Među saborskim zastupnicima u srijedu vladalo je podijeljeno mišljenje o ustavnosti referendumskog pitanja inicijative Narod odlučuje.

Mostov Robert Podolnjak, jedan od ustavnopravnih stručnjaka koje su organizatori inicijative konzultirali, smatra da su “pitanja u skladu s Ustavom”.

“Sada kada je inicijativa predala potpise, vidjet ćete cjelovito obrazloženje razloga i ustavnopravne valjanosti podnijetih referendumskih pitanja. Kao što znate, Ustavni sud za svaku referendumsku inicijativu traži dobro i utemeljeno obrazloženje razloga i ciljeva. Vjerujem da će u obrazloženju, koje je prilično detaljno za oba pitanja, uvjeriti i kolege u Saboru i druge ustavnopravne stručnjake da su ova pitanja u skladu s Ustavom i da ćemo tek nakon što obrazloženja postanu javna imati jednu stvarnu ustavnopravnu raspravu, jer do sada je bilo nemoguće kvalitetno obrazložiti sve ono što sadrže referendumske inicijative naročito ona o izbornom sustavu koja sadrži više odredbi”, kazao je Podolnjak.

Na kritike da se drugim pitanjem smanjuju prava nacionalnih manjina što je protivno Ustavu, Podolnjak uzvraća da je “ovdje riječ o reguliranju drugačijeg statusa zastupnika nacionalnih manjina”.

“Prava manjina koja su uređena Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim zakonima ni na koji način se ne mijenjaju. Ovdje se mijenja ograničeno samo pravo odlučivanja tih osam zastupnika u samo dva pitanja i to povjerenja Vladi i odlučivanja o proračunu, jer je ono usko povezano jer zbog nedonošena proračuna pada Vlada i slijede izbori. Dakle isključivo ta dva pitanja zastupnici manjina ne bi imali pravo odlučivanja”, pojašnjava Podolnjak.

“Sumnjam da je pitanje formiranja Vlade, predsjednika Vlade i ministara ono što je ključno ili nužno ili važno za funkciju zastupnika nacionalnih manjina, koje se, podsjetimo, biraju u posebnom sustavu, posebnoj izbornoj jedinici na drugačiji način nego zastupnici u općim izbornim jedinicama, s daleko manjom izbornom bazom i daleko manje glasova, a u ovom trenutku i od kada postoje imaju potpuno ista prava u odlučivanju o svim pitanjima pa i formiranju Vladu. Inicijativa smatra da samo taj dio treba ograničiti, o povjerenju Vladi i proračunu, dok ostale odluke vezane za promjenu Ustava ili ustavnih zakona o pravima nacionalnih manjina i drugih zakona u ovom referendumskom pitanju nisu smanjenja i nisu dio referendumskog pitanja. Ono se odnosi isključivo na samo dva njihova prava koja taj njihov mandat svode na drugačiji od mandata zastupnika biranih u općim izbornim jedinicama”, zaključio je.

SDP-ov Peđa Grbin vjeruje da će već idući tjedan Odbor za Ustav raspravljati o referendumskim pitanjima. Upozorava da u “izvorišnim osnovama Ustava jasno i izričito stoji da je Republika Hrvatska država hrvatskog naroda, ali i nacionalnih manjina koje u njoj žive”.

“Ako je RH i država nacionalnih manjina, onda ne vidim kako bi u skladu s Ustavom moglo biti pitanje čije bi usvajanje dovelo do toga da dio građana koji žive i plaćaju porez u RH, a jedina im je mana što su druge nacionalnosti, gube određena prava poput prava da odlučuju tko će biti na čelu Vlade i pravo da odlučuju o proračunu. Pitanje kojim se dijelu građana oduzimaju prava samo na temelju nacionalnosti je diskriminatorno pitanje i nije u skladu s čitavim nizom međunarodnih akata poput Povelje o temeljnim pravima Europske unije i Ustavom RH, i kao takvo, u modernoj i demokratskoj državi kakva Hrvatska želi biti, ne može biti dopustivo i prihvatljivo. Ne vidim na koji bi način Ustavni sud mogao odlučiti drugačije”, istaknuo je Grbin.

“Na jednom sam portalu pročitao motivacijsko pismo Željke Markić u kojem stoji da žele postići da u Hrvatskoj odlučuje hrvatski narod što jasno govori na što je usmjerena ova inicijativa. Time je nama, koji ćemo se obratiti Ustavnom sudu, dan smjer kojim ćemo se obratiti Ustavnom sudu, a to je zahtjev za očuvanjem RH kao države u kojoj su svi njeni građani, bez obzira na vjeru, nacionalnost, spol ili bilo što drugo, ravnopravni. To je jedino za što ćemo se zalagati i to je jedino što je bitno kada raspravljamo o ovom referendumskom pitanju”, zaključio je Grbin.

Stjepan Čuraj iz HNS-a istaknuo je da su “prava žena i prava nacionalnih manjina civilizacijski doseg, a inicijative Željke Markić, Živog zida i onih koji ne žele informatiku u školama, dakle, ništa drugo nego populista opasnih namjera, za cilj imaju isključivo vlastitu političku promociju i nisu usmjerene na bolji i kvalitetniji život građana”.

“HNS će se tome suprotstaviti, jer ovakve inicijative ne samo da zemlju vuku unatrag nego nam mogu priuštiti i međunarodnu sramotu. Kao liberali želimo naprednu, modernu, proeuropsku Hrvatsku u kojoj svi građani imaju jednake šanse i jednaka prava i zato ćemo tražiti ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja”, naglasio je Čuraj.