Ministarstvo poljoprivrede, točnije Agencije za plaćanja u poljoprivredi, u prvih je šest mjeseci ove godine napravilo dvostruko više kontrola na terenu za korisnike Mjere 14 iz programa Fonda za ruralni razvoj nego što je to napravljeno u prvih šest mjeseci prošle godine kada su tvrtke iz grupacije braće Pivac dobile 33 milijuna tadašnjih kuna ili oko 4,4 milijuna eura poticaja. Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi Nacionalu su potvrdili da je prošle godine provedena 241 kontrola na terenu, a ove 580 kontrola za Mjeru 14 Dobrobit životinja.

Istovremeno došlo je i do pada u ukupno isplaćenim sredstvima pa je za Mjeru 14 za 2022. godinu isplaćeno 25,2 milijuna eura, a za 2021. godinu 34 milijuna eura. Ove brojke govore da je Agencija za plaćanje očito postrožila kriterije za Mjeru 14 zbog velikog pritiska europskih revizora i istražitelja Ureda europskog javnog tužiteljstva koji su se zainteresirali za prošlogodišnje isplate za ovu mjeru. Posebno je zanimljivo da se tvrtka Vajda, koja je dio Pivac Grupe, uopće nije javila na natječaj za ovu mjeru, iako joj je za 2021. isplaćeno čak 29 milijuna tadašnjih kuna.

Nacionalovi izvori tvrde kako je izvjesno da su razlog pojačane kontrole Agencije za plaćanja i strah da bi se utvrdilo kako Vajda i njeni kooperanti ne zadovoljavaju kriterije za Mjeru 14 pa bi se onda postavilo pitanje kako je moguće da je Vajda prošle godine dobila 29 milijuna kuna, iako ne zadovoljava sve kriterije koje su potrebni za dobivanje sredstava za Mjeru 14. Isti izvori tvrde i kako je posljednjih dana prije konačnog utvrđivanja liste u kabinetu ministrice Marije Vučković bilo vrlo burno i kako je na kraju odlučeno, da bi se izbjegle neugodnosti i za ovu veliku međimursku mesno-prerađivačku tvrtku, ali i za čelne ljude Ministarstva poljoprivrede uključujući i ministricu Mariju Vučković, da se Vajda ove godine ne prijavi na natječaj za Mjeru 14 Dobrobit životinja.

Da su postrožene kontrole upravo za najveće tvrtke potvrdili su i iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi kazavši da su kontrole provedene u svim tvrtkama koje su povukle najviše sredstava, a u izostanku Vajde najviše je po podacima iz Agencije za plaćanja isplaćeno tvrtkama iz sastava Fortenova grupe – Belju i Vupiku. Nakon njih slijede tvrtke Bovis, PIK Vinkovci i tvrtka Širjan.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković prošle se godine našla u neugodnoj poziciji nakon što je otkriveno da su tvrtke iz grupe Pivac dobile čak 15 posto svih sredstava namijenjenih za Mjeru 14. FOTO: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Iako iz Agencije za plaćanja nisu naveli koliko je kojoj tvrtki isplaćeno sredstava za Mjeru 14, Nacional je od izvora iz same Agencije za plaćanja doznao da je tvrtki Belje isplaćeno nešto više od tri milijuna eura, dok je Vupiku isplaćeno oko 850 tisuća eura.

Sve to je znatno manje nego što je prošle godine isplaćeno tvrtkama u sastavu Grupe Pivac, što je i izazvalo interes europskih istražitelja nakon što je Nacional objavio moguće nepravilnosti i pogodovanja u isplati. Naime, problem je nastao kada su se pobunili kooperanti koji su smatrali da je novac umjesto na računu tvrtki iz sastava Pivac grupe trebao završiti kod njih. Kooperanti su tvrdili da je ministrica Marija Vučković namjerno zbog pogodovanja Grupi Pivac prekršila EU direktivu i Zakon o veterinarstvu te pod posjednika životinja upisala vlasnika stoke i time im dala pravo na milijunske potpore koje im ne pripadaju. I dok su iz Ministarstva poljoprivrede tvrdili da su posjednici životinja koji imaju pravo na sredstva iz Mjere 14 vlasnici stoke, u ovom slučaju tvrtke iz sastava Grupe Pivac, Nacionalovi izvore tvrdili su da su prema europskim direktivama i Zakonu o veterinarstvu posjednici životinja kooperanti jer su oni ti koji brinu, hrane te pružaju sve druge osnovne uvjete životinjama na svojim farmama.

Tvrtka Vajda iz Čakovca djeluje u sklopu grupe Pivac, a prošle je godine dobila oko 29 milijuna kuna iz Mjere 14 nakon čega su se za provedbu te mjere zainteresirali i europski istražitelji. FOTO: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

O vezama Marije Vučković i braće Pivac već se dugo nagađa u medijima, a Nacional je već ranije pisao da su upravo braća Pivac zaslužna da je Marija Vučković još uvijek ministrica poljoprivrede i da je prilikom posljednje rekonstrukcije Vlade premijer Andrej Plenković nije zamijenio državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede Tugomirom Majdakom. Braća Pivac inače su dugogodišnji donatori HDZ-a pa stoga i ne čudi njihova bliskost s Marijom Vučković jer dolaze iz istoga kraja, Marija Vučković je iz Ploča, a braća Pivac iz nedalekog Vrgorca. No izvori koji su Nacional upozorili na, po njima, nepravednu raspodjelu sredstava iz Mjere 14 Fonda za ruralni razvoj upozoravaju da je baš zbog tih bliskih veza došlo do pogodovanja braći Pivac te da bi najveću štetu zbog tog pogodovanja na kraju mogli imati hrvatski poljoprivrednici jer bi se lako moglo dogoditi da zbog ovakve isplate sredstava iz Mjere 14 Hrvatsku penalizira Europska komisija.

Naime, Mjera 14 se dodjeljuje korisnicima za provođenje propisanih dodatnih zahtjeva i obveza u uzgoju i držanju domaćih životinja s ciljem nadoknade izgubljenog prihoda ili povećanih troškova koji proizlaze iz propisanih obveza, odnosno Mjera 14 Dobrobit životinja zapravo uključuje primjenu nadstandarda u dobrobiti životinja. Upravo zbog tih uvjeta ova je mjera jedna od mjera na koju je Europska komisija najosjetljivija te se ona posebno kontrolira, a jedan od izvora iz Ministarstva poljoprivrede za Nacional je otkrio da je uputa Europske komisije da se ta mjera čak i ne provodi u onim državama koje za to nemaju uvjete. Baš zbog te pojačane kontrole česti su i penali državama koje ne provode pravilno ovu mjeru, pa se tako među tim državama našla čak i Austrija.

No do ove godine kontrole hrvatskih poljoprivrednika i poljoprivrednih tvrtki bile su više nego sporadične, pa je bilo i upitno tko uopće zaslužuje dobiti novac putem ove mjere. Uvjeti u kojima su se držale životinje ni približno nisu odgovarali uvjetima koji su propisani u uvjetima natječaja za Mjeru 14, pa je cijeli problem zainteresirao i odgovorne u Bruxellesu. U listopadu prošle godine u Zagreb su stigli revizori Europske komisije koji su dodatno provjeravali isplate hrvatskim poljoprivrednicima iz europskih fondova i to prije svega isplate za Mjeru 14. Tada je jedan Nacionalov izvor izrazio i zabrinutost da bi posjet revizora mogao loše završiti za hrvatsku poljoprivredu koja bi se mogla suočiti s novim kaznama zbog nepoštovanja pravila Europske komisije.

Naime, on je tvrdio da su ministrica Marija Vučković i njeni suradnici odlukom da se novac iz Mjere 14 direktno dodijeli tvrtkama iz sastava Grupe Pivac, ugrozili sistem kontrole sigurnosti hrane. To je dodatno i pojasnio: “Sigurnost hrane započinje s proizvođačima hrane. Proizvođač hrane u stočarstvu je posjednik stoke. Kako je moguće da Ministarstvo poljoprivrede krivo upisuje posjednika, odnosno da vlasnika tretira kao posjednika jer se time zapravo ruši čitav sustav sigurnosti hrane? Tko u tom slučaju odgovara za sigurnost proizvoda, tko će u slučaju neke bolesti ili ugroze dobrobiti životinja odgovarati? Bojim se da nas zbog tih propusta čekaju drakonske kazne na cijelu omotnicu za Ruralni fond, a tek što nismo dobili konačnu potvrdu kazne za izravne potpore koje su vezane uz registar životinja i probleme s premalim indeksom registracije janjadi.”

Antun Vujić na čelu je Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja je zadužena za isplate sredstava iz Europskih fondova za ruralni razvoj. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Nacional je doznao i da su prilikom revizije europski revizori prije svega ostali začuđeni manjkom kontrole prilikom provođenja Mjere 14 te su se u svom radu usredotočili na utvrđivanje tko je, kada i je li uopće kontrolirao uvjete u kojima su kooperanti tvrtke Vajda držali svinje i jesu li ti uvjeti doista i bili takvi da su im trebala biti isplaćena sredstva za Mjeru 14. Ono što je također sumnjivo jest i činjenica da je Vajda kod kooperanata stvarnih posjednika svinja prijavila sve operacije koje spadaju pod Mjeru 14, a među koje spadaju operacije za ispuste, za slamu, za povećanje površina 10 posto, pa čak i za zabranjeno rezanje repova. Naime, gotovo je nemoguće da 82 kooperanata imaju iste uvjete i da svi oni ispunjavaju uvjete za Mjeru 14. Riječ je o neujednačenim farmama koje sve imaju različite sustave, hranidbe, napajanja, izgnojavanja pa je stoga i nemoguće da svi dobiju sredstva iz Mjere 14 za apsolutno sve operacije. Pitanje koje se postavili europski istražitelji bilo je jesu li uopće prije isplate kontrole bile na terenu i je li netko pregledao uvjete u kojima su te svinje bile držane.

Očito je kako su upozorenja i prijedloge europskih istražitelja i revizora u Agenciji za plaćanja ozbiljno shvatili pa je tako ove godine bilo i više nego dvostruko više kontrola na terenu, pa se moglo i ustanoviti odgovaraju li svi uvjeti onima koji su propisani za Mjeru 14, što u proteklim godinama očito nije bio slučaj.