Hodočašćem i misom na Gorici sv. Vlaha te spuštanjem barjaka dubrovačkog parca i podizanjem državne zastave ispred crkve sv. Vlaha, u Dubrovniku je u nedjelju svečano zatvorena 1051. Festa dubrovačkog sveca zaštitnika.

Svečanost zatvaranja započela je tradicionalnom budnicom Dubrovačkih trombunjera, nakon čega je uslijedilo hodočašće, procesija s gradskim barjacima na Goricu svetog Vlaha, gdje je svetu misu predvodio župnik iz Neuma don Mladen Šutalo.
Šutalo je u propovijedi, između ostalog, podsjetio na riječi svetog Vlaha ‘Kako se može oko koje je ugledalo svjetlo, opet zaljubiti u tamu?’.

„Prije tri dana proslavili smo Svijećnicu, nosili smo na blagoslov svijeće koje ćemo u prigodnim zgodama paliti. Svijeća nas prati od krštenja do smrti. Svijeća je svjetlo, a svjetlo je Krist. A sveci su oni koji su ugledali i nadahnjivali svoje životne korake na svjetlu Kristovu“, rekao je Šutalo.

Istaknuo je kako danas nema svetaca, mučenika i svjedoka vjere jer je ljudima draža tama.

„Mi smo sve osvijetlili – gradove, ulice, podrume, sve prostore, ali smo srce ostavili u tami. Zato nema uzora ni svjedoka vjere danas. A danas su teška vremena kao u Vlahovo doba. Vlaho je životom svjedočio svoju ljubav prema Bogu. Nadahnjujmo se na primjerima svetaca i možemo i mi štošta za svoj život ponijeti. Ako do danas nismo bili svjedoci vjere, od danas možemo biti“, poručio je Šutalo.

Potom, točno u podne, nakon prigodnih riječi rektora Stolne crkve svetog Vlaha don Ivice Pervana, festanjuli Vlaho Milićević i Mato Konsuo spustili su barjak sv. Vlaha sa standala ispred zborne crkve sv. Vlaha uz pjevanje himne sv. Vlahu, te podignuli državnu zastavu.

Festa svetoga Vlaha, koju je UNESCO 2009. godine uvrstio na popis nematerijalne svjetske kulturne baštine, otvara se svake godine na Kandeloru (Svijećnicu), 2. veljače, puštanjem golubica i podizanjem svečevog barjaka.  Središnji dio proslave je na sam svečev blagdan 3. veljače, kada se održava sveta misa pred katedralom Gospe Velike te procesija Stradunom u kojoj se nose moći dubrovačkog parca.