Sve se više rasplamsava zasad hrvatskoj javnosti posve nepoznati specijalni rat premijera Andreja Plenkovića protiv zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Nacional je koncem proteklog tjedna doznao da Tomašević sve više sumnja kako Plenković koristi svoju poziciju kako bi maksimalno otežao zahtjevnu financijsku situaciju u kojoj se Zagreb nalazi. Pojednostavljeno govoreći, Tomašević sumnja da Plenković odbija izravnu komunikaciju, da kupuje vrijeme te potiče otezanje pregovora o financijskim odnosima na nižim razinama kako bi Tomaševića i Možemo! prvo politički oslabio, a potom i srušio s vlasti u Zagrebu.

Prema uvjerenju zagrebačkog gradonačelnika za stvaranje takve klime u javnosti trenutno se pokušava iskoristiti otprilike 100 milijuna eura s kojim Vlada otežava funkcioniranje Grada Zagreba. Ukratko, umjesto da brže, a potom i redovno plati dobavljače – primjerice, građevinske tvrtke koje sudjeluju u obnovi od potresa, režije za škole i druge gradske ustanove – Tomašević nema alternativu nego prvo platiti dospjele obaveze prema državi. S druge strane mora čekati da mu država refundira novac koji je povukla za obnovu Zagreba, koji su gradske vlasti iz svog proračuna već uložile u obnovu brojnih objekata, uključujući i škole.

Izvor blizak Tomaševiću otkrio je za Nacional kako je zagrebački gradonačelnik u više navrata bezuspješno pokušao stupiti u kontakt i dogovoriti sastanak s premijerom Plenkovićem. O tomu taj izvor kaže:

‘’Tomašević je u više navrata pokušao doći do premijera, ali bezuspješno. Htio mu je ukazati na teško, naslijeđeno financijsko stanje u Zagrebu. Bilo je to na nekim marginama sastanaka gdje su obojica bili prisutni, javnim skupovima ili na otvaranjima gdje su se obojica zatekla. Tomašević je pokušao ostvariti neformalne kontakte, namjeravajući mu reći kako Zagreb u nekim segmentima naprosto neće moći normalno funkcionirati bez pomoći države. Tomašević je rekao da bi trebali sjesti kako bi mu prezentirao stanje i da u nekim segmentima zbog interesa javnosti treba podršku radi općeg stanja u Zagrebu, što se onda prelijeva i na državu. Upozorio ga je da je situacija u najmanju ruku zahtjevna, a među njegovim suradnicima nije nikakva tajna da se doslovno bore da se skupi za plaće. Plenković ga je zapravo ignorirao i zapravo se lakonski raspitivao kako mu ide. Dobro je znao što je sve nesređeno po pitanju financija zatekao od Bandića, jer je Bandiću u mnogim područjima izlazio ususret. Sada se to naglo promijenilo.’’

To je Tomašević uvidio nakon što se nedavno u tajnosti sastao s ministrom financija Zdravkom Marićem.

Izvor blizak Tomaševiću otkrio je Nacionalu kako su iste teme bile razlog Tomaševićeva sastanka s Marićem. Taj izvor navodi kako se radilo o sastanku o kojem javnost nije bila informirana, dijelom i zato što se nije imalo što priopćiti. Drugim riječima, na sastanku nije bilo sluha za Tomaševićeve prijedloge.

Izvor blizak Tomaševiću navodi kako je zagrebački gradonačelnik sa suradnicima Marića otvoreno informirao o financijskom kaosu u kojem je Bandić ostavio Zagreb.

Tomašević je prvenstveno htio diskutirati o načinu odgode plaćanja 500 milijuna kuna koje će ubrzo u tom iznosu dospjeti na ime povrata poreza koje je država isplatila za osobe do trideset godina starosti.

Obavijest o izdanim privremenim poreznim rješenjima u vezi s povratom poreza na dohodak za 2020. građani su počeli dobivati od 27. travnja 2021., a prve isplate povrata poreza na dohodak krenule su u ponedjeljak, 10. svibnja 2021.

Ove godine prvi put, temeljem godišnjeg obračuna, povrat poreza na dohodak dobili su mladi do 30 godina života, i to s osnove umanjenja poreza na dohodak obračunatog na plaću. Radi se o zakonskim izmjenama u okviru četvrtog kruga porezne reforme s primjenom od 1. siječnja 2020. kojima je cilj smanjenje poreznog opterećenja rada te stvaranje poticajnog okruženja za mlade kroz povećanje plaća. Mladi do 25 godina života ostvaruju pravo na 100-postotno umanjenja porezne obveze, a mladi od 26 do 30 godina života na 50-postotno umanjenje porezne obveze.

Porezna uprava krajem veljače ove godine procijenila je da će ukupan povrat više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za 2020. obveznicima-građanima u posebnom postupku utvrđivanja poreza iznositi oko 1,85 milijardi kuna, što je za oko 700 milijuna kuna više nego lani, a na što ponajviše utječe povrat poreza na dohodak koji će dobiti mladi do 30 godina.

Pojednostavljeno govoreći, država je vratila preplaćeni porez koji se dijelom slio u proračune gradskih vlasti i gradovi dugove trebaju podmirivati. Postoje razni modusi za rješavanje takvih situacija. Izvor blizak Tomaševiću tu je situaciju u Zagrebu opisao ovako:

‘’Za vrijeme Bandićeva mandata ostalo je neplaćeno 300 milijuna kuna tog duga, ali tada je prebačeno da se vrati dogodine. Tomašević sada plaća te dospjele dugove. Koliko smo uspjeli rekonstruirati, za Bandićeva mandata vođeni su sastanci s predstavnicima države s ciljem da se taj dug naprosto otpiše. To je praktički bilo dogovoreno. Očito su se sada političke okolnosti promijenile, pa se revno utjeruje sve što je dospjelo. Problem je u tomu što Tomašević nije tražio nikakvu milostinju, nego naprosto dogovor o manevru kojim bi se dospjela potraživanja privremeno odgodila, a za to bi Zagreb jamčio nekom svojom imovinom.’’

Premijer Plenković s nekadašnjim koalicijskim partnerom, zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, kojem je država, za razliku od Tomaševića, izlazila u susret oko rokova plaćanja. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Tomašević je Mariću obrazlagao da bi s tim novcem Zagreb plaćao dobavljače i pokušao Mariću ostaviti mogućnost da se država naplati putem neke gradske imovine. Primjerice, ponudio je Mariću udjele u Apisu. Plenković i Bandić tijekom 2019. isplanirali su kako će Vlada otkupiti 49 posto te tvrtke od Grada Zagreba i preuzeti kompletno vlasništvo nad tom tvrtkom. Ministarstvo državne imovine naručilo je procjenu vrijednosti 49 posto udjela Grada Zagreba u Apisu, nakon što se Bandić još u travnju 2019. obratio tom ministarstvu i Ministarstvu financija s ponudom o prodaji gradskog udjela, i dobilo je procjenu vrijednosti na 280 milijuna kuna.

Konačnu odluku trebala je donijeti Vlada, ali posao još nije realiziran. Ova tvrtka samo je jedan od ponuđenih izlaza za pokrivanje dospjelog duga na ime povrata preplaćenog poreza koji je država vratila građanima. Ali Marić nije ponudio nikakav konkretan odgovor.

Zbog svega toga Tomašević je pokrenuo i pregovore s bankama kako bi novim zaduživanjem premostio krizno stanje.

Osim toga, Grad Zagreb je financirao obnovu škola nakon potresa. U tu svrhu investirano je oko 250 milijuna kuna, a od najavljenih sredstava koja su pristigla državi za obnovu nakon potresa u zagrebački proračun još nije pristiglo gotovo ništa.

To ne čudi jer obnova dramatično kasni i zbog izuzetno loših odnosa resorno za to pitanje zaduženog ministra Darka Horvata i šefa Fonda za obnovu Damira Vanđelića, koji su dodatno urušeni nakon što je Vanđelić odbio prihvatiti kandidaturu za zagrebačkog gradonačelnika u ime HDZ-a. Međutim, nije jasno kako je moguće da izvor blizak Tomaševiću navodi kako Zagreb nije primio nikakvu pomoć za obnovu od države, ako je još koncem siječnja ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak za NovuTV izjavila: “Zagreb je dobio novac za potres, taj novac je za obnovu javne infrastrukture, treba se potrošiti u roku od 18 mjeseci“.

Plenković i Tomašević zasad se javno suzdržavaju od međusobnih prozivanja i kritiziranja, ali njihovi se odnosi sve više zaoštravaju.