Sjedište UN-a u osam je desetljeća prikupilo brojna umjetnička djela i dom je malo poznatoj, ali dragocjenoj zbirci umjetnina među kojima su i ona Marca Chagalla, Henryja Moorea i Fernanda Legera.

Ondje je oko četiri stotine umjetničkih djela, donacija 150 od 193-ju zemalja članica.

“Imamo zbirku na kojoj bi nam pozavidjeli mnogi svjetski muzeji, a nismo muzej”, kaže Werner Schmidt, dužnosnik koji se brine za kolekciju.

Neke od umjetnina mogu se vidjeti u turističkim obilascima zgrade UN-a. One prikazuju povijesne događaje, umjetničke trendove i posebnosti zemalja donatorica, od kojih su neke, poput Jugoslavije, Istočne Njemačke ili Sovjetskog Saveza prestale postojati.

Među najspektakularnijim djelima je “Rat i mir” brazilskog umjetnika Candida Portinarija. Dva murala uokviruju vrata dvorane Opće skupštine.

“Delegati na ulazu u dvoranu vide krajolik rata i očaja, a na izlazu svijet u miru i skladu”, rekao je Schmidt. To je alegorija na UN-ov temeljni cilj, rješavanje sukoba dijalogom.

Chagall je 1964. UN-u osobno dostavio svoj vitraj “Prozori mira“, djelo koje je u međuvremenu oštećeno, no nitko ne zna kako.

Dio je to zbirke koju su dužnosnici UN-a sastavili nakon pogibije bivšega glavnog tajnika UN-a Daga Hammarskjolda i 15 zaposlenika UN-a u avionskoj nesreći na putu za mirovne pregovore u tadašnjem Zairu 1961. godine.

Divljenje kipara Henryja Moora prema Hammarskjoldu umjetnika je motiviralo da svjetskoj organizaciji donira svoju “Ležeću figuru” koja je izložena u vrtovima UN-a.

Monumentalna brončana skulptura američke umjetnice Barbare Hepworth ističe se ispred ulaza u UN.

U okruženju zgrade nalazi se i “Spomenik miru” hrvatskoga kipara Antuna Augustinčića. ‘Visok je 5,5 metara, težak pet tona i stoji na postolju od 10 metara izrađenom od bračkog kamena.

Među ostalim su djelima i umjetnine od zlata iz Saudijske Arabije i Bahreina, afričke skulpture, golema kineska vaza te golemi perzijski tepih s greškom u tkanju, a zbirku obogaćuje i namještaj cijenjenih dizajnera.

Neka su djela odraz ključnih događaja u povijesti određenih država, poput ukrajinske tapiserije koja prikazuje užase Černobila.

Ondje je i skulptura “Dobro pobjeđuje zlo“, donacija Sovjetskog Saveza. Prikazuje svetog Jurja kako ubija zmaja i u cijelosti je izrađena od kućišta nuklearnog streljiva.

Amfiteatar Opće skupštine okružuju dvije apstraktne freske francuskog slikara Fernanda Legera. Bivši američki predsjednik Harry Truman rekao je da nalikuju kobasici s jajima i nikad mu nitko nije proturječio, kaže Schmidt.

Replika slavne Picassove “Guernice” dočekuje članove na ulazu u prostoriju Vijeća sigurnosti i zoran je podsjetnik na užase rata. U vlasništvu je obitelji Rockefeller, koja ju je pozajmila UN-u.

Bilo koja zemlja može donirati umjetničko djelo, a jedini je uvjet da ne bude uvredljivo.

“Umjetnina ne smije uznemiriti neku zemlju članicu. Mora govoriti svima istim pozitivnim jezikom”, kaže Schmidt.