Nacional je proteklog vikenda dobio na uvid presudu Općinskoga građanskog suda u Zagrebu protiv Hrvatske gospodarske komore (HGK) koja bi se mogla pokazati spektakularnom i u gospodarskom i u političkom smislu: sud je, naime, u tužbi drvoprerađivačke tvrtke Massive Panels presudio da je HGK “prekršio Statut” dopustivši, kolokvijalno rečeno, formiranje kartela u drvoprerađivačkoj industriji, te je time otvoren put odštetnim zahtjevima protiv HGK-a koji će, kako je za Nacional najavio suvlasnik tvrtke tužiteljice Nikola Požgaj, iznositi najmanje deset milijuna eura, a možda i mnogo više. Istodobno, s obzirom na to da je Nikola Požgaj u nekoliko navrata u Nacionalu sugerirao kako i ministri u Plenkovićevoj vladi, pa i sam premijer Plenković, snose odgovornost zato što nisu učinili ništa kako bi zaustaviti štetno djelovanje kartela, presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu trebala bi pokrenuti i ozbiljno preispitivanje odgovornosti u vladi Andreja Plenkovića.

Sudac Općinskoga građanskog suda Mario Klarić donio je 16. studenoga presudu u šest točaka, kojom je potvrdio tvrdnje na koje je Nikola Požgaj u posljednjih nekoliko godina više puta uzaludno upozoravao sve nadležne institucije u Hrvatskoj, a potom se, rezigniran ravnodušnošću i nedjelovanjem institucija, u travnju ove godine obratio Nacionalu. Nacional je tada u tri nastavka potanko iznio Požgajeve tvrdnje koje je Općinski građanski sud u Zagrebu spomenutom presudom uvelike potvrdio: da je Udruženje drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, na čelu s bivšim savjetnikom predsjednika Tuđmana Ivićem Pašalićem, vlasnički povezanim s drvnoprerađivačkom tvrtkom Mundus Viridis i članovima Udruženja bliskima HDZ-u, preko dokumenta zvanog Pismo razumijevanja i takozvanog Povjerenstva za praćenje provedbe Pisma razumijevanja, “nezakonito djelovalo u pogledu raspodjele drvne mase na štetu drugih članica Udruženja drvno-prerađivačke industrije čime su povrijedili Statut HGK-a”. Drugim riječima, Sud je potvrdio tvrdnje Nikole Požgaja da je hrvatsku drvnoprerađivačku industriju preuzeo kartel HDZ-u bliskih vlasnika tvrtki kojim upravlja Ivić Pašalić te da taj kartel, namećući protutržišne cijene drvne mase, državni proračun godišnje oštećuje za više od 130 milijuna eura, a ostalim prerađivačima drva, poput tehnološki superiornih tvrtki Požgaj grupe, oduzima tržište i ugrožava opstanak.

Nikola Požgaj je u nekoliko navrata u Nacionalu sugerirao kako i ministri u Plenkovićevoj vladi, pa i sam premijer Plenković, snose odgovornost za kriminal u ovom slučaju. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Sud je u svojoj presudi tako ustvrdilo kako su u Povjerenstvu za praćenje provedbe Pisma razumijevanja “sudjelovali članovi Udruženja drvno-prerađivačke industrije koji formalnopravno nisu izabrani kao predstavnici Udruženja”, te je Udruženju naložio da “zabrani sudjelovanje svojim članovima koji nisu zakonito izabrani kao predstavnici u tom tijelu”. Sud je, također, ustvrdio da je spomenuto Povjerenstvo “dopustilo jednostrano izmjenu ključnih kriterija za raspodjelu drvne mase”, te je naložio da se “svi daljnji pozivi od strane Hrvatskih šuma (…) provode po izvornim kriterijima”. Sud je, također, presudio kako je “povrijeđen Statut HGK-a tako što je Udruženje drvno-prerađivačke industrije pri HGK-u za pojedine članove Udruženja slalo zasebne zahtjeve u Hrvatske šume za sklapanje ugovora izvan ili mimo propisanih uvjeta javnim pozivom”. Sud je ustvrdio da su “predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije i članovi Povjerenstva za praćenje Pisma razumijevanja nezakonito djelovali u pogledu raspodjele drvne mase na štetu drugih članica udruženja drvno-prerađivačke industrije čime su povrijedili Statut HGK-a”. Sud je stoga naložio HGK-u “da smijeni Povjerenstvo za praćenje provedbe Pisma razumijevanja i predsjednika Udruženja drvno-prerađivačke industrije zbog grube povrede dužnosti”, kao i da “pokrene mehanizme stavljanja izvan snage Pisma razumijevanja jer je sklopljeno i izmijenjeno bez valjane prethodne skupštinske odluke”.

Nikola Požgaj, suvlasnik obiteljske Požgaj grupe koja objedinjuje sedam tvrtki za preradu drva i proizvodnju namještaja, komentirao je za Nacional kako je tom presudom potvrđeno da je uska skupina pojedinaca uzurpirala raspolaganje važnim dijelom imovine svih građana Hrvatske: godišnjom kvotom drvne mase, koja vrijedi 200 milijuna eura. Presudom je, prema Požgajevu tumačenju, utvrđeno da je HGK odgovoran za rad Udruženja drvno-prerađivačke industrije, što su članovi i HGK pred sudom osporavali. “Sud je u cijelosti prihvatio naš tužbeni zahtjev potkrijepljen jasnim i istinitim iskazima i dokazima. Nakon presude, premda dvije godine kasnije, jasno je da HGK preuzima obvezu za krive postupke Udruženja i mora ih ispraviti. Sada jasno imamo odgovornu osobu koja ima pravnu osobnost utvrđenu u prekršaju, a to je HGK. Utvrđeno je značajno protupravno postupanje članica i članova Udruženja drvno-prerađivačke industrije i HGK-a na štetu Požgaj grupe”, kazao je Požgaj za Nacional. Dodao je kako je presuda snažan temelj i za druge sudske sporove po istim predmetima, kao što je šteta na imovini Požgaj grupe počinjena protuzakonitom eliminacijom tvrtke iz Javnih poziva Hrvatskih šuma.

Luka Burilović predsjednik je HGK-a koji bi zbog presude Općinskog građanskog suda mogao biti izložen milijunskim zahtjevima za odštetu. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

“Ujedno”, nastavio je Požgaj, “presuda će nam biti i podloga da u dogledno vrijeme možemo tražiti i naplatu odštete od HGK-a, jer je sada jasno da je HGK ipak odgovoran za rad Udruženja, usprkos tome što smo ih tri godine obavještavali da nam se čini šteta koja nije mala”, kazao je Požgaj dodajući kako je Požgaj grupa, kao oštećena članica Udruženja drvnoprerađivačke industrije HGK-a, od 2018. kumulirala štetu veću od 30 milijuna eura samo na imovini, kao posljedicu protuzakonitog postupanja članova i vodstva Udruženja. “Dio odštetnih zahtjeva već je upućen prema Hrvatskim šumama jer tamo imamo direktni ugovorni odnos po kojem smo mogli pokrenuti odgovarajuće sporove. Prema HGK-u do ove presude nismo mogli pokrenuti tužbu za odštetu jer je prethodno trebalo utvrditi odgovornost HGK-a. Sada, s ovom presudom, možemo i prema HGK-u otvoriti odštetne zahtjeve, iznose kojih ćemo procijeniti u dogledno vrijeme. Radi se sigurno o višemilijunskim iznosima odštete, u ovom trenutku većim od 10 milijuna eura. Međutim, budući da se protuzakonito postupanje odvija i dalje, šteta se svakog dana kumulira i raste”, kazao je Požgaj za Nacional.

Dugo već traje borba Požgaj grupe da dokaže kako je drvnoprerađivačku industriju u Hrvatskoj preuzeo kartel tvrtki bliskih HDZ-u. Nakon što je o svemu višekratno obavijestio sve nadležne institucije i nijedna nije primjereno reagirala, Požgaj je u travnju ove godine slučaj iznio u Nacionalu, koji je u tri nastavka podrobno izvijestio o tom slučaju. U utorak, 4. travnja, Nacional je javnosti podastro opsežnu dokumentaciju koja dokazuje da već najmanje pet godina postoji kartel Hrvatskih šuma, Hrvatske gospodarske komore i drvoprerađivačkih tvrtki bliskih HDZ-u koje enormno zarađuju, uništavaju konkurenciju i oštećuju državni proračun za stotine milijuna eura. Tu je dokumentaciju Nacionalu ustupio Nikola Požgaj, koji je prethodno o svemu podrobno obavijestio sve nadležne institucije, uključujući i premijera Andreja Plenkovića osobno, ali nijedna od njih nije poduzela ništa konkretno kako bi istražila i sankcionirala odgovorne.

Sud je potvrdio tvrdnje Nikole Požgaja da je hrvatsku drvnoprerađivačku industriju nezakonito preuzeo kartel HDZ-u bliskih vlasnika tvrtki koje predvodi nekada moćni političar Ivić Pašalić. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

Prema toj dokumentaciji, temeljito i stručno argumentiranoj, koja obuhvaća dvjestotinjak stranica materijala, drvoprerađivački kartel onemogućio je ravnopravnu tržišnu utakmicu i ugrozio opstanak dijela uspješnih proizvođača finalnih proizvoda, a Hrvatske šume i državni proračun godišnje oštećuje za više od 140 milijuna eura. Povrh toga, spomenuta dokumentacija, koja obuhvaća analize, upozorenja upravama nadležnih državnih tvrtki i ministrima, ali i kaznene prijave, svjedoči o oglušivanju svih nadležnih tijela na ozbiljna upozorenja, pa i kaznene prijave, relevantnog i obaviještenog izvora – Požgaj grupe – koji je izravno zainteresiran za poštenu i ravnopravnu tržišnu utakmicu u hrvatskoj drvoprerađivačkoj industriji. Požgaj grupa jedan je od najvećih i najznačajnijih subjekata hrvatske drvne industrije, čija tradicija seže unatrag 40 i više godina. Tvrtka je obiteljska: posao su od oca preuzela petorica od ukupno devetorice sinova, a Nikola je jedan od njih. Uz prodajni salon u zagrebačkom Buzinu i Splitu, Požgaj grupa sastoji se od još sedam tvrtki unutar kojih su tvornica rezane građe, tvornica lamela, tvornica lijepljenih drvenih ploča, tvornica parketa, tvornica namještaja i tvornica drvenih kuća, a zapošljavaju više od četiristo ljudi u šest pogona u Varaždinskoj, Zagrebačkoj, Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji, a 90 posto proizvoda izvoze u više od 25 zemalja svijeta.

Geneza i bit spora opisani su u prijavi koju je Massive Panels, jedna od osam tvrtki iz sastava Požgaj grupe, podnijela protiv Hrvatskih šuma (HŠ) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) 19. svibnja 2021. Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. U dokumentu se navodi kako je 2016. godine “određena ‘poduzetnička elita’ iz drvno-prerađivačke branše”, povezana s HDZ-om, “pristupila Ministarstvu poljoprivrede (MP) s prijedlogom izmjena desetogodišnjeg modela ugovornog odnosa dotadašnjih ugovornih kupaca Hrvatskih šuma i samih Hrvatskih šuma, koji su započeli 2013. i trajali do 2022. godine. Da bi se izmjena takvog desetogodišnjeg ugovornog odnosa između kupaca i HŠ-a mogla provesti bez posljedica odštetnih zahtjeva i pravnih posljedica za HŠ – jer ipak se radi o jednostranom raskidu ugovora – potrebno je bilo u tu interesnu skupinu, osim MP-a, uvesti i HŠ i HGK, kao dotadašnje potpisnice dokumenta za raspodjelu drvne mase”.

Presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu trebala bi pokrenuti i ozbiljno preispitivanje odgovornosti u vladi Andreja Plenkovića, između ostalih i ministrice poljoprivrede Marije Vučković. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Stoga su, navodi se dalje u prijavi Massive Panelsa AZTN-u, osmislili korake kako bi postigli cilj, “a to je potpuna tržišna kontrola drvne mase u RH, neovisno o zakonskim pretpostavkama”. Potom se, u pet koraka, opisuje “proces kojim su državna tijela, MP i HGK, svojom pozicijom moći osigurala nastanak kartelskog udruženja”, kojemu je cilj protuzakonita kontrola nabave drvne sirovine i “stjecanje protupravne materijalne koristi na štetu državnog proračuna”. U tom su procesu dotadašnji kupci drvne sirovine od državnog monopolista Hrvatskih šuma, koji su ugovore imali do 2022. godine, bili prisiljeni odreći se prava iz važećih ugovora “da bi mogli ostvariti prava u novom pravnom odnosu po novim pravilima koje je pripisao kartel”.

U prijavi AZTN-u nedvosmisleno stoji kako je “osnovan kartel” u kojemu “skupina poduzetnika odlučuje o načinu funkcioniranja tržišta nabave državnog resursa”. U ostaloj dokumentaciji koju je Nacionalu ustupio Nikola Požgaj, kartel je dodatno detaljno rekonstruiran imenom tvrtke te imenom i prezimenom njezine odgovorne osobe, kao članova kartela.

Stručnjaci Požgaj grupe izračunali su i štete koje je kartel nanio hrvatskoj drvoprerađivačkoj industriji. U odnosu na 2016. godinu, koja je bila posljednja prema prethodnom, tržišno opravdanom sustavu prodaje drvne sirovine, ukupni izvoz hrvatske drvne industrije od 2017. do 2020. pao je dva posto, a prihod po zaposlenome na kraju 2020. godine bio je 9,8 posto manji. Suprotno državnoj strategiji, koja je povećanje izvoza namještaja navela kao jedan od ciljeva, izvoz je počeo padati baš 2017., kada je formiran kartel, pa je u samo pet godina pao za sto milijuna eura: s 364 milijuna eura u 2015. pao je na 265 milijuna eura u 2020. Istodobno, uvoz je porastao otprilike isto toliko: s 275 milijuna eura uvoza u 2015., hrvatski uvoz namještaja porastao je 2019. na 405 milijuna eura. Istodobno, “direktna šteta nastaje za državni proračun”, i to tako da kartel priječi tržišno formiranje cijena. “Evidentno je da je drvna masa u Hrvatskoj podcijenjena, i to za prosječno 50-100 posto. Međutim, kartelu upravo takva pozicija dogovorne cijene drvne mase odgovara kako bi za sebe priskrbio maksimalnu materijalnu korist u odnosu na štetu za državni proračun”, stoji u prijavi jedne od tvrtki Požgaj grupe AZTN-u.

Nikola Požgaj temeljito je analizirao i strukturu kartela. Prema toj analizi, “glavni koordinator infrastrukture u HGK-u koja drži poziciju moći kartela” je Ivić Pašalić, bivši savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, danas vlasnički povezan s drvoprerađivačkom tvrtkom Mundus Viridis. Pašalić, prema analizi Nikole Požgaja, “sudjeluje na svakom tajnom sastanku i određuje pravila ponašanja Hrvatskih šuma”, a 2021. “u sklopu HUP-a organizirao je novi kartel kako bi ojačao oslabljenu poziciju Udruženja drvoprerađivača u HGK-u”. Članovi kartela su i dužnosnici u Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatskoj gospodarskoj komori i njezinom Udruženju drvnoprerađivačke industrije, kao i dužnosnici Hrvatskih šuma, uključujući i bivšeg predsjednika Uprave Krunoslava Jakupčića. Članovi kartela su i šefovi drvoprerađivačkih tvrtki bliski HDZ-u. Promjena modela ugovaranja kupnje sirovine, koju su omogućili ministri iz Plenkovićeve vlade i njihova garnitura u javnim poduzećima, koristila je samo tvrtkama bliskim HDZ-u kojima su vlasnici “preko noći omogućili unosne ugovore bez investiranja vlastitih sredstava”.

Nakon što na pisanje Nacionala nije reagirala nijedna institucija, Nikola Požgaj uputio je opsežnu pisanu analizu Vladi, Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u kojoj ih je upozorio da je izravna šteta za državni proračun koju je uzrokovao kartel drvnoprerađivačke industrije prešla 50 milijuna eura te da je povlaštena skupina drvoprerađivača u četiri godine kumulirala nepripadnu dobit veću od 400 milijuna eura, što je iznos za koji su istodobno oštećeni poduzetnici kojima bi taj novac pripao da su Hrvatske šume poštovale propise.

Ni na taj dopis Vladi i dvama ministarstvima nitko nije reagirao. Zato je Nikola Požgaj 14. travnja uputio dopis ministru Filipoviću u kojem ga je izravno optužio da je osobno odgovoran za štetu od više stotina milijuna eura koju su u drvoprerađivačkoj industriji načinili predatori pod njegovom zaštitom, navodeći da Filipović, ni dok je bio predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskih šuma (HŠ) ni kao ministar, nije učinio ništa kako bi zaustavio kartel HŠ-a i drvoprerađivačkih tvrtki čiji su vlasnici bliski HDZ-u, a koje neformalno predvodi Ivić Pašalić. U tom je dopisu Požgaj ministra Filipovića već u naslovu izravno optužio da “nije spriječio postupke kartela”, pa da je zato “nečinjenjem stvorio predatore”. Požgaj je ministra podsjetio na ranija upozorenja koja mu je slala Požgaj grupa: “Kao predsjednika Nadzornog odbora HŠ-a nizom dopisa upoznali smo Vas s nepravilnostima pri provedbi Javnih poziva za prodaju trupaca koje provodi HŠ, kao i s protuzakonitim postupanjem prema Požgaj grupi (…) U predmetnim dopisima direktno smo Vam prikazali pojedinosti, do te razine da smo Vam uredno dostavili i prikaze kršenja propisa, pravila i zakona, paralelno s iznosima štete za HŠ, kao i za državni proračun kao vlasnika tog državnog monopolista. Ujedno, u više navrata smo Vas obavijestili i kako takvo protuzakonito postupanje HŠ-a nanosi direktnu štetu Požgaj grupi koja se očituje u sada već više od 400 otkaza ugovora o radu i 4 zatvorena proizvodna pogona u Vašem mandatu kao predsjednika NO HŠ-a, kao i o direktnoj šteti za državni proračun.” Požgaj je svoj dopis zaključio tvrdnjom da je ministar Filipović “o svemu navedenome bio obaviješteni nizom dopisa i konkretnim prikazima protuzakonitih postupanja HŠ-a” te zaključio: “Niste poduzeli ništa.” Sada, kada je Općinski građanski sud u Zagrebu svojom presudom potvrdio tvrdnje Požgaj grupe, ne otvara se samo put toj tvrtki za višemilijunske odštetne zahtjeve prema HGK-u, nego se, u najmanju ruku, reaktualizira i politička odgovornost jednog od najomiljenijih Plenkovićevih ministara, Davora Filipovića – ako ne i nešto više od toga.

Sudac Općinskoga građanskog suda Mario Klarić donio je 16. studenoga presudu u šest točaka. FOTO: Nacional