Nacional je od više visokih političkih izvora iz oporbenih krugova doznao kako oni smatraju da je jedan od glavnih razloga slabe vidljivosti kampanje za izbore za Europski parlament taj što je HDZ u ključnom trenutku „zatvorio pipu“, to jest redovno financiranje koje parlamentarne stranke dobivaju iz državnog proračuna na kvartalnoj osnovi. Neki su političari to otvoreno potvrdili, a neki tek neformalno. Iako su svi tvrdili da to nije utjecalo na financiranje njihove kampanje, te da su se snašli na druge načine, nisu otklonili mogućnost da je HDZ to napravio namjerno.

Naime, na čelu Odbora za Ustav, koji je formalno trebao donijeti odluku o isplati sredstava za posljednji kvartal, odnedavno sjedi bivši HDZ-ov ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, a on je do sada sazvao tek jednu sjednicu Odbora za Ustav, na kojoj na dnevni red nije stavio izvješće o financiranju političkih stranaka. Pa strankama još uvijek nisu isplaćena sredstva.

„To HDZ-u ne smeta jer oni imaju dovoljno sredstava, ali na financiranje ostalih stranaka, koje su se ionako istrošile zbog nedavno završenih parlamentarnih izbora, itekako ima utjecaj, tko god što govorio o tome“, tvrdi jedan od Nacionalovih izvora bliskih vodstvu Domovinskog pokreta.

Parlamentarne političke stranke ukupno će u 2024. godini iz proračuna dobiti 9,7 milijuna eura, a taj je iznos raspoređen sukladno broju zastupnika, s tim da za zastupnice stranke dobivaju 10 posto veći iznos nego za muške zastupnike.

Premijer Andrej Plenković izjavio je kako smatra da je za nevidljivost europske kampanje krivo ograničavanje visine sredstava koja se mogu potrošiti, a zapravo pojedine stranke ne mogu potrošiti ni tako umanjen iznos. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Prema podacima koji su bili objavljeni početkom siječnja, ali prema broju zastupnika iz bivšeg saziva Sabora, najveći dio tog kolača, skoro četiri milijuna eura, trebao je dobiti HDZ. SDP-u je pripadalo oko 2,2 milijuna eura, Domovinskom pokretu oko 705.000 eura, Mostu oko 506.000 eura, Možemo! će dobiti 331.000 eura, a SDSS i IDS po 194.000 eura. HSLS, HSS i Hrvatska konzervativna stranka imali su pravo na iznos od 125.000 eura, a stranke koje su imale samo po jednog zastupnika imale su pravo na iznos od 62.441 euro po zastupniku, odnosno po 68.685 eura za zastupnicu.

Međutim, Odbor za Ustav, nakon provedenih parlamentarnih izbora i novog saziva Sabora, kao i promjena koje su uslijedile u pojedinim strankama i zastupničkim klubovima, morao je donijeti novu odluku o kvartalnoj isplati sredstava političkim strankama, gdje će uračunati sve te promjene i rasporediti sredstva. No taj odbor, na čelu s Ivanom Malenicom, to nije učinio.

Nacional je pokušao izravno kontaktirati bivšeg ministra Malenicu, ali on nije odgovorio na poziv ni poruke.

Međutim, jedan od saborskih zastupnika HDZ-a upoznat s načinom funkcioniranja Odbora za Ustav rekao je sljedeće: „Poslije izbora je trebala ići nova odluka. Rješenje se donosi za cijelu godinu, ali se kvartalno isplaćuje, a budući da je bilo promjena zbog izbora, mora se donijeti nova odluka, u koju se uključuju te promjene. Mora se uračunati ako neka stranka ima ženskih zastupnica, dobiva više novca i tako dalje. Međutim, to se mora sve regulirati odlukom. Koliko znam, Odbor za Ustav je posljednju odluku donio u siječnju, a ona se odnosila na cijelu 2024. godinu. Isto tako je bilo i prošle godine, kada se u siječnju donijela odluka za cijelu 2023. godinu. Međutim, s obzirom na izbore, promijenila se situacija i mora se donijeti nova odluka. Zašto nije, ne znam.“

Bivši ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica sada je na čelu Odbora za Ustav, koji se sastao samo jednom i još nije stavio na dnevni red točku preraspodjeli novca za parlamentarne stranke. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Jedan od izvora bliskih vrhu SDP-a rekao je da ni on ne zna zašto odluka nije donesena, ali je otkrio da je SDP u svojoj dnevnoj potrošnji već napravio neke promjene, to jest da su naložili da se prolongiraju datumi valuta za pojedine isplate. Kad je riječ o sjednici Odbora za Ustav i donošenju odluke o financiranju, drugi izvor iz SDP-a kaže:

„Bila je samo jedna sjednica Odbora, nakon što se konstituirao Sabor. Bilo je dovoljno vremena da se sazove nova sjednica, a zašto se nije sazvala, pitajte Malenicu. Svi smo očekivali da će se ta sjednica održati, bili su zadovoljeni svi uvjeti. Međutim, održana je samo jedna zajednička sjednica Odbora za Ustav i Odbora za zakonodavstvo, i to prvi dan i samo s jednom točkom dnevnog reda. Tu su sjednicu vodili Ivan Malenica kao predsjednik Odbora za Ustav i Krunoslav Katičić kao predsjednik Odbora za zakonodavstvo. Očekivalo se da će nakon toga doći do nove sjednice, ali ona se nije dogodila. Vjerojatno će sazvati sjednicu u prvom sljedećem tjednu nakon europskih izbora, kad Sabor nastavi zasjedanje.“

Tada će, naravno, za kampanju za europske izbore već biti kasno. Predsjednik Mosta Božo Petrov, i sam član Odbora za Ustav, za Nacional je komentirao da ne vjeruje da se to dogodilo slučajno, ali tvrdi da to nije imalo utjecaja na financiranje njihove kampanje.

„Odbor za Ustav nije još donio odluku, a jedna od pogođenih strana je i Most. Je li to bilo namjerno, ne mogu procjenjivati, samo nagađati. Međutim, ovo nije zaustavilo Most, nas zabavlja ako je to bio pokušaj smicalice, međutim to je nezrelo“, rekao je Petrov.

‘HDZ–u ne smeta jer on ima dovoljno sredstava, ali na financiranje ostalih stranaka, koje su se ionako istrošile na nedavno završene parlamentarne izbore, i te kako ima utjecaja, ma što govorili o tome’

Na pitanje je li to utjecalo na financiranje njihove kampanje, kaže:

„Snašli smo se na druge načine. Međutim, ova kampanja je nevidljiva prvenstveno zato što je Vlada želi učiniti nevidljivom, ignorirajući namjerno činjenicu da se događa europska kampanja. Što se tiče Mosta, mi smo aktivni i na društvenim mrežama i na terenu, itekako smo prisutni u javnosti. Međutim, vladajući ne žele da kampanja bude vidljiva, kako bi što manje alarmirali ljude da su bilo kakvi izbori budući da su oni sigurni da će njihova vojska na te izbore izaći.“

Na kraju je zaključio: „Ta sredstva će doći, ne može ih HDZ zadržati za sebe. Možda bi oni to i željeli, ali moraju poštivati zakon.“

Nacional je uputio upit i saborskoj Službi za odnose s javnošću, s pitanjem zašto ta sredstva nisu isplaćena, no oni su odgovorili tek načelno:

„U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2024. godini u iznosu od 9.740.919,00 eura. Sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.

Predsjednik Mosta Božo Petrov, i sam član Odbora za Ustav, za Nacional je komentirao kako ne vjeruje da se to dogodilo slučajno, ali tvrdi da nije imalo utjecaja na financiranje njihove kampanje. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.

Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.

Nadamo se da smo vam dostatno pojasnili ovu tematiku, a u slučaju dodatnih pitanja, stojimo vam na usluzi za pojašnjenje.“

Osim HDZ-ovih plakata koji iskaču iza svakog ugla, činjenica je da je, primjerice, broj plakata i medijskog oglašavanja drugih stranaka značajno manji, a manja je i općenito prisutnost kampanje za europske izbore u medijima.

Jedan od izvora bliskih vrhu SDP-a rekao je da ni sam ne zna zašto odluka nije donesena, ali je otkrio da je SDP u svojoj dnevnoj potrošnji već naložio da se prolongiraju datumi valuta za pojedine isplate. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Početkom ovog tjedna je političkim strankama istekao rok za dostavu izvješća o financiranju dosadašnjeg dijela kampanje, iz kojih se vidi da je HDZ potrošio daleko najviše. Kako je objavio RTL, premijer Andrej Plenković je nezainteresiranost građana za izbore pravdao slabim budžetom – budući da se u kampanji za europske izbore ne smije prijeći prag od 530 tisuća eura. No HDZ je do pet dana prije izborne šutnje za kampanju potrošio nešto manje od pola dozvoljenog, oko 230 tisuća eura, SDP 127 tisuća eura, Most 26 tisuća eura, Možemo 50 tisuća eura, Fer play lista Liberala 70 tisuća eura, Pravo i pravda Mislava Kolakušića 9300 eura, a Domovinski pokret nije odgovorio na upit RTL-a.

U izjavi za medije Gordan Bosanac iz Možemo! rekao je:

„Budimo realni, bili su i nacionalni izbori, neke stranke su ostale bez budžeta.“ Što samo potvrđuje tezu da je političkim strankama redovno financiranje na koje imaju pravo iz državnog proračuna bilo itekako prijeko potrebno.