Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U ožujku su, inače, na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini.
Plenkovićev predizborni poklon
Prosječna plaća je u odnosu na veljaču porasla za 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.
U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama. No, novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, ocjenjuje tportal.
Naime, nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.
Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Usporedbe radi, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su za 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno za 9,1 posto (na 1164 eura).
S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.
Plaće u većini privatnih tvrtki između 1000 i 1200 eura
Ako izdvojimo sektore financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek.
Naime, u većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.
Medijalna plaća 1086 eura
Medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, pokazuju podaci DZS-a.
To znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od tog iznosa.
Komentari