čini 37 posto ruskog bankarskog sektora”, rekla je 17. travnja Ursula von der Leyen za Bild am Sonntag na pitanje o predstojećoj, šestoj rundi sankcija.

SAD je tijekom travnja također uveo „oštre sankcije“ Sberbanku i još jednom ruskom kreditoru, Alfa-Banku. Velika Britanija je također sankcionirala Sberbank i obavezala se da će ukinuti sav uvoz ruskog uglja i nafte do kraja 2022. godine.

Ali EU je do sada poštedio Sberbank i drugog velikog ruskog zajmodavca Gazprombank, jer su oni bili glavni putevi za plaćanje ruskog plina i nafte. U šestoj rundi sankcija i to bi se trebalo promijeniti. U petoj rundi kazni EU je najavio niz ograničenja, uključujući potpunu zabranu transakcija za četiri banke koje su predstavljale 23 posto ruskog bankarskog sektora.

Ako bi se dovršenje kupoprodaje Sberbankova udjela u Fortenovi dodatno zakompliciralo ili možda bilo blokirano, to bi znatno otežalo funkcioniranje Fortenova grupe. Prvenstveno zato što bi se otvorilo pitanje kako bi predstavnici Sberbanka konzumirali svoja upravljačka prava.

Bez obzira na sve okolnosti, Daniel Jellinek kupnju udjela u Fortenova grupi, tvrde izvori bliski kompaniji, smatra dugoročnim ulaganjem, a Indotek će biti strateški partner Fortenova grupe. FOTO: Screenshot

Nacional je odmah na početku ruske agresije na Ukrajinu posvetio veliki prostor mogućim implikacijama tog ratnog sukoba na poslovanje Fortenova grupe i objavio kako u svjetlu ratnih zbivanja u Ukrajini, otegotna okolnost za realizaciju kupoprodaje ruskih udjela u Fortenova grupi leži u činjenici da bi novac za te vlasničke udjele trebao biti uplaćen njihovim vlasnicima, a to su Sberbank i VTB koji su zasad pod različito nijansiranim sankcijama.

Otkup ruskog dijela suvlasništva u Fortenova grupi nije nešto što je iskrslo kao važno samo zbog izbijanja rata u Ukrajini. Naime, još prije par godina upravo je spomenuti predsjednik Uprave Sberbanka Herman Gref izjavio kako je cilj te banke podići vrijednost kompanije i izaći iz nje bez gubitaka u iduće dvije godine. Gref je o tome govorio na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt-Peterburgu, a njegovu najavu o prodaji Sberbankova udjela u Fortenovi u roku od dvije godine objavio je i Bloomberg, pozivajući se na rusku novinsku agenciju RIA. Taj se trenutak očito približava neovisno o ratu u Ukrajini, ali je pitanje koliko će taj rat otežati tu prodaju.

Sredinom ožujka Jutarnji list je objavio da je “započeo proces dubinske analize vezan uz moguću prodaju udjela u tvrtki” i tada je objavljeno da je zainteresiran Jellinek, čije bogatstvo Forbes procjenjuje na oko 300 milijuna eura. Tada se procjenjivalo da bi se s obzirom na razvoj situacije u Ukrajini i očiti interes Sberbanka da što prije izađe iz vlasništva u Fortenovi, dogovor mogao postići i mnogo prije nego što bi se to inače očekivalo.

Izvor blizak Fortenova grupi za Nacional je izjavio da bez obzira na sve okolnosti, Jellinek taj posao smatra dugoročnim ulaganjem te da će Indotek biti strateški partner Fortenova grupe.

Iako bi Indotek trebao postati najveći pojedinačni dioničar Fortenove, za donošenje ključnih odluka o poslovanju kompanije mora tražiti suglasnost dvaju preostalih velikih dioničara – prvenstveno Pavla Vujnovca, vlasnika Enna grupe i ruske državne VTB banke koja drži sedam posto udjela u Fortenovi i također je pod sankcijama.

‘To je transakcija koja bi dovela do smanjenja ruskog utjecaja u Fortenova grupi. Već se događalo da je OFAC dopustio da se dovrše druge transakcije koje su se povezivale s ruskim tvrtkama i pojedincima’

Isti izvor blizak Fortenova grupi navodi i kako, čak i nakon izvjesnog dovršenja kupoprodaje Sberbankova udjela u Fortenova grupi, neće doći do značajnijih promjena u upravljanju tvrtkom. Prvenstveno kako se ne bi narušavala postojeća percepcija stabilnosti poslovanja. Posve je izvjesno i da će se nastaviti s provođenjem procesa prodaje poljoprivrednog dijela Fortenova grupe. Nacional je neposredno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu otkrio kako je upravo to planirani prvi strateški korak po izbijanju rata u Ukrajini koji bi trebao imati dalekosežne posljedice za Fortenova grupu, ali i za hrvatsku državu. I to zato što će na koncu tog procesa deseci tisuća hektara obradiva hrvatskog poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u koncesijama ili vlasništvu tvrtki u sastavu Fortenova grupe, promijeniti vlasnika. A u ovom trenutku 49,9 posto suvlasništva i nad tim strateški iznimno bitnim hrvatskim resursima drže ruski VTB i Sberbank.

Očekuje se da bi proces prodaje mogao biti dovršen za šest do devet mjeseci.

Da se sprema prodaja tog dijela Fortenova grupe, Nacional je inicijalno doznao tri tjedna prije ruske agresije na Ukrajinu, ali odmah po izbijanju tog rata i sankcija pod koje su stavljeni VTB i Sberbank, taj poslovni manevar dobio je novu dinamiku.

Izvor blizak vrhu SDP-a i zadužen za pokrivanje sektora poljoprivrede za Nacional je izjavio da je Peruško za taj manevar dobio i prešutno dopuštenje premijera Andreja Plenkovića. Spomenuti izvor ističe da tri tvrtke raspolažu s otprilike 25 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, korisnici su najvećih poljoprivrednih potpora u Hrvatskoj i ostvaruju oko 25 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u zemlji. Isti izvor navodi i kako nisu svi unutar Fortenova grupe bili suglasni s tom prodajom te da je zbog toga nedavno došlo i do nekih kadrovskih rotacija. Naime, sredinom siječnja smijenjen je izvršni direktor Fortenove za poljoprivredu i predsjednik Uprave Belje Plusa Andrej Dean.

To je javnosti isprva predstavljeno kao uobičajena rotacija. Prvo je imenovan novim direktorom Belje Agro-vet Plusa umjesto Dražena Hižmana, a na njegovu funkciju u Belju imenovan je Tihomir Adam, koji je obnašao niz istaknutih funkcija u Fortenova grupi. Na samom koncu siječnja Belje je objavilo da je Dean odlučio karijeru nastaviti izvan Fortenova grupe.

Od više upućenih poslovnih izvora bliskih Fortenova grupi Nacional je doznao kako će više utjecajnih strana lobirati da u taj segment Fortenova grupe investiraju hrvatski obvezni mirovinski fondovi. Tome je, tvrde to upućeni poslovni izvori, sklon i premijer Plenković. Ako se to dogodi, ti bi strateški resursi na neki način ponovo bili vraćeni pod izravnu hrvatsku kontrolu.