Ove godine je u Sloveniji prestao je važiti drugi stavak 144. članka Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (ZPIZ-2), koji je omogućavao da dodatak za rad u inozemstvu za upućene radnike bude oslobođen plaćanja doprinosa.

Kako prenosi Forbes Hrvatska, od ove godine nadalje, poslodavci u privatnom sektoru plaćaju i doprinose i porez na dohodak na cijelu bruto plaću (poslodavci u javnom sektoru ne plaćaju porez na dohodak za dodatak za rad u inozemstvu), zbog toga su brojne tvrtke u Sloveniji, posebno one koje šalju radnike na inozemna gradilišta – primjerice građevinske tvrtke – počele najavljivati da će seliti biznis u inozemstvo, i pri tome se najčešće spominjala Hrvatska.

Analiza Ministarstva financija kontra poduzetnika

Udruženja poduzetnika u Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESS) pristala su na izmjene zakona o prekograničnom pružanju usluga, koje je pripremilo Ministarstvo rada predvođeno ministrom Lukom Mesecom, pod uvjetom da se uvedu porezne (dohodovne) mjere koje bi poništile učinak povećanja troška plaća od 20 do 30 posto.

Međutim, u lipnju prošle godine, nakon usvajanja zakona, analiza Ministarstva financija pokazala je da su učinci na trošak rada mali, samo 7.700 tisuća eura godišnje po poduzeću, što je znatno manje od tvrdnji poslodavaca o povećanju troška rada za 20 do 30 posto. Kao rezultat toga, Ministarstvo financija pod vodstvom Klemna Boštjančiča odlučilo je da kompenzacijske mjere nisu potrebne.

Poslodavci smatraju da su podaci u studiji netočni, dok Ministarstvo financija tvrdi suprotno, navodeći da je analiza temeljena na takozvanim REK obrascima, koji pružaju uvid u stvarne bruto plaće i dodatke za rad u inozemstvu za upućene radnike.

Poduzeća već cijelu godinu najavljuju da sele najviše pogođene djelatnosti u inozemstvo, prvenstveno u Hrvatsku, gdje je, navodno, trošak rada za istu neto plaću niži za 30 posto. Početkom srpnja je na skupu Štajerske gospodarske komore niz poslodavaca javno istupilo i obrazlagalo zašto će seliti proizvodnju u inozemstvo, najčešće u Hrvatsku. Primjerice, tvrtka Elektro Hanza iz Maribora. “Troškovi rada su nam se praktički preko noći povećali između 25 i 29 posto. Ne znam koje poduzeće ostvaruje takve marže da to može preživjeti,” izjavio je tada vlasnik tvrtke Donald Keranović i objavio da razmišljaju i o preseljenju cjelokupne proizvodnje u Hrvatsku. Osim njega govorili su i vlasnici tvrtki Novos i Pipe Tech iz Ptuja.

Ministar Mesec bi pokrenuo postupak protiv Hrvatske

No, dok poslodavci protestiraju i rješenje vide u olakšicama ili terenskom dodatku koji bi slovenskim poduzećima ponovno smanjili trošak rada za upućene radnike, agencija STA je izvijestila da ministar rada Luka Mesec predlaže – pokretanje postupaka protiv Hrvatske.

Naime, ministar rada Mesec je u izjavi za novinsku agenciju podsjetio da je Slovenija promijenila zakonodavstvo kako bi izbjegla postupak pred Sudom EU zbog narušavanja konkurencije na unutarnjem tržištu i nedopuštene državne pomoći poduzećima koja upućuju radnike u inozemstvo. Taj postupak pokrenula je Austrija.

Budući da se slovenska poduzeća sele u Hrvatsku, gdje djeluju na isti način kao što je Slovenija postupala prije promjena zakonodavstva, Mesec predlaže da Slovenija protiv Hrvatske primijeni iste pravne mjere koje je Austrija koristila protiv Slovenije. “I Hrvati krše zajednička pravila na tržištu i ne vidim zašto to kao država dopuštamo. Na taj način ćemo se i mi osloboditi damping konkurencije i nelojalne konkurencije od strane hrvatskih poduzeća i njihovih upućenih radnika,” izjavio je.

Ministrov prijedlog podržavaju i sindikalne organizacije, piše STA, iako nije navedeno koje sindikalne organizacije točno.