Financijska agencija (Fina) u okviru procesa digitalizacije kreće u restrukturiranje poslovanja, što obuhvaća i smanjenje broja zaposlenih, a neslužbeno se spominje da bi iz Fine kao tehnološki višak uz otpremnine moglo otići između 300 i 400 ljudi, piše u subotu Jutarnji list.

Fina je prošlu godinu, prema izvješću koje je poslala Saboru, završila sa 17 posto manje prihoda, odnosno ukupni su joj prihodi u 2020. iznosili 778,2 milijuna kuna, a ukupni rashodi 775,7 milijuna kuna, pa je neto dobit na kraju godine bila 10,5 milijuna kuna i čak je 87 posto manja u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupni prihodi pali su značajno zbog smanjenja prihoda od poslova provedbe ovrha. U travnju 2020., naime, Vlada je uvela moratorij na ovrhe građana zbog izvanredne situacije s covid-krizom, što je potrajalo sve do 18. listopada prošle godine, pa je to utjecalo na poslovanje Fine. Nadalje, smanjene su i cijene prisilne naplate, a smanjen je i prihod od poslova platnog prometa i usluga za građane i poduzetništvo s obzirom na to da su i tvrtke i građani više koristili e-usluge u epidemiji.

Troškovi osoblja

Istodobno, Fini čak 51 posto prihoda odlazi na troškove osoblja, odnosno 393,7 milijuna kuna u prošloj godini otišlo je na plaće i ostale dodatke za 2853 radnika koji rade u 175 poslovnica. Troškovi uprave u 2020. iznosili su 6,4 milijuna kuna.

“Financijsko izvješće Fine za 2020. pokazalo je pad prihoda od 17 posto, što je bila izravna posljedica odluke Vlade o uvođenju moratorija na ovrhe kako bi se pomoglo građanima u doba pandemije. Taj, malo lošiji poslovni rezultat od očekivanog, posljedica je fiksnih troškova plaća zaposlenika koji rade na provedbi ovrha na novčanim sredstvima, a koje je Fina financirala za čitavo vrijeme trajanja moratorija. Napominjemo da je, unatoč tome, Fina izuzetno tešku 2020. završila sa 10 milijuna kuna neto dobiti”, kažu u upravi Fine.

No, ono što govore i u upravi i sindikati ove državne agencije, koja se ne financira iz proračuna, nego iz vlastitih prihoda, jest da nisu financijski pokazatelji ti koji su bili ključni za restrukturiranje poslovanja koje se očekuje u budućnosti, nego procesi digitalizacije posla. U Fini se sve manje obavlja platni promet jer se taj oblik poslovanja preselio online, Fina razvija i neke nove digitalne servise pa će joj u budućnosti trebati manje poslovnica i manje radnika, donosi Jutarnji list.