Ovog vikenda održan je 12. Kongres Hrvatskoga kardiološkog društva i 7. Kongres Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara u organizaciji Hrvatskoga kardiološkog društva i Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara. Kongres se odvijao pod visokim pokroviteljstvom Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije za znanost i umjetnost.

Predsjednik Kongresa, akademik Davor Miličić, koji je odnedavno i predsjednik Europskoga odbora za transplantaciju srca pri Europskome kardiološkom društvu, na svečanome otvorenju istaknuo je važnost ove manifestacije za kardiologiju u Hrvatskoj:

“Iznimno samo ponosan što je Hrvatska kao jedna teritorijalno relativno malena zemlja iznimno velika i utjecajna u Europi kada je u pitanju kardiologija. To potvrđuju brojni uspjesi naših kardiologa na svjetskoj razini, ali i 12. Kongres Hrvatskoga kardiološkog društva koji je na jednome mjestu okupio više od tisuću sudionika, redom vrhunskih stručnjaka iz zemlje i svijeta, a koji su u ova četiri kongresna dana predstavili najnovije metode liječenja i raspravljali o budućnosti struke“.

Akademik Davor Miličić

Više od 150 članova međunarodnih i nacionalnih znanstvenih odbora pripremilo je za Kongres predavanja o brojnim novostima koje donosi kardiološka struka. Govorilo se o najnovijim smjernicama u liječenju povišenoga arterijskog tlaka kao jednoga od glavnih nezavisnih čimbenika rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. Nove smjernice naglašavaju važnost rane dijagnostike te predlažu stalne kombinacije lijekova, točnije jednu tabletu koja istovremeno djeluje na više čimbenika, što ujedno olakšava i pacijentima svakodnevno doziranje. Čak 50 % slučajeva povišenoga arterijskog krvnog tlaka nije dijagnosticirano, a samo pola od onih kojima je dijagnosticirana bolest uzimaju terapiju, važno je naglašavati važnost rane dijagnostike te educirati struku i javnost o prepoznavanju prvih simptoma.

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2017. godine umrlo 23 504 osoba, što čini 44 % ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti uzrok smrti 48,6 % umrlih žena (13 418) i 39 % umrlih muškaraca (10 086). Ipak, epidemiološki podaci pokazuju blagi pad obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti za ukupno 10 % unazad deset godina, čemu zasigurno doprinose neprestane javnozdravstvene akcije.

Hrvatska je danas u samome vrhu po rezultatima uspješnosti liječenja srčane aritmije i elektrostimulacije srca u odnosu na europske zemlje i to od zemlje koja je nekada bila na začelju Europe do zemlje koja je nadmašila Austriju i druge mnogo razvijenije zemlje. Struka je ove godine na Kongresu predstavila i najnovije metode liječenja srčane aritmije.

Također, na kongresu se predstavila i Hrvatska mreža intervencijskoga liječenja akutnoga infarkta miokarda, jedinstvenoga projekta stručnoga medicinskog društva koji je hrvatsku kardiologiju uvrstio na kartu najuspješnijih zemalja svijeta u liječenju najčešćega uzroka smrti.

O uspjesima transplantacijskog tima, kao najjačega brenda hrvatske kardiologije već se mnogo zna, no činjenica da se transplantacija u Hrvatskoj odvija već 30 godina i to iznimno uspješno, stavlja Hrvatsku na listu najboljih u Europskome kardiološkom društvu. Europski registar svih implatabilnih srčanih crpki srca ubuduće će se voditi upravo u Kliničko-bolničkom centru Zagreb.

Zahvaljujući svim dostignućima, profesionalnosti i stručnosti hrvatskih kardiologa, danas pacijenti u Hrvatskoj mogu u nacionalnim bolničkim centrima obaviti cjelokupni proces od dijagnoze do liječenja bez potrebe za slanjem pacijenata u inozemstvo. Upravo ovo činjenica najviše govori i o visokoj razini kvalitete koju imaju hrvatski kardiolozi.