Nakon višekratnih upozorenja hrvatskih energetičara o dugogodišnjem nedopustivom zanemarivanju obnavljanja domaćih zaliha plina, Hrvatska je konačno na dobrom putu da preokrene dosadašnji nepovoljan trend pada proizvodnje plina te bi već do kraja ove godine iz vlastitih izvora mogla zadovoljiti više od 40 posto potreba za plinom umjesto sadašnjih 30 posto. Nove off-shore proizvodne bušotine na sjevernom Jadranu i jedna kopnena u Slavoniji, koje je upravo privela proizvodnji Ina te dva komercijalno vrlo izdašna plinska izvora kanadskog Vermiliona u istočnoj Slavoniji iz kojih će prvi kubici plina poteći do kraja ove godine, značajno će popraviti hrvatsku energetsku sliku. A ona bi u narednim godinama mogla biti još bolja, pokažu li se komercijalno isplativima i najavljene bušotine Ine, Vermiliona i američkog Aspecta koje tek trebaju biti izbušene u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i područjima uz Savu.

Energetski konzultant Miroslav Skalicki Nacionalu je potvrdio da svaki kubik vlastitog plina ili nafte koji Hrvatska sama proizvede znači jako puno, a posebno u situacijama energetskih nestabilnosti kakve danas vladaju na svjetskom tržištu. „To ponekad, uzmemo li u obzir troškove proizvodnje, može biti i ponešto skuplji plin ili nafta nego što se mogu nabaviti na slobodnom tržištu, pogotovo u vremenu jeftinog plina i nafte. Mudre zemlje u takvim situacijama čak i prestanu proizvoditi vlastiti plin i naftu jer se sirovine mogu povoljnije kupiti na tržištu. No kada svijet dođe u ovakvu situaciju kakva sada vlada, potaknuta golemim rastom cijena energenata i ratom u Ukrajini, onda vlastita proizvodnja ugljikovodika pokazuje svoju stvarnu vrijednost i apsolutno je treba podržati“, kazao je Skalicki. U vremenu kada svijet govori o energetskoj samodostatnosti, podsjetio je, često volimo spominjati LNG terminal i JANAF.

Ina, čiji je predsjednik uprave Sandor Fasimon (na slici s ministrom energetike RH Tomislavom Ćorićem), najavila je da privodi proizvodnji novu bušotinu Iku B, čime je osiguran ulazak novih 150.000 kubnih metara prirodnog plina dnevno u hrvatski plinski sustav. FOTO: Marin Tironi/PIXSELL

„Oni su važni za Hrvatsku, no ne smijemo smetnuti s uma da su to tek dobavni pravci. Hrvatske tvrtke zakupile su tek 20 posto kapaciteta LNG terminala na Krku, ostatak drže strani trgovci. I oni su posljednjih mjeseci većinu plina dopremljenog putem terminala prodavali u Hrvatskoj, jer su i na našem tržištu postizali dobru cijenu. No onog trena kada i njima zatreba plin, oni će ga povući sebi i neće previše brinuti hoće li Hrvatska imati dovoljno plina za svoje potrebe. No imati vlastiti plin s kojim mi odlučujemo što ćemo učiniti u situacijama poput aktualne velika je vrijednost i značajna sigurnost Hrvatskoj“, kazao je Skalicki.

A udjeli domaćeg plina u hrvatskoj potrošnji narednih bi godina trebali postepeno rasti. Naime, Ina je najavila da privodi proizvodnji novu bušotinu u sjevernom Jadranu imenom Ika B-1R-DIR. Prema Ininu prošlotjednom priopćenju, bušotina Ika B uspješno je spojena na postojeći plinski sustav u sjevernom Jadranu, čime je osiguran ulazak novih 150.000 kubnih metara prirodnog plina dnevno u hrvatski plinski sustav, a najavljena godišnja proizvodnja nove bušotine bit će oko 55 milijuna kubnih metara, odnosno gotovo sedam posto ukupne Inine proizvodnje plina na moru i kopnu.

Početkom travnja trebalo bi uslijediti puštanje u proizvodnju i druge Inine bušotine u sjevernom Jadranu Marica-D-DIR čija je očekivana dnevna proizvodnja oko 40.000 kubnih metara plina, dok treća bušotina Irena-2 čeka izgradnju nove platforme, o čemu će, kako se navodi u priopćenju, biti odlučeno nakon realizacije cijelog programa u narednim godinama. Uz to, Ina bi u narednim mjesecima trebala privesti proizvodnji novo plinsko ležište Severovci u istočnoj Slavoniji, koje će davati 53.000 kubnih metara plina na dan.

Dobre vijesti stižu i iz tvrtke Vermilion Zagreb Exploration, podružnice kanadske naftne kompanije Vermilion, koja je još 2019. prijavila komercijalna otkrića plina na eksploatacijskim poljima Berak i Cerić u istočnoj Slavoniji. I ta bi polja do kraja ove godine trebala biti privedena proizvodnji, a prema procjenama svaka od bušotina proizvodit će oko 250.000 kubnih metara plina na dan.

‘Vlastita proizvodnja ugljikovodika pokazuje svoju stvarnu vrijednost i treba je podržati’, kaže energetski stručnjak Miroslav Skalicki. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Obje bi Vermilionove bušotine tako trebale davati oko 182,5 milijuna kubnih metara plina na godinu, što će pokriti nešto manje od sedam posto godišnjih potreba hrvatskog tržišta za plinom. Već do kraja godine navedene nove Inine i Vermilionove bušotine na moru i na kopnu zadovoljit će više od 10 posto ukupne potražnje za plinom u Hrvatskoj. Ove optimistične brojke podrazumijevaju scenarij da će sve količine plina proizvedene na domaćim poljima kompanije-vlasnici dozvola prodati na domaćem tržištu i da ih neće izvesti u treće zemlje.

Uz to, iz Agencije za ugljikovodike podsjećaju da su kompanije Vermilion Zagreb Exploration i američki Aspect Croatia Kft. 2020. dobile dozvole za istraživanje ugljikovodika na području središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Ugovori su s tim kompanijama potpisani neposredno prije izbijanja pandemije covida-19, što je donekle usporilo radove na istraživanju, no iz AZU-a potvrđuju da su obje kompanije nastavile sa svojim radom prema planovima i da upravo dovršavaju ili su već dovršile seizmička snimanja na dodijeljenim prostorima. Prve rezultate tih bušotina pričekat ćemo još dvije-tri godine, i još toliko da se ta polja – pokaže li se da u njima ima komercijalno isplativih količina plina – privedu proizvodnji i tako dodatno pojačaju i osiguraju domaću energetsku budućnost.

Početkom travnja trebalo bi uslijediti puštanje u proizvodnju i druge Inine bušotine u sjevernom Jadranu Marice-D-DIR (lijevo). Vermilionove bušotine proizvodit će oko 182,5 milijuna kubnih metara plina godišnje, što je manje od 7 posto godišnjih potreba Hrvatske (desno). FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL