Ravnatelji svih sedam zagrebačkih javnih kazališta prošlog petka poslali su dopis Milani Vuković Runjić, pročelnici Gradskog ureda za kulturu, kojim izražavaju svoju zabrinutost zbog financijske situacije u kojoj se Grad Zagreb nalazi već neko vrijeme. Dražen Ferenčina, ravnatelj Dramskog kazališta Gavella, Roman Šušković Stipanović, ravnatelj Satiričkog kazališta Kerempuh, Višnja Babić, ravnateljica Gradskog kazališta Trešnja, Drago Utješanović, ravnatelj Gradskog kazališta Žar ptica, Lili Štokalo, ravnateljica Zagrebačkog kazališta lutaka, Snježana Abramović Milković, ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih i Krešimir Batinić, ravnatelj Kazališta Komedija u ostavci, potpisnici su dopisa u kojima od Milane Vuković Runjić traže hitan sastanak. Zbog činjenice da od vlasnika, Grada Zagreba, nisu dobili novac za studeni i prosinac prošle godine, za program i režijske troškove, neka su zagrebačka kazališta već otkazala predviđene premijere a neka su na rubu da ih otkažu, ako novac ne dođe što prije. Iako ravnatelji nisu željeli reći točne iznose koje im Grad duguje za posljednja dva mjeseca prošle godine, Nacional saznaje da je riječ o oko 130.000 kuna Žar ptici, oko pola milijuna kuna Trešnji i ZKL-u te po oko milijun kuna ZeKaeM-u, Komediji, Kerempuhu i Gavelli – sveukupno oko pet milijuna kuna.

Iako su Nacionalu ravnatelji potvrdili da je dopis pročelnici poslan, potvrdivši da su pročelnicu Milanu Vuković Runjić istim dopisom zamolili za hitan sastanak, većina njih nije željela istupati u medijima. Drago Utješanović, ravnatelj kazališta Žar ptica, Nacionalu je odgovorio:

“Ravnatelji gradskih kazališta imaju dogovor da ne istupamo u medijima u vezi poslanog dopisa jer nemamo provjerene informacije i čekamo uputstva od Grada, a bilo kakva nagađanja bi s naše strane bila neozbiljna. Što se bilanci tiče one su javne i svakome dostupne. Nadam se da će biti prilike da se čujemo oko neke vedrije teme. Veliki pozdrav iz Žar ptice.”

Jedini ravnatelj koji je poslao odgovore na pitanja Nacionala je Roman Šušković Stipanović, ravnatelj Satiričkog kazališta Kerempuh. To kazalište ima pozitivnu bilancu pa zasad može izdržati ovu situaciju i pričekati gradski novac. Šušković Stipanović kaže:

“Financijski izvještaj Kerempuha za 2019. godinu može se pogledati na našim web stranicama. Grad nam nije uplatio nešto manje od dva posto godišnjeg budžeta i to za program i materijalne troškove. Kerempuhu novac ne pada s neba. On je posljedica našeg rada, a vlastiti prihod namijenjen je sudjelovanju s Gradom u financiranju programa, opremanja i održavanja kazališta, plaćanja režijskih troškova i drugih stavki. Ako u projekcijama prihoda i rashoda uvidimo mogući manjak financija prijeći ćemo na plan B. Za 2020. prijavili smo četiri premijerna naslova od kojih je ‘Pukovnik ptica’ imao premijeru 2. veljače, a sljedeći su ‘Gruntovčani’ 8. ožujka. Sve premijerne naslove ćemo realizirati prema najavljenom planu. Gradski ured za kulturu odobrava naše programske i financijske planove i prati njihovu realizaciju kvartalno, polugodišnje i godišnje. Za češćom komunikacijom s Uredom nema potrebe. Probleme nastojimo rješavati sami. U našem se društvu većinom brine o manje uspješnima i onima kojima ne ide, a oni drugi će se snaći sami. Smanjenje financiranja kazališta iz Grada je konstanta i ta nas činjenica ne veseli, ali ni ne iznenađuje. Dok god budemo imali značajan udio vlastitih sredstava u financiranju, a on je i prošle i ove godine bio veći od 30 posto, svoje ćemo obveze uredno podmirivati i naš rad neće biti upitan.”

Milana Vuković Runjić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu, Nacionalu je odgovorila sljedeće:

“Slijedom Vašeg upita vezanog uz neisplaćena programska i materijalna sredstva gradskim kazalištima i centrima za kulturu iz 2019. godine izvješćujemo Vas kao su svi nalozi predani na naplatu te će Gradski ured za financije sukladno proceduri isplatiti sredstva u narednim tjednima. Podsjećamo kako, uz sredstva koja su ustanovama u kulturi osigurana iz proračuna Grada Zagreba, sve ustanove ostvaruju i vlastite prihode, a o načinu raspodjele tih sredstva samostalno odlučuju. Tako su, primjerice, u prošloj godini gradska kazališta imala ukupno 27.867.945,00 kuna vlastitih prihoda.

Vezano uz upit o sastanku s ravnateljima gradskih kazališta izvješćujemo Vas kako će se taj sastanak održati ovog tjedna. Sastanak s ravnateljima gradskih kazališta, kao i sastanci sa svim ravnateljima ustanova u kulturi – muzeja, centara za kulturu, glazbenih i filmskih ustanova te knjižnica – dio su redovnog poslovanja Gradskog ureda za kulturu.”

Iz odgovora pročelnice Gradskog ureda za kulturu vidljivo je da će novac za studeni i prosinac biti isplaćen tek za nekoliko tjedana, što bi moglo prouzročiti dodatne probleme za poslovanje kazališta i svih drugih ustanova u kulturi. Vlastiti prihodi o kojima pročelnica govori nisu dovoljni za funkcioniranje tih ustanova, pogotovo ne u tako dugom vremenskom razdoblju tijekom kojeg na naplatu stižu računi za struju, grijanje, telefon, vodu, opremu, honorare vanjskim suradnicima.

U 2019. ukupno planirana sredstva za djelatnost kulture iznosila su oko 472 milijuna kuna, a kazališta čine samo petinu od ukupnih gradskih ustanova koje obavljaju kulturnu djelatnost. Osim sedam gradskih kazališta koja imaju 655 zaposlenih, tu je i 17 gradskih centara za kulturu, knjižnice u sklopu Knjižnica grada Zagreba, deset gradskih muzeja. Svi oni isto tako nisu od Grada dobili novac za studeni i prosinac prošle godine, pa je i njihovo poslovanje na rubu izdržljivosti. No kazališta su ipak u fokusu jer se u njima odvija svakodnevni velik priljev publike, naprosto su najvidljivije ustanove u kulturi. Zaposlenicima gradskih kazališta i ostalih kulturnih ustanova u Gradu Zagrebu isplaćene su plaće, ali kako Nacional neslužbeno saznaje, novac za plaće skupljao se doslovce do posljednjeg dana, odnosno do zakonskog roka.

Nikad se dosad u povijesti, saznaje Nacional iz nekoliko izvora, nije dogodilo da se financijski ne ‘’zatvori’’ fiskalna godina, odnosno dosad je Grad Zagreb unatoč kašnjenjima tijekom godine sve svoje financijske obveze ispunjavao do 31. prosinca tekuće godine. Zbog trenutačne teške financijske situacije to se nije dogodilo, a razlog više zbog kojeg su ravnatelji gradskih kazališta poslali dopis tražeći hitan sastanak s resornom pročelnicom jest i taj što ne žele potpisivati dokumente u kojima piše da je novac od Grada isplaćen, kad to nije tako. I to se događa, kažu Nacionalu neki ravnatelji.

Takva praksa nije neuobičajena niti je to bio velik problem dosad jer su ravnatelji znali da će sve njihove obveze biti na vrijeme isplaćene, do 31. prosinca. Sustav je takav, objašnjava Nacionalu jedan ravnatelj, da je Grad novac za tekuće troškove kao što su režije, razni atesti, oprema ali i programska sredstva dosad na račune kazališta i svih drugih ustanova u kulturi isplaćivao uglavnom kvartalno. Stoga je bilo moguće računati s tim da će novac za troškove dobiti na vrijeme, odnosno svaka tri mjeseca. Međutim, problem je nastupio ove godine jer s 31. prosincem nisu isplaćene sve obveze pa bilance svih gradskih kazališta osim Kazališta Kerempuh koji posluje s velikim plusom, pokazuju minuse, iako uopće nije tako.

Neka kazališta kao što je Gradsko kazalište Trešnja ili Gradsko kazalište Žar ptica posluju u plusu ili su na nuli, ali zbog trenutačne situacije – jer nisu dobili novac za studeni i prosinac prošle godine – posluju u minusu jer su iz vlastitih prihoda morali podmiriti režijske troškove i honorare za izvođače. I ne samo to.

Neka gradska kazališta zbog teške financijske situacije bila su prisiljena, neslužbeno saznaje Nacional, otkazati planirane premijere jer od Grada nisu dobili novac za programska sredstva koji se inače utroši na razne stavke za nove predstave – kostime, scenografiju, honorare suradnicima. Gradsko kazalište Komedija tako je premijeru predstave ‘’Ljepotica i zvijer’’ službeno prebacilo za početak iduće sezone. Nacionalu u Komediji nisu htjeli službeno priznati da je razlog prebacivanja premijere upravo taj – zato što od Grada nisu dobili novac za posljednja dva mjeseca prošle godine – ali neslužbeno je Nacional dobio potvrdu.

Sličan problem imalo je i Gradsko kazalište Trešnja, i to s najnovijom predstavom. ‘’Priče iz davnine’’ koje će se premijerno izvesti 13. veljače ne bi sigurno bile izvedene na sceni da nije riječ o koprodukciji s dubrovačkim Gradskim kazalištem Marina Držića. Upravo je to kazalište platilo za izradu kostima i scenografije predstave pa se na jedvite jade skupio novac za tu produkciju. Dramsko kazalište Gavella, saznaje Nacional, nakon premijere ‘’Hotela Zagorje’’ 14. veljače priprema novu predstavu ‘’Posjet stare dame’’. Samo zbog dobrog tajminga predstave jer još ima dovoljno vremena do 28. ožujka kad je planirana premijera, ta se premijera zasad neće otkazati. Ali bude li potrajala ova agonija s financiranjem, vrlo lako bi se moglo dogoditi da se otkažu premijerne izvedbe još nekih predstava po gradskih kazalištima.

Kad su u pitanju premijerni naslovi, i tu sustav financiranja nije baš najbolje organiziran, ali takav je već godinama pa se nitko pretjerano ne bavi time. Sustav pokazuje svoje negativne strane baš u ovakvim ekstremnim situacijama, kad novac od Grada ne sjedne na račun. Naime, kazališta sve premijerne naslove koje planiraju izvesti u sezoni predlažu u rujnu. S obzirom na to da Grad novac isplaćuje kvartalno, a ponekad i malo rjeđe, teško je čelnim ljudima kazališta sve te najavljene naslove i ostvariti jer se dogodi, i to ne jednom, da za neki najavljeni naslov naprosto nema novca, a to se ne može znati jer se novac za program isplaćuje sva tri mjeseca. Apsurdno je da, primjerice, neko kazalište priprema premijeru za veljaču, a novac za sve troškove koje premijera nosi od Grada dobije mjesec, dva ili tri kasnije. U međuvremenu to kazalište za tu novu predstavu mora osigurati kostime, scenografije, dodatni materijal, honorare i druge troškove za redatelja i vanjske suradnike. I tako iz sezone u sezonu. Ovaj put dogodilo se ono najgore – novac nije sjeo na račun. Po svemu sudeći, kažu Nacionalu upućeni u ovu temu, gotovo je sigurno da će doći do otkazivanja još nekih premijera jer Grad naprosto nema novca. Čak i kad se uplati novac za studeni i prosinac prošle godine, ponovno će se kasniti s isplatama za ovu godinu pa se neke premijere planirane za kraj sezone neće moći realizirati.