Zagrebački Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ obilato je profitirao od pandemije koronavirusa, a posebno od masovnog testiranja građana skupim PCR testovima: kako je potvrđeno Nacionalu, ta ustanova u vlasništvu Grada Zagreba premašila je svoj financijski plan za prošlu godinu gotovo sto posto i trenutno ima gotovo deset milijuna eura slobodnog kapitala. Premda ondje objašnjavaju da taj novac namjeravaju investirati u širenje kapaciteta i otvaranje novih laboratorija, više sugovornika Nacionala upozorava da je upravo financijski izvještaj „Štampara“ dokaz bezrazložno visokih cijena PCR testova, a posljedično i neopravdanog troška koji – preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) – u najvećoj mjeri snose svi hrvatski građani. Postavlja se pitanje i jesu li određeni lobiji u jeku pandemije namjerno i svjesno agitirali za „agresivno i široko testiranje stanovništva“ samo kako bi, zapravo, institucije u kojima rade ostvarile profit golemih razmjera.

Nacional je u nekoliko zavoda za javno zdravstvo u drugim dijelovima zemlje doznao da su i njihovi prihodi u prošloj godini značajno narasli, no brojke se s obzirom na veličinu „Andrije Štampara“ ipak ne mogu usporediti. Ravnatelj tog zavoda Zvonimir Šostar za Nacional je kazao da će novac „čuvati za crne dane“.

Iz financijskih izvještaja vidljivo je da je „Andrija Štampar“ u prvih jedanaest mjeseci prošle godine samo na temelju ugovornih obveza prema HZZO-u naplatio golemih 95 milijuna kuna, u odnosu na prvotno planiranih 47,9 milijuna i rebalansom predviđenih 51,8 milijuna kuna, pa se realno može pretpostaviti da su mu prihodi u cijeloj prošlog godini premašili stotinu milijuna kuna samo po toj osnovi. S nešto manje dramatičnim povećanjem rastao je i niz drugih stavki, posebno one povezane s transferima iz državnog proračuna. Iz izvještaja je vidljivo i da „Štampar“ u ovom trenutku ima najmanje 30 milijuna kuna gotovine na računu i najmanje 25 milijuna kuna potraživanja od HZZO-a, a ti iznosi posve sigurno dodatno su rasli od konca studenoga prošle godine. Samo za usluge epidemiološkog tipa u 2021. godini planirano je peterostruko povećanje prihoda HZZO-a, s desetak na 51,5 milijuna kuna.

U tom kontekstu zanimljivo je otkriće Jutarnjeg lista iz studenoga prošle godine da su PCR testovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u drugim usporedivim državama: oni su u tom trenutku koštali od 500 do otprilike 1500 kuna, a najčešća cijena kretala se oko 700 kuna. To je bilo četrdesetak posto skuplje nego u Njemačkoj i šezdesetak posto više nego u Turskoj. Isti list otkrio je da su pojedine zdravstvene institucije nabavljale PCR testove po cijeni nižoj od 70 kuna, a ako se toj cijeni pridodaju troškovi zaštitne opreme, prostora i rada, dolazilo se do realne cijene od 150 do 200 kuna po testiranju. Najveći dio testiranja obavljen je ‘na uputnicu’ i plaćen iz državnog proračuna.

Sugovornici Nacionala upozoravaju da je epidemiolog Branko Kolarić, koji je u javnosti i na Znanstvenom savjetu Vlade žestoko promovirao agresivno i široko testiranje stanovništva, zaposlen upravo u Nastavnom zavodu „Dr. Andrija Štampar“, pa se time otvara mogućnost propitivanja je li došao u sferu mogućeg sukoba interesa.

Ravnatelj Zvonimir Šostar na upite Nacionala kazao je da će ostvareni višak prihoda ta ustanova čuvati za crne dane, dok će dio novca uložiti u nove investicije. „Planiramo kupiti treći kat zgrade i u njemu urediti najmoderniji laboratorij za molekularnu biologiju. To nam je nužno i za kandidiranje za projekte financirane iz europskih fondova, jer se oni ne mogu provoditi u unajmljenim prostorima“, kazao je Šostar. „Da, premašili smo poslovni plan za znatno više od 70 posto, ali to je rezultat krvavog rada naših stručnjaka koji su radili i u smjenama od 15 sati kako bismo držali epidemiju pod kontrolom. Logično da je najveći dio prihoda povezan s koronavirusom, dok su naši redoviti prihodi pali desetak posto. No nije istina da su PCR testovi bezrazložno skupi: u Austriji, recimo, oni stoje znatno preko stotinu eura. Mi smo nabavljali najbolje proizvode renomiranih proizvođača koji u pravilu nisu davali lažno negativne nalaze, smatram da je to bila ispravna odluka“, zaključio je Zvonimir Šostar.