Cijene nafte porasle su u srijedu nadomak 92 dolara nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio djelomičnu mobilizaciju, potaknuvši zabrinutost da bi eskalacija rata u Ukrajini mogla ugroziti opskrbu naftom i plinom.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 1,35 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju i iznosila je 91,97 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u gotovo istom minusu.

Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 1,2 dolara višoj cijeni, od 85,14 dolara. Jučer je zaključio trgovinu u minusu 1,28 dolara.

Tržišta je jutros uzdrmala izjava ruskog predsjednika da je potpisao dekret o djelomičnoj mobilizaciji koja počinje u srijedu. Putin je rekao da brani ruske teritorije i da Zapad želi uništiti Rusiju, navodi Reuters.

“Djelomična mobilizacija definitivno je čimbenik rasta (cijena) jer povećava opasnost produljenog rata u Ukrajini”, rekao je Viktor Katona iz Kplera.

Na početku ruske invazije na Ukrajinu cijene nafte dosegnule su najvišu razinu u više godina, podsjeća Reuters.

Zapadne zemlje uvele su oštre sankcije Rusiji pa tako u EU početkom prosinca na snagu stupa embargo na uvoz ruske nafte brodovima, što će smanjiti opskrbu.

Ruski Gazprom obustavio je pak isporuku plina u Europu cjevovodom Sjeverni tok 1 zbog, kako tvrdi, kašnjenja opreme koju je poslao na servis Siemens Energyju. Europski čelnici tvrde pak da Rusija koristi plin kao oružje.

Skupina sedam najrazvijenijih zemalja svijeta razmatra istodobno ograničavanje cijena ruske nafte kako bi Rusiji smanjila prihode za financiranje rata. Putin je već poručio da će, bude li limit uveden, obustaviti isporuke.

Potporu cijenama pružile su danas i naznake oporavka kineske potražnje koju su zakočile stroge mjere suzbijanja covida 19.

Najmanje tri kineske državne rafinerije i velika privatna rafinerija razmatraju mogućnost povećanja prerade u listopadu za 10 posto u odnosu na rujan kako bi odgovorile na snažniju potražnju i mogući nagli rast izvoza goriva u četvrtom tromjesečju, rekli su upućeni izvori.

Poticaj cijenama bila je i objava SAD-a da ne očekuje napredak u oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. na ovotjednoj Općoj skupštini UN-a, što smanjuje izglede za povratak iranskih barela na međunarodno tržište.

Vodeći proizvođači, okupljeni u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupini njihovih saveznika, uključujući Rusiju trenutno pak proizvode rekordnih 3,58 milijuna barela dnevno manje no što su zacrtali, što odgovara 3,5 posto globalne potražnje.

Njihova smanjena proizvodnja naglašava temeljnu ograničenost ponude, ističe Reuters.

Značajniji rast cijena zakočila su očekivanja da će američka središnja banka večeras ponovo agresivno podići kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, što bi moglo potaknuti recesiju i smanjiti potražnju za gorivom.

Općenito se očekuje da će Fed podići kamatne stope za tri četvrtine postotnog boda, treći put zaredom.

OPEC je danas odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u utorak poskupio 1,35 dolara, na 96,55 dolara.