Zastupnik Vlaho Orepić je u Saboru ponovno inzistirao na uspostavljanju reda u državi i brisanju fiktivnih imena te lažnih prebivališta iz popisa birača.

Na aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić postavio je iznimno važno pitanje o evidenciji fiktivnih glasača i fiktivnih prebivališta te o konačnom uspostavljanju reda u državi, a uoči nadolazećih izbora u ovoj i sljedećoj godini.

U Hrvatskom saboru u sklopu aktualnoga prijepodneva u srijedu 16. siječnja 2019. nezavisni zastupnik Vlaho Orepić uputio je pitanje ministru unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Davoru Božinoviću.

Pitanje je bilo sljedede: “Hoće li Ministarstvo unutarnjih poslova biti odgovorno i omogućiti policiji da obavi zakonom definiran posao tj. provjeru vjerodostojnosti prebivališta u Republici Hrvatskoj i u suradnji s Ministarstvom uprave, završiti posao provjere te napraviti vjerodostojne biračke popise do prvih sljededećih izbora?“.

“Postavljanje upravo ovoga pitanja motivirano je činjenicom da Hrvatska ulazi u izborne godine i imajući u vidu protekle referendumske inicijative (opravdane ili ne) kao glavna tema nameće se problem fiktivnoga glasačkog tijela. Taj fiktivni izborni potencijal od najmanje 150 tisuća glasova čini da u nizu općina, gradova, županija i izbornih jedinica izborni rezultati ne ovise o biračima koji žive u njima, ved o biračima koji ne žive u njima.

Primjerice, u aktualnom sazivu sabora, prema takvim izračunima sjedi četiri do šest zastupnika koji u svojoj strukturi povjerenja imaju upravo takve “glasače“. U većini slučajeva, bilo da se radi o regionalnim, parlamentarnim ili predsjedničkim izborima upravo lažni glasači – koji su na svojevrsnu prijevaru došli do glasačkoga prava – imaju presudni utjecaj na izborni rezultat čime je ugrožena i sama demokracija.

S obzirom da je zastupnik Orepić kao ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske od siječnja 2016. do travnja 2017. godine pokrenuo postupak intenzivnoga rješavanja ovoga problema, zalažući se isključivo za uspostavljanje reda u državi, ostala je svojevrsna odgovornost da se ovaj proces nastavi i riješi do kraja. Naravno, rješavanjem ovoga problema došlo bi se i do točnoga broja koliko stanovnika zapravo ima Hrvatska.

Zakon prema kojemu su osobe brisane s fiktivnih prebivališta donesen je 2012., ali se do 2016. slabo provodio. Organizirano su se prevozili glasači koji ne žive u Republici Hrvatskoj da dođu glasati i na taj način određuju tko de biti načelnik ili gradonačelnik, tko će biti nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru, župan, predsjednik Vlade, pa čak i predsjednik, a tankom većinom su određene političke pobjede i odnesene.

Pretpostavljajući odgovor ministra Božinovića koji je spomenuo Zakon o hrvatskom državljanstvu te se pravdao brigom za Hrvate izvan domovine i nastojao staviti ovo pitanje u kontekst “sukoba s dijasporom“, zastupnik Orepić je ponovio da će se uvijek zalagati za uspostavljanje reda i transparentnosti. S obzirom da je u pitanju brojka od 150 tisuća fiktivnih prebivališta, odgovor u kojem ministar Božinović tvrdi da je od početka njegovoga obnašanja mandata izbrisano 16 tisuća ljudi, zastupnika Orepića nije zadovoljio.

Pitanje je, smatra zastupnik Orepić, od izuzetnoga značaja, jer je to zakonska obveza načelnika policijskih uprava i osnovni postulat demokracije – legalnost i legitimitet izabranih predstavnika građana“, piše u objavi press tima Vlahe Orepića.