Švicarska planira povećati zalihe kave, kukuruza, žitarica i šećera kako bi građane zaštitila od posljedica mogućih poremećaja u nabavnim lancima, klimatskih promjena i oružanih sukoba.

Švicarska uvozom podmiruje 40 posto potreba za hranom, a njezine zalihe prema važećim propisima pokrivaju tri do četiri mjeseca potrošnje.

Sada bi trebale pokrivati šest mjeseci.

To će značiti ogromno povećanje aktualnih 160 tisuća tona zaliha žitarica, pohranjenih u silosima, na najvišu razinu od 90-ih godina prošlog stoljeća. Nakon završetka Hladnog rata zalihe su smanjene.

“Odlučili smo u protekle dvije godine da moramo povećati naše zalihe u Švicarskoj”, izjavio je šef uprave za zalihe Peter Lehmann.

“Krenuli smo s projektom prije rata u Ukrajini, ali on je jasno pokazao da je jako važno imati rezerve. Svijet je danas ranjiviji”, izjavio je Lehmann u razgovoru za Reuters.

I klimatske promjene mogle bi u budućnosti otežati nabavu odgovarajućih prehrambenih proizvoda, kaže čelnik uprave za zalihe.

“Ako lanci nabave puknu ili žetva bude loša zbog loših vremenskih uvjeta ili suše, to bi moglo imati političke konzekvence”, objašnjava.

“Problem u nabavi može iskrsnuti vrlo brzo. Logistički lanci produljili su se i postali ranjiviji i bez rata u Ukrajini”, tvrdi.

Vlasti planiraju izgraditi još silosa, za stočnu hranu, pšenicu i rižu, prema ugovorima koje će država sklopiti s gotovo 100 proizvođača.

Skladišta su u vlasništvu kompanija, a njihova je zadaća jamčiti samodostatnost u krizi, ali i proizvodnju hrane u slučaju ‘obične’ nestašice.

Švicarska ima i zalihe goriva, ali ih zasada ne planira povećavati. Zalihe benzina i dizela pokrivaju trenutno četiri i pol mjeseca potrošnje.