Zastupnice Možemo! potaknute slučajem hrvatskih posvojitelja u Zambiji, a uoči sutrašnje rasprave o dopunama Zakona o međunarodnom privatnom pravu, poručile su da te dopune ne donose dovoljnu razinu zaštite za posvojitelje i djecu te traže aktivno uključivanje države u procese posvojenja.

Ivana Kekin mišljenja je da dopune Zakona o međunarodnom privatnom pravu neće zaštititi buduće posvojitelje, kao ni najbolji interes djece.

Ono što je dobro je da sada sud od nadležnog ministarstva mora tražiti podatak u upis hrvatski Registar posvojitelja, što je sigurno u najboljem interesu djeteta i to pozdravljamo, kao i obavezu vođenja evidencije posvajanja nadležnog ministarstva. No, nažalost, kod ključnog problema, kada dođe do provjere legalnosti dokumenata, taj prijedlog ne donosi značajnije iskorake nego predviđa ono što već predviđeno u Zakonu o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu, kazala je.

Kekin: Važna je beziznimna i obavezna legalizacija, no dokazivanje legalnosti država prebacuje na posvojitelje

„Beziznimna i obavezna legalizacija je izrazito važna ako želimo unaprijediti sustav tako da djeca koja se usvajaju budu zaštićena, no, ona neće riješiti problem koji je potaknuo ovu dopunu – pitanje priznavanja pred hrvatskim sudovima inozemnih odluka o posvojenju koje su potencijalno nezakonite ili koje su stečene nekim koruptivnim radnjama. Da bismo to riješili, država se mora aktivno uključiti u proces, a država sada dokazivanje legalnosti u potpunosti prebacuje na posvojitelje”, upozorila je Kekin.

To očito, naglasila je, i jest namjera zakonodavca koji izrijekom kaže da je odluka o posvojenju iz trećih država, a to su one koje nisu potpisale Hašku konvenciju, osobna odgovornost posvojitelja i pritom zanemaruje da je provjera legalnosti dokumenata iz trećih država pitanje koje pojedinac ne može sam provjeravati i ispitivati i ovim prijedlogom se ne rješavaju takvi problemi.

Sandra Benčić pojasnila je da traže da se osigura nužnost pune legalizacije posvajanja zasnovanih u drugim državama na način da odgovornost nije na posvojiteljima nego da vjerodostojnost dokumenata utvrđuje MVEP diplomatskim putem, odnosno, da se traži provjera je li ispravu izdalo tijelo koje je u njoj naznačeno.

„Inzistiramo na punom poštovanju načela učinkovite zaštite najboljeg interesa djeteta od svih tijela državne vlasti, a naročito sudova, kao nezavisnih i nepristranih tijela vlasti, što znači da tražimo da se u svakom slučaju međunarodnih posvojenja iz država nečlanica Konvencije obavezno, a ne opcionalno traži diplomatskim putem provjera vjerodostojnosti dokumentacije. Strana sudska odluka mora biti dodatno ovjerena od diplomatskog predstavništva RH nadležnog za državu čija se sudska odluka treba priznati u Hrvatskoj”, kazala je.

Propisivanjem obaveze da sudovi traže provjeru vjerodostojnosti isprava, odnosno, nadovjeru, prevenirat ćemo slične situacije u budućnosti. To je najbolji način da zaštitimo i djecu i posvojitelje, poručila je.

O Pernaru: On čini namjerno zlo, samopromovira se

Benčić je komentirala i svjedočenje Ivana Pernara protiv hrvatskih posvojitelja na sudu u Zambiji, rekavši da ‘u hrvatskom jeziku ne postoji riječ za to’. Nismo imali prilike susretati se s takvim namjernim, ciljanim zlom, istaknula je.

Peđa Grbin (SDP) kazao je novinarima da bi ga vjerojatno morali cenzurirati kada bi izgovorio što misli o tome, naglasivši da je ‘to nije čovjek, to je monstrum’.

Marija Selak Raspudić (Most) smatra da Pernar to radi isključivo zbog vlastite samopromocije.