Najmanje šest ili sedam agregata u HEP-ovim najvažnijim hidroelektranama u ovom je trenutku izvan funkcije zbog vrlo lošeg tehničkog stanja uzrokovanog višegodišnjom nebrigom i lošim održavanjem.

Odraz je to nemara koji je godinama išao na ruku interesnim grupacijama koje zagovaraju i imaju razne interese povezane s uvozom električne energije, ali se zbog dramatičnih zbivanja na energetskom tržištu taj nemar sada počinje odražavati na cjelokupno poslovanje HEP-a.

„U trenutku kada je cijena električne energije na europskom tržištu ekstremno visoka ta činjenica nanosi vrlo veliku štetu za poslovanje HEP-a i podrazumijeva da će HEP u narednim mjesecima morati uvoziti električnu energiju po iznimno visokim cijenama“, potvrdio je Nacionalu neimenovani izvor dobro upućen u stanje postrojenja u HEP-ovim hidroelektranama, upozorivši pritom da bi ova činjenica trebala zabrinuti i vodstvo HEP-a na čelu s predsjednikom Uprave Franom Barbarićem i Vladu Andreja Plenkovića jer je u ovom slučaju riječ o lošem održavanju objekata od strateške važnosti za Hrvatsku. Nacionalov izvor ove tvrdnje potkrepljuje podatkom da je HEP tijekom 2021. godine realizirao tek 30 posto od planiranih investicija u tvrtku HEP Proizvodnja, a ta su sredstva bila namijenjena održavanju proizvodnih postrojenja.

„Nažalost, taj trend ulaganja u održavanje hidroelektrana i dalje se smanjuje i po svoj prilici će ta brojka realiziranih investicija i za ovu godinu biti vrlo nepovoljna jer je HEP već najavio da će dodatno smanjiti ulaganja u održavanje. To znači da će biti u poziciji većeg uvoza energije kako bi zadovoljio potrebe tržišta, a to zbog aktualnih vrlo visokih cijena na tržištu znači financijski nepovoljniju situaciju u kojoj će većina novca ići na uvoz struje, a na štetu održavanja postojećih elektrana. Sama činjenica da se u HEP-u toliko podcjenjuje važnost radova na temeljitom remontu postrojenja, prije svega agregata kao najvažnijih dijelova elektrane, jednostavno je teško shvatljiva, dugoročno će imati teške posljedice po proizvodnju električne energije za domaće tržište i posljedično će vrlo vjerojatno dovesti do urušavanja elektroenergetskog sustava“, tvrdi naš izvor.

Isti izvor tvrdi da će HEP, iako predsjednik Uprave Frane Barbarić tvrdi da se godišnje uvozi tek 20-ak posto električne energije, zbog ovakvog stanja u hidroelektranama tijekom ove ljetne sezone, odnosno udarnih ljetnih mjeseci od početka lipnja do početka rujna vrlo vjerojatno uvoziti i do 60 posto električne energije kako bi zadovoljio potrebe tržišta, i to po cijenama koje su pet do šest puta veće od uobičajenih.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić nedavno je potpisao nekoliko dugoročnih ugovora o kupovini električne energije iz uvoza za potrebe domaćeg tržišta ukupno vrijednih oko 454 milijuna eura. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Nacionalu su te dramatične informacije prezentirane gotovo usporedo s intervjuom koji je Frane Barbarić tijekom proteklog vikenda dao za Jutarnji list, u kojem je izjavio kako HEP zbog energetske krize očekuje loš poslovni rezultat. Barbarić je u tom svom javnom istupu iznio i neke racionalne argumente za najave loših poslovnih rezultata. Među ostalim, izjavio je kako je za Hrvatsku i njenu energetsku sigurnost i neovisnost od presudne važnosti ubrzati zelenu energetsku tranziciju i dodao: ‘’Zato HEP, unatoč trenutačno složenim financijskim okolnostima, mora ubrzati realizaciju i pripremu projekata izgradnje elektrana sa snažnim naglaskom na obnovljive izvore – sunce, vodu i vjetar…’’

Osim toga, govoreći o statusu projekta nove plinske elektrane u Zagrebu, naveo je kako je najvažnija svrha tog projekta da zamijeni postojeća postrojenja koja su dotrajala, neučinkovita, neisplativa i ne zadovoljavaju stroge kriterije zaštite okoliša. Ni jednu riječ u tom intervjuu nije izgovorio o sredstvima koja se ulažu u obnovu postojećih postrojenja i koliko bi to smanjilo ovisnost HEP-a o uvozu električne energije u ovim složenim i zahtjevnim tržišnim okolnostima.

Novi ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović suočava se s velikim problemima u opskrbi električnom energijom. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Fotografije koje su ustupljene Nacionalu svjedoče o lošem održavanju dijelova agregata u nekoliko hidroelektrana, a redovni dnevni izvještaji o proizvodnji električne energije za proteklih nekoliko dana samo potvrđuju ove navode. Nekoliko najvažnijih hidroelektrana u Hrvatskoj, navodi isti izvor, u očajnom je stanju zbog dugogodišnje nebrige i površnog održavanja te dodaje da su u najlošijem stanju HE Orlovac, HE Senj i HE Dubrovnik – tri najvažnije elektrane koje su ključne za stabilnost opskrbe.

U trenutku pisanja ovoga teksta HE Orlovac nije u funkciji, HE Senj radi s četvrtinom kapaciteta, a u HE Dubrovnik radi samo agregat B koji struju proizvodi za Elektroprivredu Republike Srpske, a i on s nepunim kapacitetom. HE Orlovac je, prema istom izvještaju o proizvodnji, u redovnom godišnjem remontu, no on ne podrazumijeva temeljiti remont turbina iako su one u jako lošem stanju i u radu trpe snažne vibracije, jer HEP nije pristao snositi trošak tih radova. U jednako katastrofalnom stanju je i protočna HE Miljacka koja se, kako je kazao naš izvor, “doslovno raspada”. I ona radi tek s manje od trećine kapaciteta.

Iz istog izvora dolazi i informacija prema kojoj je u vrlo lošem stanju i HE Rijeka, koja je također u kvaru “zbog prorade zemljospojne zaštite statora”, kako je to navedeno u izvještaju. Prevedeno na razumljiviji jezik riječ je o probijanju uzemljenja u statoru do kojeg je došlo zbog lošeg stanja agregata uzrokovanog neadekvatnim održavanjem. “U jednako lošem stanju je i Termoelektrana Rijeka. Ta elektrana snage 320 MW već sedam godina nije u redovnoj funkciji zbog činjenice da koristi ekološki neprihvatljivo lož ulje, no izuzetno je važna kao rezervni pogon koji se pokreće u slučaju potrebe za dodatnim izvorima električne energije.

HEP je nedavno pokušao aktivirati TE Rijeka kako bi nadoknadio manjak energije zbog nedostatnog rada hidroelektrana, no i u toj se elektrani dogodio kvar koji će to postrojenje na duži rok onemogućiti u radu. Do kvara je došlo zbog loše konzervacije, lošeg održavanja i nepravilne dekonzervacije agregata neposredno prije pokretanja. Nakon ovakvog kvara generator se ne može vratiti u pogon bez ozbiljnije investicije. A da apsurd bude veći, do kvara je došlo isti dan kad je zbog probijanja uzemljenja iz sustava ispala i HE Rijeka”, upozorava naš izvor i dodaje da je nerijetko dijelom uzrok takvom stanju i činjenica da Uprava na ključna upravljačka mjesta u tim postrojenjima postavlja neiskusne rukovoditelje i ljude koji nemaju direktno iskustvo u proizvodnim pogonima HEP-a.

Loše stanje u hrvatskim hidroelektranama odraz je nemara koji je godinama išao na ruku interesnim grupacijama koje zagovaraju i imaju razne interese povezane s uvozom električne energije. FOTO: Nacional

Revitalizacija postrojenja HE Senj je upravo u tijeku, navodi drugi izvor također dobro upućen u situaciju s HEP-ovim hidroelektranama, no natječaje za obavljanje radova na revitalizaciji obje elektrane obilježile su manipulacije s ponudama i poništavanja natječaja, što je dodatno oduljilo početak radova na štetu samih postrojenja. O tim je manipulacijama prije točno godinu dana opširno pisao i Nacional. “HE Senj je u očajnom stanju i nemoguće je odrediti koji je od tri agregata više propao.

A to je, uz HE Dubrovnik i HE Orlovac, najvažnija elektrana u Hrvatskoj koja je već do sada odradila toliko sati rada da zaslužuje apsolutno poštovanje i najveću moguću brigu. Koju nije dobila. Kad se revitalizira takvo postrojenje važno je radove izvoditi tako da se što manje štete nanese ostalim dvama agregatima koji se moraju zaštititi od oštećenja, no pitanje je na koji će se način zaštititi agregati koji ne rade dok se treći obnavlja jer o tome nitko ne vodi računa”, upozorava Nacionalov izvor.

Iako predsjednik Uprave Frane Barbarić tvrdi da se godišnje uvozi tek 20-ak posto električne energije, zbog ovakvog stanja tijekom ove ljetne sezone, vrlo vjerojatno će se uvoziti i do 60 posto el. energij

Ni HE Dubrovnik, koja je u siječnju 2019. godine pretrpjela katastrofalan požar u kojem su živote izgubila trojica djelatnika HEP-a Mato Maškarić, Ivica Zvrk i Davor Pozniak, nije u boljem stanju iako je 2016. završena kompletna revitalizacija tog postrojenja. Elektrana je nakon obnove od šteta nastalih u požaru puštena u pogon u prvoj polovini 2020. (agregat B, koji proizvodi energiju za Elektroprivredu Republike Srpske ERS u Trebinju, pušten je u pogon krajem veljače, a agregat A u travnju iste godine), no od tada često ispada iz sustava zbog učestalih kvarova. “Obnova agregata nakon požara nije napravljena prema propisima jer se prilikom radova nisu otvarale i servisirale turbine kao najvažniji dijelovi agregata. Turbine, stare tek 10-ak godina, proizveo je slovenski Litostroj i oni su radili remont nakon požara, no HEP nije htio platiti vađenje i temeljito repariranje turbina. Napravljen je tek manji remont, no prilikom puštanja agregata u pogon otkriveno je da se turbina na agregatu B (u vlasništvu ERS-a) ne može pokrenuti.

Tad su u HEP-u shvatili da moraju obaviti i remont turbine, a kad je ona otvorena vidjelo se da je u očajnom stanju, izjedena hrđom, puna rupa, oštećenja i odlomljenih komada metala, iako je radila nepunih 10-ak godina. Turbine takve vrste trebale bi izdržati najmanje 30 godina rada, no jednostavno su bile neadekvatno i loše održavane. I unatoč tako lošem stanju turbina iz HEP-a su nastojali umanjiti problem i zahtijevali su da se izvrše samo manji, najnužniji zahvati kako bi se agregat što prije pustio u pogon. Posljedica je da je u posljednje dvije godine agregat B svaki čas izvan pogona zbog kvarova koji se stalno ponavljaju, a u ljeto 2021. isti je agregat bio izvan pogona više od šest mjeseci zbog jakih vibracija turbine koji su prijetili da je trajno oštete”, tvrdi Nacionalov izvor.

Fotografije svjedoče o lošem održavanju dijelova agregata u nekoliko hidroelektrana, a redovni dnevni izvještaji o proizvodnji električne energije za proteklih nekoliko dana samo potvrđuju ove navode. FOTO: Nacional

Obnovu HE Dubrovnik nakon požara pratili su suspektni poslovi dodjeljivani temeljem direktnih pogodbi, bez javnih natječaja, a neke su stavke koje se odnose na građevinske radove i isporuku opreme i višekratno preplaćene, o čemu je početkom prošle godine iscrpno pisao Nacional. Dodatno, puštanje u pogon generatora B u vlasništvu ERS-a obilježio je katastrofalan propust djelatnika HEP-a zbog kojega je agregat zaliven vodom, što je odgodilo njegovo pokretanje, a o čemu je Nacional također izvijestio. U trenutku kad smo razgovarali s našim izvorima agregat A koji proizvodi električnu energiju za HEP nije bio u funkciji, dok je agregat B u vlasništvu ERS-a radio s 89 posto kapaciteta, a objašnjenja o uzrocima zastoja agregata A u izvještajima o proizvodnji nema.

Kakva je situacija u hidroenergetskom sustavu Hrvatske, koji je s udjelom od više od 50 posto energije u ukupnoj proizvodnji temeljni sektor koji drži cjelokupni elektroenergetski sustav Hrvatske, najbolje govore brojke. Na dan 28. svibnja u pogonu je bilo tek devet od ukupno 24 hidroelektrane (elektrane na akumulacijskim jezerima, protočne, male i reverzibilne elektrane). Na dan 17. svibnja od ukupnog kapaciteta hidroelektrana na raspolaganju je bilo tek 36 posto kapaciteta, a u danima nakon toga taj je udio bio još nepovoljniji. Na dan 21. svibnja hidroelektrane su u sustav slale tek 21 posto od ukupnih kapaciteta hidroenergije, 27. svibnja 24,4 posto, a na dan 28. svibnja angažiranost raspoloživih hidroelektrana iznosila je svega 25 posto. Dana 30. svibnja hidroelektrane su proizvodile energiju sa svega 31 posto angažiranih kapaciteta.

Obnovu HE Dubrovnik pratili su suspektni poslovi dodjeljivani temeljem direktnih pogodbi, bez javnih natječaja, a neke su stavke koje se odnose na građevinske radove i isporuku opreme i višekratno preplaćene

Neke od najvećih hidroelektrana, HE Orlovac i HE Dubrovnik, izvan su pogona, ne računajući agregat koji s polovinom snage radi za ERS, a od većih postrojenja radi tek HE Zakučac i to s 23 posto kapaciteta jer mu je jedan od ukupno četiri agregata izvan funkcije „zbog godišnje revizije“, kako stoji u izvještaju o proizvodnji. Na dan 30. svibnja HE Peruća radila je s tek 41 posto kapaciteta, iako je Perućko jezero gotovo puno (ispunjeno je, prema istom izvještaju, s 82 posto kapaciteta). Prema istom izvještaju, na dan 30. svibnja protočne hidroelektrane rade sa 62 posto raspoloživog kapaciteta, a hidroelektrane na akumulacijskim jezerima daleko su neučinkovitije jer rade sa svega 21 posto od predviđenog kapaciteta.

Temeljem ovako prikupljenih informacija postavili smo pitanje HEP-u u kakvom je stanju proizvodnja energije iz hidroelektrana. Zanimalo nas je prije svega koliko je HEP-ovih generatora u hidroelektranama u ovom trenutku izvan pogona zbog kvarova te kolika sredstva planiraju potrošiti za poslove remonta koji se najčešće obavljaju upravo u sušnom razdoblju, tijekom ljetnih mjeseci. Tražili smo podatak i koje sve hidroelektrane idu u remont u narednim mjesecima, u kakvom su stanju HE Orlovac i HE Senj te što je uzrokovalo kvar na agregatu TE Rijeka prilikom nedavnog pokušaja pokretanja i kada će on biti otklonjen. No nikakav odgovor iz HEP-a nismo dobili. A posljedice neodgovornog odnosa prema vlastitim postrojenjima HEP osjeća već sada. Potvrda takve tvrdnje stigla je krajem ožujka ove godine, kada je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić potpisao nekoliko dugoročnih ugovora o kupovini električne energije iz uvoza za potrebe domaćeg tržišta ukupno vrijednih oko 454 milijuna eura, o čemu je tada pisao Nacional. Izvijestili smo tada da su odredbe ugovora vrlo nepovoljne po HEP i mogle bi mu nanijeti golemu financijsku štetu, jer je odluku o sklapanju petogodišnjih ugovora o kupovini električne energije Uprava HEP-a donijela u trenutku kada su cijene struje na europskom tržištu zbog posljedica pandemije, upitne nabave energenata i ruske agresije na Ukrajinu bile i do osam puta veće od prošlogodišnjih.

Hidroelektrana Senj je u očajnom stanju i nemoguće je odrediti koji je od tri agregata više propao. A to je, uz HE Dubrovnik i HE Orlovac, najvažnija elektrana u Hrvatskoj. FOTO: Screenshot/HEP