Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine u srijedu je usvojio neobvezujuću deklaraciju o Pelješkom mostu kojom se traži prekid provedbe tog hrvatskog projekta do usuglašavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom o graničnoj crti na moru.

Deklaraciju koja nema obvezujući karakter od 39 zastupnika koliko ih je bilo na sjednici Zastupničkog doma podržalo je njih 27, 11 je bilo protiv a ostali su bili suzdržani i to je konačni rezultat rasprave započete prošlog tjedna a okončane na sjednici u srijedu.

Neophodnu tzv. entitetsku većinu iz Republike Srpske pri glasovanju za rezoluciju osigurali su glasovi zastupnika iz Srpske demokratske stranke (SDS) nakon što je usvojen njihov prijedlog da u deklaraciju budu uključenii zahtjevi za brže realiziranje drugih infrastrukturnih projekata poput mostova na Savi te za ponovno otvaranje za promet unske pruge.

Deklaraciju i Pelješkom mostu parlamentarcima je ponudila bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) a ranije su ga svojim potpisima poduprla 24 zastupnika, uključujući one iz oporbenih stranaka.

U deklaraciji je uz ostalo istaknuto kako je BiH pomorska država te kao takva ima pravo na slobodni i neometani pristup otvorenome moru uz ocjenu kako bi gradnja Pelješkog mosta to pravo dovela u pitanje.

Od Hrvatske ali i Europske unije stoga je zatraženo da “bez odgode obustavi sve radnje” koje mogu dovesti u pitanje suverena prava BiH na moru.

Hrvatsku i EU poziva se na uključivanje u hitne razgovore čiji je cilj riješiti pitanje morske granice.

Iz prvotnog teksta deklaracije izbačen je stavak kojim se od državnih tijela vlasti tražilo istupanje iz Ugovora o granici potpisanog 1999. i podnošenje zahtjeva za međunarodnom arbitražom ukoliko u razdoblju od dva mjeseca ne bi bilo bilateralnog dogovora o spornim pitanjima.

Deklaracija bi trebala biti objavljena u Službenom listu BiH no čini se kako ona neće imati nikakvoga konkretnoga učinka jer je i prema tumačenju predsjedateljice Zastupničkog doma Borjane Krišto ona tek dokument kojim se izražava mišljenje a obvezujuća stajališta državnog parlamenta postoje tek onda kada ih prihvate njegova oba doma.