Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb i neformalni HDZ-ov „ministar zdravstva u sjeni“ Ante Ćorušić, koji već više godina figurira kao najmoćnija osoba hrvatskog zdravstva i utjecajni kreator niza važnih procesa, u svojoj akademskoj karijeri ima jednu izrazito neugodnu epizodu koja je dosad bila skrivena od javnosti: on je, kako je potvrđeno Nacionalu, bio akter i mentor u procesu u kojemu su medicinski podaci niza pacijentica de facto bili ukradeni kako bi poslužili u svrhe kojima nisu bili predviđeni. Odnosno, barem kako proizlazi iz dokumentacije koju posjeduje Nacional, Ante Ćorušić sudjelovao je u akademski nečasnom postupku neke vrste krađe doktorskog rada i nizu drugih neprofesionalnih i etički nedopuštenih radnji, zbog čega je prozvan i opomenut od Etičkog povjerenstva Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Sugovornici Nacionala tvrde da je Ćorušić nakon toga „spašen“ prije svega zahvaljujući jakim vezama unutar HDZ-a.

Otkriće o njegovim akademskim vratolomijama i znanstvenoj prevari nadovezuje se na cijelu seriju drugih, također zataškanih incidenata u njegovu poslovnom i privatnom životu: od toga da je jednoj pacijentici odstranio pogrešan jajnik – što je ekskluzivno otkrio Nacional, a o čemu je i sam u bizarnom tonu ponudio objašnjenje u HRT-ovoj emisiji „Nedjeljom u 2“ i zbog čega je 2016. godine Most stavio veto na njegov ulazak u vladu – do prošlotjednog dodatnog Nacionalova otkrića da je Ćorušić u dva navrata u alkoholiziranom stanju prijetio da će si oduzeti život i pucao iz vatrenog oružja te je zbog toga priveden i odveden u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče. Unatoč tome, ta „alfa i omega hrvatskog zdravstva“ i dalje uživa neskrivenu podršku političkih i crkvenih struktura i služi kao svojevrsni megafon izrazito konzervativnih snaga, pa se istaknuo u raspravama oko liječničkog priziva savjesti i prava žene na odlučivanje o vlastitom tijelu; to je posebno došlo do izražaja u slučaju trudnice Mirele Čavajde kojoj je otkriven karcinom ploda u 20. tjednu trudnoće, kada je dao niz bizarnih izjava.

Ante Ćorušić, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb i neformalni HDZ-ov ‘ministar zdravstva u sjeni’, već više godina figurira kao najmoćnija osoba hrvatskog zdravstva iako iza sebe ima čak dvije epizode s prijetnjom oružjem u alkoholiziranom stanju, kao i slučaj kad je pacijentici izvadio pogrešni jajnik. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Ovoga tjedna Nacional je došao u posjed niza dokumenata koji otkrivaju njegovu novu aferu, kada je kao mentor sudjelovao u akademskom procesu koji bi se, u najmanju ruku, mogao opisati mutnim i koji neobjašnjivo nikada nije dospio u javnost, po svemu sudeći, zahvaljujući političkoj protekciji koju uživa. Također, postoje ozbiljne naznake da su se tijekom istraživanja tog slučaja dogodili brojni propusti, koji upućuju na zaključak da je i u tom segmentu dio struktura nastojao zaštititi Ćorušićevu akademsku karijeru. Ključnim se pokazuje iskaz liječnika i ginekologa Joška Zekana, koji je u nizu prijava rasvijetlio kako je Ante Ćorušić sudjelovao u svojevrsnoj krađi materijala i teme njegova doktorskog rada.

U tom trenutku Ćorušić je bio mentor njemu, ali i liječnici zaposlenoj u Domu zdravlja Vesni Stepanić, koja je također namjeravala izraditi i obraniti svoju doktorsku disertaciju. Dr. Zekan u iskazu je opisao istraživanje koje je proveo s liječnicima Andreom Mutvar i Draženom Huićem, kao i samim Ćorušićem, a vezano uz pouzdanost detekcije limfnog „čvora stražara“ kod pacijentica oboljelih od ranog skvamoznog karcinoma stidnice. Sam Zekan operirao je 23, a Ćorušić sedam pacijentica, dok je preostalih dvoje liječnika bilo angažirano na njihovu liječenju u Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu.

Bivši rektor Aleksa Bjeliš zaprimio je prijavu o slučaju mentorstva Ante Ćorušića i cijeli je prilično ozbiljno shvatio, ali Ćorušić je svejedno prošao s vrlo blagom kaznom, a što je još važnije, cijeli je slučaj formalno zataškan. FOTO: Zarko Basic/PIXSELL

Još 2006. godine oni su predstavili rezultate i iskustva rada na jednom kongresu u Ateni, a dvije godine kasnije i na Prvom hrvatskom kongresu ginekološke onkologije. „Nakon što smo uspjeli sakupiti uzorak od 32 operirane žene, dr. Andrea Mutvar i ja započeli smo s radom na prijavi doktorata i pisanju znanstvenog rada. Tada smo saznali da je prihvaćena tema doktorske disertacije koja uključuje rezultate našeg istraživanja, što je gruba povreda Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu. Nadalje, temu je prijavila mr. sc. Vesna Stepanić, specijalist ginekolog u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Domu zdravlja u Zagrebu, koja nije sudjelovala ni u jednoj fazi istraživanja“, upozorio je u jednom od svojih dopisa dr. Joško Zekan.

Potom je opisao kako je predstavio konačne rezultate svog istraživanja, ali mu Odbor za disertacije Medicinskog fakulteta nije omogućio javnu obranu svojih teza i same teme, čime bi, smatra, vrlo jednostavno dokazao da je znanstvena zajednica u slučaju drugog doktorata bila obmanuta. Za prijavu svoje doktorske disertacije, inače, dobio je suglasnost niza tijela i institucija: od Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb, preko pročelnika Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu i predstojnika Kliničkog zavoda za patologiju, do Etičkog povjerenstva Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb. „Vesna Stepanić prethodno je upozorena na kršenje Etičkog kodeksa i nedolično ponašanje kada je objavila rad u kojemu je prikazala bolesnicu koju sam ja operirao bez ponuđene suradnje i konzultacije. Prijava teme njene doktorske disertacije obuhvaća 50 žena, a prijava teme moje disertacije zasnovana je na uzorku od 30 žena. Nakon prijave teme doktorske disertacije V. Stepanić je u više navrata tražila rezultate našeg istraživanja kako bi ih iskoristila u izradi doktorata. Nejasno je kako je dr. Stepanić uspjela prijaviti temu doktorske disertacije kada u trenutku prijave nije imala nijedan podatak ili rezultat našeg istraživanja, što upućuje na prevaru u znanosti i kršenje Etičkog kodeksa. U doktorskoj disertaciji dr. Stepanić je predstavila uzorak od 28 ispitanica, znatno manji od uzorka u prijavi njene teme (50)“, naveo je dr. Zekan.

Potom je, kaže, nedolično ponašanje prijavljeno Odboru za doktorate Medicinskog fakulteta i tadašnjem rektoru i prorektorici Sveučilišta u Zagrebu, a sam rektor Aleksa Bjeliš odgovorio je da „Medicinski fakultet nije odgovorio na navedene prigovore“. Pokrenut je niz drugih postupaka, a zbog korištenja tuđih rezultata u izradi doktorske disertacije i opravdane sumnje u obmanu akademske zajednice, Vesni Stepanić uskraćena je promocija, odnosno stjecanje titule doktora znanosti. Istovremeno je prihvaćen znanstveni rad Zekana i drugih autora u kojemu su svi podaci iz analize uzoraka dobiveni od koautora članka koji je i obavio pretrage uzoraka pacijentica. ‘’Nedvojbeno je da dr. Stepanić nije smjela koristiti nijedan podatak iz patohistološke i imunohistokemijske obrade uzoraka jer se nije radilo o rutinskom postupku, nego o znanstvenoj studiji u kojoj nije sudjelovala i čije rezultate je prevarom iskoristila u izradi svoje disertacije“, navodi se, između ostalog, u ovom dokumentu.

U nizu od više desetaka drugih, koje Nacional također posjeduje, taj slučaj također je opisivan vrlo konkretno i plastično: tako dr. Zekan i njegova kolegica dr. Andrea Mutvar još ranije upozoravaju Etički savjet Rektorata Sveučilišta u Zagrebu na neobično ponašanje Etičkog povjerenstva Medicinskog fakulteta, koje je liječnici Stepanić dalo za pravo braniti doktorsku disertaciju čiji se naslov gotovo potpuno poklapa s naslovom njihova istraživanja. Zekan, Mutvar i ostali, naime, prijavili su „Pouzdanost i kliničko značenje određivanja limfnog čvora stražara u bolesnica s ranim skvamoznim karcinomom stidnice“, a dr. Vesna Stepanić „Mogućnosti i kliničko značenje određivanja limfnog čvora čuvara u početnom stadiju raka stidnice“.

Dr. Joško Zekan prijavio je Ćorušića Etičkom povjerenstvu Sveučilišta zbog istraživanja koje je proveo s liječnicima Andreom Mutvar i Draženom Huićem, kao i sa samim Ćorušićem, a vezano uz pouzdanost detekcije limfnog ‘čvora stražara’ kod pacijentica oboljelih od ranog skvamoznog karcinoma stidnice. FOTO: Nacional

„U izradi doktorske disertacije dr. Vesne Stepanić radi se o korištenju podataka i rezultata tuđeg znanstvenog istraživanja u kojem dr. Stepanić nije sudjelovala. Dakle, radi se o eksperimentalnoj, a ne rutinskoj dijagnostičkoj metodi, čiji su podaci sakupljani prospektivno te nisu i ne smiju biti dostupni bilo kome tko nije sudjelovao u istraživanju, a pogotovo ne bez suglasnosti sudionika istraživanja. Time je navedena kolegica prekršila pravila etičkog ponašanja. Prijedlog projekta u kojem je ona bila prijavljena kao suradnik nije odobren od Ministarstva zdravstva (dobio je 0 bodova). Dr. Stepanić nije sudjelovala ni u jednom dijelu postupka dijagnostike limfnog čvora čuvara. Nijednom nije bila prisutna kod izvođenja pretrage, stoga je rečenica da je ‘odlazila s pacijenticama u Zavod za nuklearnu medicinu i aplicirala radiofarmak’ potpuna neistina, što je lako vidljivo iz medicinske dokumentacije. (…) Nije izvela niti asistirala nijedan operacijski zahvat u ovom istraživanju, što je također vidljivo iz medicinske dokumentacije. U istraživanju je operirana 31 bolesnica. Dr. Joško Zekan operirao je 23 bolesnice, prof. dr. Ante Ćorušić sedam bolesnica, dok su jednu operirali zajedno. Ambicija dr. Stepanić vezana je isključivo uz izradu doktorske disertacije, ali nažalost na rezultatima tuđeg rada“, pišu ovi liječnici rektoratu Sveučilišta u Zagrebu još u studenome 2011. godine. Iz istog dokumenta može se doznati da se obrana sporne doktorske disertacije nije dogodila ni tamo gdje su žene operirane (Klinika za ženske bolesti) ni tamo gdje im je apliciran radiofarmak (Klinički zavod za nuklearnu medicinu). Također, rektorat je upozoren na to da Etičko povjerenstvo Medicinskog fakulteta – na kojemu je angažiran Ante Ćorušić – nije zatražilo medicinsku dokumentaciju niti ih uopće kontaktiralo kako bi provjerilo te vrlo lako provjerljive podatke.

Upravo ulogom Ante Ćorušića u cijelom slučaju, odnosno ozbiljnom sumnjom u znanstvenu krađu, bavio se niz institucija – no čini se da je Ćorušić uživao teško objašnjivu protekciju. On je, naime, pristao biti mentor znanstvene disertacije Vesne Stepanić, potpisao je izjavu o poštivanju etičkih načela, a između ostalog i izjavu kojom potvrđuje da će identitet bolesnica i svi njihovi osobni podaci biti pohranjeni i dostupni isključivo osobama neposredno uključenima u istraživanje. Dapače, svoj pristanak za to pismenim putem dale su i same bolesnice. No činjenica da su njihovi podaci na koncu završili kod drugih osoba budi sumnju u nezakonitosti, a činjenica da se pojavio kao mentor kod izrade dvaju međusobno vrlo sličnih doktorskih radova, u najmanju ruku, ukazuje na teški oblik neprofesionalnosti. Pogotovo jer je prethodno sudjelovao u istraživanju dr. Zekana, a potom mentorirao rad Vesne Stepanić na temelju podataka iz njegova istraživanja. Time se u jednom trenutku ipak bavilo Etičko povjerenstvo Medicinskog fakulteta, koje nije moglo izbjeći utvrđivanje barem nekog oblika Ćorušićeve odgovornosti.

„Mentor prof. dr. sc. Ante Ćorušić postupao je neprofesionalno prihvaćajući se mentorstva u postupku prijave sličnih tema i istraživanja sudionika u ovom postupku te među njima nije poticao i održavao suradnju i profesionalne odnose“, stoji u jednom od mišljenja Etičkog povjerenstva. U njegovu obrazloženju navodi se Ćorušićevo objašnjenje da je ideju o istraživanju Vesne Stepanić zapravo dobio „iz suradnje sa znanstvenicima iz Edinburgha“ te da je „pogriješio s potpisivanjem mentorstva dr. Jošku Zekanu jer je mislio da će on izrađivati disertaciju na neku drugu temu, a ne na onu koju je već započela Vesna Stepanić“.

„Etičko povjerenstvo glavni uzrok neprofesionalnih odnosa među sudionicima u ovom postupku vidi u ponašanju mentora prof. dr. sc. Ante Ćorušića zbog prihvaćanja mentorstva u postupku prijave sličnih tema i istraživanja sudionika u ovom postupku. Nakon što je utvrdio sličnost tema i istraživanja, on među sudionicima u postupku nije poticao i održavao suradnju i profesionalne odnose. Prema saznanjima Etičkog povjerenstva, mentor je zbog svojeg ponašanja bio opomenut, kojom mjerom Etičko povjerenstvo smatra da će se na njega djelovati“, stoji između ostalog u tom mišljenju.

Ovu Ćorušićevu aferu, kao i mnoge koje je Nacional prethodno otkrio, institucije su uglavnom prešutjele ili čak zataškavale, a njegova znanstvena i politička karijera svejedno je strelovito napredovala. U ambiciji da zasjedne u fotelju ministra spriječio ga je Most, no prodorni Ćorušić svejedno je uznapredovao do mjesta ravnatelja najveće hrvatske bolnice, neformalnog kadrovika u zdravstvu i ideološkog kreatora procesa u cijelom jednom sektoru. Usprkos skandalima danas radi i na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, doduše – po izjavama Nacionalovih sugovornika – uglavnom u formalnom smislu, jer seminare, vježbe i predavanja u njegovo ime uglavnom odrađuju drugi.

Uz ime Ante Ćorušića veže se još jedan neugodni incident koji se dogodio 2007. godine: tada je, kako tvrde izvori Nacionala, na jutarnjem kolegiju Ante Ćorušić pred više desetaka svjedoka fizički zaprijetio svom kolegi Danku Bljajiću te uz pogrdne riječi oko njegove nacionalnosti, čak i nasrnuo na njega. „Ćorušić je na kolegiju pred 70 svjedoka prijetio Bljajiću da će ga ubiti”, rekao je jedan od izvora iz medicinskih krugova.

Drugi izvor, također upoznat s detaljima tog slučaja, tvrdi:

“Ćorušić je prijetio Danku Bljajiću da će ga ubiti. Najmanje dvojica doktora tada su držala Antišu (Ćorušića, op.a.) da ne krene u katastrofalni fizički obračun sa ‘Srbinom’ pred više desetaka osoba. Znači, on je kronični nasilnik i trebao je tada dobiti otkaz, ali ga je zaštitio Ivan Kuvačić, tadašnji ravnatelj bolnice”, rekao je jedan od sugovornika Nacionala i objasnio da je, umjesto Ćorušića koji je prošao samo s ukorom, nakon toga suspendiran bio Danko Bljajić, i to na temelju, kako tvrdi, “izmišljenog incidenta” kako bi se zaštitilo Ćorušića. Bljaić je, naime, u to vrijeme bio i dopredsjednik Vijeća HRT-a, ali je suspendiran s funkcije specijalizanta ginekologije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj bolnici. Kao formalni povod poslužio je njegov navodni fizički obračun s članicom Vijeća HRT-a Jadrankom Kolarević tijekom izbora novog glavnog ravnatelja HRT-a, no u stvarnosti, tvrde izvori Nacionala, zapravo se radilo o Ćorušićevoj osveti.

“Bljajić ga je tužio, no na kraju su se nagodili”, dodaje isti sugovornik.

Doktor Ante Ćorušić prijetio je 2007. na jutarnjem kolegiju u Petrovoj, pred 70 osoba, specijalizantu Danku Bljajiću da će ga ubiti. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

---

REAKCIJA: ‘Ne postoji niti jedan podatak o tome da bi ‘Ravnatelja Rebra zbog prijetnji pištoljem dvaput privela policija”

I. 1) U tjedniku „Nacional“, broj 1256 od 17. svibnja 2022. na naslovnici i na str. 8 do 12 objavljen je članak autorice Orhidee Gaure Hodak, pod naslovom: „Kaptol usidrio Ćorušića u srcu Plenkovićeva HDZ-a iako je Most Karamarku stavio veto na njegov izbor za ministra jer je pacijentici izvadio krivi jajnik“ te nadnaslovom: „EKSKLUZIVNO: Kako je Crkva Ćorušiću trasirala put da ostane šef HDZ-ova Odbora za zdravstvo i umjesto na sudu završi na čelu KBC-a Zagreb gdje je ugrozio život Mirele Čavajde“ i podnaslovom: „Konzervativni Most je izvukao dokumente prema kojima je Ćorušić uništio život pacijentici krivom operacijom i blokirao mu uzlet u visoku politiku iako je Karamarku servirao Tihomira Oreškovića za premijera jer ga je fascinirao kao praktični katolik. Spremao se odstupiti sa svih funkcija, ali ga je Crkva preko HDZ-a instalirala za šefa KBC-a Zagreb. ..“.

I. 2)U tjedniku „Nacional“, broj 1257 od 24. svibnja 2022. na naslovnici i str. 18 do 21 objavljen je članak autora: Orhidee Gure Hodak i Berislava Jelinića, pod naslovom: „RAVNATELJA REBRA zbog prijetnji pištoljem u alkoholiziranom stanju dvaput privela policija i odvela u Vrapče“ te nadnaslovom: „EKSKLUZIVNO Antu Ćorušića, šefa najveće bolnice u Hrvatskoj čiju ostavku traži Udruga pacijenata, vrh HDZ-a već godinama štiti iako znaju da je u pijanom stanju izazvao čak dva incidenta u kojima je prijetio pištoljem, što potvrđuje i dokument u posjedu Nacionala“ i podnaslovom: „EKSKLUZIVNI DOKUMENT i svjedočanstva više izvora otkrivaju da ginekolog i šef KBC-a Zagreb Ante Ćorušić, koji je kriv što se slučaj trudnice Mirele Čavajda pretvorio u javnu histeriju, zbog incidenata koje je izazivao nije mogao postati ministar niti bi trebao voditi bolnicu“, u kojem članku je (na naslovnici i na str. 19) – objavljen djelomično zatamnjen sadržaj Prijemnog zapisnika PB Vrapče od 22. rujna 2009., ali s vidljivim podacima Ante Ćorušića.

I. 3) U tjedniku „Nacional“, broj 1258 od 31. svibnja 2022. na str. 38 do 41 objavljen je članak autora Damira Petranovića, pod naslovom: „ZAVJET ŠUTNJE: Kako je Sveučilište zataškalo akademsku krađu HDZ-ova ‘ministra u sjeni’“ te podnaslovom: „Novi ekskluzivni dokumenti u posjedu Nacionala otkrivaju da je Ante Ćorušić, danas moćni ravnatelj KBC-a Zagreb, kojeg vrh HDZ-a već godinama štiti od niza skandala, bio mentor u procesu u kojemu su medicinski podaci niza pacijentica de facto bili ukradeni“.

II. U sva tri navedena članka objavljene su netočne ili nepotpune informacije!

a) U prvom članku nije naveden niti jedan podatak o tome da je „Kaptol usidrio Ćorušića u vrhu Plenkovićeva HDZ-a ..“ (niti to proizlazi iz objavljene dokumentacije)!

U članku nije objavljen niti jedan podatak o tome da je Ante Ćorušić (krivom operacijom – 2014. g.) „uništio život pacijentici“ (niti to proizlazi iz objavljene dokumentacije)!

b) U drugom članku ne postoji niti jedan podatak o tome da bi „Ravnatelja Rebra zbog prijetnji pištoljem u alkoholiziranom stanju dvaput privela policija i odvela u Vrapče“, a to osobito, ne proizlazi iz „ekskluzivnog dokumenta“ (na naslovnici i na str. 19) jer se očigledno radi o samo jednom („ekskluzivnom“) dokumentu: „Psihijatrijske bolnice Vrapče“ od 22. rujna 2009.!

c) U trećem članku nema niti jednog podatka o tome da bi Ante Ćorušić – ‘moćni’ ravnatelj KBC-a Zagreb: „sudjelovao u akademski nečasnom postupku neke vrste krađe doktorskog rada i nizu drugih neprofesionalnih i etički nedopuštenih radnji“, a iz objavljenih informacija proizlazi da se radi o događaju koji je započet: „još 2006. godine“ te da je: „još u studenom 2011. godine .. Ćorušić .. pristao biti mentor znanstvene disertacije Vesne Stepanić, ..“ te da je „prema saznanjima Etičkog povjerenstva, mentor zbog svojeg ponašanja bio opomenut“, a da je, povodom događaja iz 2007. g. vezan za Danka Bljajića, isti „tužio (A.Ć.), no na kraju su se nagodili“.

Dakle, radi se o događajima iz: 2014. g.; 2009. g. te 2006. i 2011. g. i 2007. g., a radi utvrđenja tih događaja „Nacional“ koristi podatke koji su Zakonom proglašeni zaštićenim – povjerljivim podacima.

III. Kako su objavljene neistinite i nepotpune informacije, to podnositelj zahtjeva prof. dr. sc. Ante Ćorušić, temeljem članka 56. do 58. u svezi članka 40. do 42. Zakona o medijima, zahtijeva objavu ovog odgovora – ispravka na način precizno određen u članku 42. stavak 2. Zakona o medijima.

U Zagrebu, 10. lipnja 2022. g.

Prof. dr. sc. Ante Ćorušić, po Odvjetničkom društvu Miljević i partneri j.t.d.