Povodom obilježavanja 11. obljetnice hrvatskog članstva u Europskoj uniji, predsjednik Vlade Andrej Plenković domaćin je svečanog primanja u Banskim dvorima, koje je počelo iza 20 sati. Iako su pozvane brojne osobe zaslužne za hrvatsko pristupanje u članstvo, nekoliko ključnih osoba ponovno nedostaje.
Jadrana Kosor, bivša HDZ-ova premijerka i potpisnica Pristupnog ugovora nije pozvana. I nije jedina.
Prije točno 11 godina Zoran Milanović, tadašnji premijer, i Ivo Josipović, tadašnji predsjednik dočekivali su u Banskim dvorima visoke goste. Na proslavi se nisu pojavili.
Dapače, iz Ureda predsjednika potvrđeno je za Novu TV kako Zoran Milanović nije pozvan.
“Čujem da će se večeras u Vladi RH održati neki prijem povodom godišnjice ulaska Hrvatske u EU. Doći će puno uzvanika, važnih ljudi. Ali; nisu pozvali potpisnicu Pristupnog ugovora, bez kojeg ne bi bilo članstva u EU. Ipak; potpis mi ne mogu izbrisati“, napisala je Kosor na platformi X.
Čujem da će se večeras u Vladi RH održati neki prijem povodom godišnjice ulaska Hrvatske u EU. Doći će puno uzvanika, važnih ljudi. Ali; nisu pozvali potpisnicu Pristupnog ugovora, bez kojeg ne bi bilo članstva u EU. Ipak; potpis mi ne mogu izbrisati.
— Jadranka Kosor (@_Jadranka_Kosor) July 3, 2024
“Kakvu reviziju povijesti rade ne bi me iznenadilo da i to pokušaju”, napisao je jedan od pratitelja.
“A tako bi rado”, kaže drugi.
“Bi, bi, više nego išta”, odgovorila mu je Kosor.
Plenković kaže da je 11 godina članstva u EU-u promijenilo Hrvatsku nabolje
Članstvo u EU-u nabolje je promijenilo Hrvatsku koja ubrzanim koracima hvata priključak s članicama koje su duže u Uniji, izjavio je u srijedu premijer Andrej Plenković
Govoreći u povodu 11. obljetnice članstva u europskom bloku, Plenković je rekao da se podigla kvaliteta života, da su rasle plaće, mirovine i BDP te osnaženi hrvatsko gospodarstvo i institucije.
“S 52 posto razvijenosti na razini EU-a došli smo na 76 posto”, izjavio je Plenković na prijemu za državne dužnosnike i strane diplomate u Banskim dvorima.
S rastom BDP-a u prvom kvartalu od 3,9 posto Hrvatska je druga iza Malte, a s projiciranim rastom od 3 do 3,5 posto do kraja godine rasla bi tri do četiri puta više od prosjeka EU-a i eurozone, rekao je Planković.
“To znači hvatanje koraka s članicama poput Mađarske koje su u Uniji 20 godina”, istaknuo je.
Istovremeno je upozorio na goleme sigurnosne, ekonomske, socijalne, energetske izazove s kojima se suočavaju EU i svijet, posebno rat u Ukrajini, sukob Hamasa i Izraela te migracije.
Komentari