U postojećem, i po mnogima manjkavom izbornom sustavu u Hrvatskoj, 10 je izbornih jedinica skrojenih po teritorijalnom ključu i po volji vladajuće stranke.

Logikom takvog izbornog sustava, a u geografski, gospodarski i kulturološki šarolikoj zemlji poput Hrvatske, izabrani bi zastupnici trebali predstavljati kraj u kojemu su izabrani, što znači da bi i sami trebali biti otamo. No, tu “zavičajnu” logiku često pobija kadrovska logika političkih stranaka.

Neki su već čudili se nad činjenicom da iskusni saborski zastupnik, Bračanin Arsen Bauk koji je do sada uvijek ulazio u Sabor iz matične mu 10. izborne jedinice, ovoga puta predvodi listu SDP-ove koalicije Rijeke pravde u 1. izbornoj jedinici koja obuhvaća veći dio Zagreba i dio Zagrebačke županije.

Izborna je kuća putujuća

Na istoj listi na visokom i ulaznom četvrtom mjestu je i Splićanka Marijana Puljak iz stranke Centar. U 2. izbornoj jedinici (istočni dio Zagreba i dio Koprivničko-križevačke županije) listu Domovinskog pokreta (DP) predvodi Vukovarac i vukovarski branitelj Tomislav Josić, dok drugi Vukovarac i vukovarski branitelj, Stipo Mlinarić, predvodi listu DP-a u najjužnijoj, 10. izbornoj jedinici.

Iako je iz 10. izborne jednice i Metkovljanin Nikola Grmoja, on prolaz u Sabor već treći put zaredom traži kao prvi s liste Mosta u 6. izbornoj jedinici koja obuhvaća zapadne dijelove Zagreba i Zagrebačke županije. Umirovljeni sindikalist Vilim Ribić predvodi listu Socijaldemokrata i koalicijskih im partnera u 5. izbornoj jedinici koju čine Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija. Ribić, doduše, rodom jest iz Slavonije (Osijeka), ali odavno mu je adresa stanovanja u Zagrebu. Zagrepčanka Katarina Peović iz Radničke fronte (RF) po drugi zastupnički mandat ide kao prva na listi u 8. izbornoj jedinici (Istra, Rijeka i dio Kvarnera), vjerojatno procijenivši da joj stranka tamo ima veću podršku pa da otamo ima i veće šanse za ponovni prolaz u Sabor. Dijelom možda i stoga što je izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Krajnji primjer izborne selidbe kandidata daleko od kuće nalazimo na listi Radničke fronte u već spomenutoj 5. (slavonskoj) izbornoj jedinici na kojoj čak sedmero kandidata, od njih 14, dolaze iz Istre i s Kvarnera gdje RF očito ima snažno uporište. Još drastičniji je primjer liste Socijaldemokrata i koalicijskih partnera u 9. izbornoj jedinici (“sjevernodalmatinskoj”) koju su popunili s čak 10 kandidata sa zagrebačkim adresama. Socijaldemokrati ondje imaju jednog jakog kandidata, Šibenčanina Franka Vidovića koji predvodi listu, ali su mimo njega očito kadrovski tanki.

Nije ključna adresa, nego prihvaćanje

Političkog analitičara Davora Gjenera, koji kaže da u kampanji ne radi ni za jednu političku stranku ili kandidata, novinari N1 pitali su je li takva praksa “razmještaja” kandidata poštena prema biračima.

“U ovom izbornom sustavu ništa nije pošteno prema biračima. Prije svega, nije pošteno to što se kod nas izborne liste stvaraju ili voljom predsjednika stranke ili najužeg stranačkog vodstva, a mimo volje stranačkih organizacija i ikakvog konzultiranja s njima o tome tko može, a tko ne kandidirati se u njihovoj izbornoj jedinici”, napominje.

Gjenero dodaje da bi logično bilo kada bi se prije izbora održavale konvencije stranačkih organizacija na razini izbornih jedinica i na njima dogovaralo tko će biti kandidati.

“U Njemačkoj, primjerice, gdje su savezne države izborne jedinice, održavaju se takve konvencije, a stranačko vodstvo ima pravo veta na formirane liste i može od konvencije tražiti da promijeni svoju odluku. No tada ta konvencija odlučuje kvalificiranom većinom prihvaća li prijedlog stranačkog vodstva ili ustraje na svome prijedlogu kandidata. Osim toga, u svim ozbiljnim stranačkim sustavima jedan od najvažnijih dijelova stranaka su odjeli koji se bave ljudskim resursima. Oni se bave obrazovanjem i promicanjem stranačkih članova talentiranih za obavljanje javnih poslova i  jasno definiraju koje kriterije netko mora ispunjavati da bi se našao na stranačkim listama”, kaže.

U tom smislu, nastavlja Gjenero, nije ključno da netko doista živi na području neke izborne jedinice, nego je ključno da ga stranačka organizacija na tom području prihvaća kao svoga kandidata.

“U Hrvatskoj sada uoči izbora imamo situaciju otvorene pobune stranačkih organizacija SDP-a u Dalmaciji i Varaždinu protiv kandidata na listama u tamošnjim izbornim jedinicama. Moguće je da te organizacije neće raditi za te kandidate, a to je put u izborni neuspjeh i prije nego što je kampanja počela”, dodao je.