Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić i Uprava hrvatskog operatora domaćeg naftovoda JANAF-a imaju još sedam tjedana kako bi započeli provoditi odluku Vijeća EU-a o zabrani isporuke sirove nafte srpskoj naftnoj kompaniji NIS koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazpromnjefta, dugogodišnjeg JANAF-ova partnera i zakupca. Taj će potez Uprava JANAF-a morati povući nakon što je 15. ožujka Vijeće EU-a, u okviru četvrtog paketa sankcija protiv Rusije, donijelo odluku o zabrani svih poslovnih transakcija s tvrtkama u zemljama izvan Unije koje su u većinskom vlasništvu ruskih državnih kompanija. Ta odluka stupa na snagu 15. svibnja. NIS je značajan JANAF-ov partner jer hrvatskim naftovodom na godinu transportira oko tri milijuna tona sirove nafte za potrebe svoje rafinerije u Pančevu i postrojenja za proizvodnju maziva u Novom Sadu. Temeljem te suradnje JANAF na godinu uprihodi oko 40 milijuna eura, odnosno gotovo trećinu vlastitih godišnjih prihoda.

Odlukom Vijeća EU-a oznake 2022/430 od 15. ožujka 2022. nadopunjena je i proširena ranija Odluka 2014/512/ ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini, u članku 1. dodana je odredba kojom se, između ostaloga, zabranjuje „izravno ili neizravno sudjelovanje u bilo kojoj transakciji s pravnom osobom, subjektom ili tijelom s poslovnim nastanom izvan Unije, u čijim vlasničkim pravima subjekt naveden u Prilogu X. ima, izravno ili neizravno, više od 50 posto udjela“ ili „pravnom osobom, subjektom ili tijelom koji djeluju za račun subjekta iz točke (a) ili točke (b) ovog stavka ili prema njegovim uputama“. U Prilogu X. koji se spominje u članku na podužem popisu ruskih tvrtki u državnom vlasništvu na koje se zabrana odnosi navedene su i ruske naftne kompanije Rosneft, Transneft i Gazpromnjeft. Naftna kompanija Gazpromnjeft većinski je vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS) u kojem ima udjel od 56,15 posto, a 29,87 posto dionica je u vlasništvu države Srbije.

Ni premijer Andrej plenković ni ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, a ni JANAF, nisu se još službeno očitovali o tome hoće li i kada JANAF provesti odluku Vijeća Europe od 15. ožujka. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Nacional je zatražio komentar nastale situacije, odnosno zatraženog prestanka isporuke sirove nafte za srpski NIS i mogućih posljedica po poslovanje JANAF-a i od Uprave te kompanije, ali i od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića. Obje strane odlučile su ostati nedostupne, izbjeći odgovoriti na pitanja i komentirati aktualnu situaciju.

JANAF je sredinom siječnja ove godine s NIS-om sklopio novi ugovor o transportu sirove nafte od 1. siječnja do 31. prosinca 2022., kojim je srpska kompanija zakupila transportne kapacitete JANAF-a po načelu „puno za prazno“ u količini od 3,2 milijuna tona nafte s mogućim odstupanjem od +/- 10 posto, što je oko 16 posto instaliranih kapaciteta naftovoda. Tim je ugovorom, prema tadašnjoj izjavi predsjednika Uprave JANAF-a Stjepana Adanića, NIS zakupio i nešto veći kapacitet naftovoda od kapaciteta koji je zakupljivao prijašnjih godina. No ugovor bi, iako potpisan prije samo dva mjeseca, temeljem Odluke Vijeća EU-a trebao biti stavljen izvan snage, a nafta bi umjesto u NIS-ovu rafineriju u Pančevu trebala poteći prema drugim rafinerijama u EU-u.

U Srbiji se s velikom zabrinutošću očekuje kako će Hrvatska reagirati na odluku koje je Europsko vijeće obznanilo 15. ožujka, hoće li je poštovati i provesti, jer ta reakcija Hrvatske može imati za Srbiju sudbonosne posljedice, čak i odlučiti hoće li Srbija sada morati promijeniti svoju opću vanjsku politiku.

U Srbiji se s velikom zabrinutošću očekuje kako će Hrvatska reagirati na odluku Europskog vijeća, hoće li je poštovati i provesti, jer ta reakcija Hrvatske može za Srbiju i njezina predsjednika Aleksandra Vučića, koji se sve više zbližava s mađarskom premijerom Viktorom Orbánom, imati sudbonosne posljedice, čak i odlučiti hoće li Srbija morati promijeniti svoju opću vanjsku politiku. FOTO: Milan Maricic/PIXSELL

Kao što je poznato Srbija – koja tvrdi da želi postati članicom EU-a, ali istodobno održava vrlo bliske odnose s Rusijom – zbog ovog „sjedenja na dvije stolice“ našla se zbog ruske agresije na Ukrajinu u vrlo neugodnoj situaciji. Ona je u Ujedinjenim narodima doduše podržala deklaraciju osude te agresije, ali nije uvela sankcije Rusiji, što od nje traži Europska unija te ostale zapadne sile. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić već se danima žali da se na Srbiju rade pritisci i s jedne i s druge strane, jer Zapad traži da se Srbija prikloni sankcijama, a Rusija prijeti da će u tom slučaju potpuno zahladiti odnose sa Srbijom te prestati pružati joj izuzetno važnu podršku oko Kosova u Vijeću sigurnosti UN-a. Kada je donesena odluka Europske unije o uvođenju sankcija i Gazpromnjeftu, u Srbiji su to protumačili kao još jedan, dosad najteži vid pritiska na Srbiju da – kandidat za članstvo u EU-u – usuglasi svoju politiku s politikom EU-a te se prikloni politici sankcija Europske unije. Vučić je toj odluci EU-a koja je pogubna za Srbiju posvetio krajem prošlog tjedna gotovo svih 90 minuta gostovanja u jako gledanoj emisiji srpske televizijske mreže Prva TV, gdje se gotovo rasplakao objašnjavajući najširoj srpskoj javnosti da je teškoj situaciji.

Naime, nakon što JANAF prekine suradnju s Naftnom industrije Srbije, vrlo brzo nastat će za Srbiju izuzetno pogibeljna situacija jer je Naftna industrija Srbije jedini opskrbljivač Srbije naftom i naftnim derivatima, a Naftna industrija Srbije u ovom trenutku naftu može dobivati jedino preko JANAF-a i nikako drukčije. Ranije su neke količine dolazile preko Rumunjske, gdje su u luku Constanza preko Crnog mora stizale barže s naftom, ali je to sada presječeno zbog rata u Ukrajini, a mogući uvoz preko Crne Gore nije funkcionalan. Zato u Srbiji u iščekivanju odluke JANAF-a vlada panika. Doduše, Srbija je prethodnih mjeseci napunila svoje zalihe nafte gotovo u potpunosti, ali će te zalihe, ako JANAF prekine isporuku dostajati – kako je rekao Vučić – manje od tri mjeseca, a nakon toga Srbija će ostati bez nafte. Postoji mogućnost da prebrodi tu situaciju i počne uvoziti naftne derivate iz Mađarske, ali je pitanje – unatoč odličnim odnosima Vučića i mađarskog vođe Viktora Orbana – hoće li se to zbog odnosa EU-a prema Srbiji moći realizirati, sigurno ne u punom obimu koliko je Srbiji nužno, te po kojim cijenama.

Vučić je doduše najavio da će se Srbija žaliti Europskoj uniji zbog ove odluke, ali je i dodao da je gotovo nemoguće da se Srbija izuzme iz ovih mjera jer bi za to trebalo glasovati svih 27 zemalja EU-a, a to nije za očekivati, pri čemu je posebno spomenuo Bugarsku, Nizozemsku i Hrvatsku kao zemlje koje bi se tome usprotivile. Postojala bi za to ipak neka mogućnost samo ako bi Srbija hitno promijenila svoju dosadašnju politiku i pridružila se sankcijama protiv Rusije, što bi izazvalo protumjere Rusije protiv Srbije te brojne javne prosvjede jer je srpska javnost proruski orijentirana. U tom smislu odluka JANAF-a da prekine isporuku nafte Srbiji imala bi to veliko političko značenje, jer može sudbonosno utjecati i na buduće svrstavanje Srbije u širem europskom kontekstu, pa tako i na opće stanje na tzv. Zapadnom Balkanu.

Prema neslužbenim informacijama do kojih je došao Nacional iz dobro obaviještenih naftaških krugova, zatražena zabrana transporta nafte u Srbiju JANAF-u ne bi trebala naškoditi jer već postoje kompanije zainteresirane za zakup slobodnih kapaciteta, pa naftovod neće ostati prazan. Projektirani kapacitet JANAF-ova naftovoda iznosi 34 milijuna tona nafte godišnje, no instalirani kapacitet je 20 milijuna tona, a osim za potrebe rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini, naftovod manjim dijelom sirovom naftom opskrbljuje i rafinerijska postrojenja u Mađarskoj te Češkoj i Slovačkoj.

Bivši predsjednik Uprave JANAF-a Dragan Kovačević ima najveće zasluge za ulaganje u skladišne kapacitete JANAF-a koji će u ovoj krizi biti presudni. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Neslužbeni izvori iz naftaških krugova s kojima je Nacional razgovarao tvrde da kapacitet JANAF-ova naftovoda, koji bi bio oslobođen prestankom transporta u Srbiju, ne bi ostao neiskorišten.

„U potencijalno prazan prostor već nastoji ‘uskočiti’ mađarski MOL koji pokazuje namjeru da zakupi slobodne kapacitete za svoje potrebe, pa će JANAF naftu transportirati za potrebe rafinerija u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj“, tvrdi Nacionalov izvor.

Vučića dodatno brine vrlo realna mogućnost da Srbija iz istih razloga ostane i bez plina koji sada pristiže Turskim tokom, odnosno Bugarskim tokom iz Rusije jer je i Bugarska članica EU-a koja će morati poštovati Odluku Vijeća EU. Vučić je u svojim izjavama medijima u Srbiji, nazivajući odluku Vijeća EU-a apsurdnom, tvrdio da ona ne brani zemljama članicama EU-a da uvoze rusku naftu, niti ona Rusiji brani izvoz nafte na teritorij Unije, već isključivo trećim zemljama brani uvoz nafte ako su kompanije ili rafinerije u većinskom vlasništvu Rusije. „Nisu kaznili Ruse, nisu kaznili sebe, kaznili su nas“, žalio se Vučić. Naime, ruska nafta i dalje nesmetano stiže do europskih zemalja, jer je Odluka Vijeća EU-a jasno stavila na znanje da se zabrana ne odnosi na ugovore koje su zemlje članice EU-a sklopile s ruskim izvoznicima energenata prije 16. ožujka 2022. te da se „zabrana ne primjenjuje na transakcije koje su prijeko potrebne za kupnju, uvoz ili prijevoz fosilnih goriva, posebno ugljena, nafte i prirodnog plina te titanija, aluminija, bakra, nikla, paladija i željezne rude, iz Rusije ili kroz Rusiju u Uniju“.

Uprava JANAF-a, na čijem je čelu Stjepan Adanić, morat će zaustaviti transport nafte prema srbiji nakon što je 15. ožujka Vijeće EU-a donijelo odluku u okviru četvrtog paketa sankcija protiv Rusije. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

No odluči li Rusija u znak odmazde za sankcije zatvoriti ventile na glavnom naftovodu Družba koji naftu iz Rusije doprema do Mađarske i istočnoeuropskih zemalja Poljske, Češke i Slovačke, JANAF će zasigurno postati jedan od najvažnijih ulaznih pravaca za uvoz nafte iz Afrike, Bliskog istoka, zemalja Levanta ili drugih pravaca prema jugoistoku i istoku Europe, ali i prema rafinerijama u središnjoj Europi, što će brojne naftne kompanije u EU-u zasigurno iskoristiti. Upravo takav mogući razvoj događaja predviđa i energetski konzultant Miroslav Skalicki koji kaže da bi nafta prema srednjoj Europi mogla ići upravo preko JANAF-ova terminala na Krku. A Nacionalov izvor vrlo blizak vrhu JANAF-a potvrdio je da će, osim mogućnosti transporta nafte za potrebe europskih rafinerija, JANAF sada dobro iskoristiti i svoje skladišne kapacitete u koje je kompanija pojačano ulagala tijekom posljednjeg desetljeća.

A veliku zaslugu za to ima bivši predsjednik Uprave JANAF-a Dragan Kovačević, koji je u svojem mandatu od 2012. do 2020., unatoč tadašnjem protivljenju velikog broja menadžera u samoj kompaniji, ali i političara u nadležnim državnim institucijama, pokrenuo investicijski ciklus u skladišne kapacitete za naftu i derivate u Omišlju, Sisku i Zagrebu koji su zahvaljujući tome povećani za više od milijun kubika.

U tom razdoblju je na JANAF-ovu terminalu u Omišlju izgrađeno sedam velikih rezervoara za sirovu naftu, svaki zapremine 240.000 kubika te nekoliko rezervoara za derivate, još dva rezervoara za sirovu naftu u Sisku i nekoliko rezervoara za derivate na terminalu u Zagrebu. Tom je investicijom Hrvatska sve svoje strateške obvezne rezerve nafte i derivata konačno i fizički mogla čuvati u Hrvatskoj, što je značajno doprinijelo stabilnosti u opskrbi tržišta naftom i naftnim derivatima. Sve do tada strateške rezerve sirove nafte i derivata čuvani su u nematerijalnom obliku u lukama i terminalima izvan Hrvatske (Rotterdam, Antwerpen, Hamburg), a hrvatska je država imala kupone s pravom kupovine nafte i derivata u slučaju potrebe. Ne treba napominjati da bi takvi kuponi postali bezvrijedni u kriznim situacijama kao što je ova današnja, kada opskrba čitave Europe naftom i derivatima u narednim mjesecima visi u zraku i ovisi o dobroj volji jednog čovjeka – Vladimira Putina.

„Ono što Vučić sada priča – da Srbija treba ulagati u povećanje skladišnih kapaciteta – Hrvatska je već napravila kroz pametnu investicijsku politiku Uprave JANAF-a od 2012. na čelu s Kovačevićem. On je time, osim sigurnosti opskrbe za domaće tržište, omogućio JANAF-u da ostvari dodatan profit iznajmljivanjem slobodnih skladišnih kapaciteta po vrlo visokim cijenama“, objasnio je drugi neovisni Nacionalov izvor koji podsjeća kako se upravo ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić nedavno hvalio kako Hrvatska u ovome trenutku ima dovoljno nafte i naftnih derivata iz strateških rezervi koje se čuvaju u Hrvatskoj, no pritom je „zaboravio“ napomenuti tko je zaslužan za tu činjenicu.

Ministar Ćorić također ni do danas nije objasnio još jednu tragediju hrvatske energetske politike iza koje stoje njegovo Ministarstvo i Vlada premijera Andreja Plenkovića, a koja se u svoj svojoj veličini pokazuje upravo ovih tjedana.

Naime, aktualna situacija s vrlo izglednom krizom opskrbe derivatima u Srbiji razotkrila je katastrofalne posljedice sulude odluke hrvatske vlade – one da mirno promatra MOL-ovo zatvaranje rafinerije nafte u Sisku. Vučić je najavio i da će Srbija napuniti sva raspoloživa skladišta derivatima i to, kako je kazao, „do čepa“, no pritom ne krije da zemlja nema dovoljno skladišnih kapaciteta i da ih rješavanje tog problema tek očekuje u narednim godinama. Da je ostala otvorena, sisačka rafinerija sada bi mogla donositi dobit opskrbom derivatima tržišta u Srbiji, koje bi moglo ostati bez vlastitih derivata obustavi li rad rafinerija u Pančevu, ali i ono u BiH jer ni Zarubežnjeftova rafinerija u Bosanskom Brodu već godinama ne radi. Srbija će se okrenuti uvozu derivata iz Mađarske i Rumunjske – treba li naglasiti da će u toj priči najviše profitirati MOL – a Hrvatska će poslužiti tek kao ulazni punkt, jer će se derivati za potrebe Srbije uvoziti putem terminala u Pločama te cestovnim i željezničkim pravcima preko BiH, što značajno poskupljuje krajnju cijenu za kupce.

Osim mogućnosti transporta nafte za potrebe europskih rafinerija, JANAF će sada dobro iskoristiti i svoje skladišne kapacitete u koje je kompanija pojačano ulagala tijekom posljednjeg desetljeća. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL