Zašto su na Lomboku potresi tako česti?

Autor:

epa06937109 A rescuer climbs over debris of a collapsed mosque after an earthquake struck northern Lombok, West Nusa Tenggara, Indonesia, 09 August 2018. According to media reports, a 7.0 magnitude quake hit Indonesia's island of Lombok on 05 August, killing at least 131 people. Reports state on 09 August 2018 that Lombok has been hit by a strong tremor which the United States Geological Survey (USGS) said the latest quake had a magnitude of 5.9 and has caused structural damage.  EPA/ADI WEDA

Indonezijski otok Lombok u posljednja tri tjedna pogodio je niz snažnih potresa odnijevši za sobom 500 ljudskih života i ostavivši bez krova nad glavom stotine tisuća ljudi.

Indonezija se geografski nalazi u Pacifičkom vatrenom prstenu, regiji poznatoj po čestim seizmičkim aktivnostima i vulkanskim erupcijama, no rijetkost je da je baš jedan otok pogodi tako puno snažnih potresa u kratkom razdoblju, smatraju lokalni geolozi.

Uzrok niza nedavnih potresa na Lomboku je sudaranje dviju tektonskih ploča, australske i euroazijske. Obje leže neposredno ispod arhipelaga, kažu geolozi.

Kompresija ili rastezanje u ploči može uzrokovati pukotine u kori, a ta područja, na kojima se nakupljaju i oslobađaju tektonske napetosti u kori, zovu se rasjedi.

U slučaju nedavnih potresa na Lomboku kompresija je potaknula seizmičku aktivnost duž geološkog rasjeda oko otoka Floresa, koji se nalazi sjeverno od Lomboka i pod oštrim kutom prolazi od istočnog kraja otoka Jave do Timora.

“Jasno je da se neki dijelovi rasjeda pomiču u svakom trenutku”, kaže Chris Elders stručnjak za tektoniku i strukturnu geologiju na zapadnoaustralskom sveučilištu Curtin, te dodaje kako nije neobično da nakon vrlo snažnog potresa uslijedi više slabijih, a rjeđe i onih jednake magnitude.

Adang Surahman, stručnjak za potrese na Tehnološkom institutu u Bandungu niz snažnih potresa na Lomboku smatra “prilično neobičnima” te vjeruje da proces “trešnje tla još nije u potpunosti završen”.

Lombok su pogodila dva smrtonosna potresa 29. srpnja i 5. kolovoza, a nakon njih i još nekoliko manjih. Poginulo je 500 ljudi.

Pacifički vatreni prsten, koji se proteže dužinom od 40.000 km i obuhvaća oko 450 aktivnih i ugaslih vulkana, geološki je najaktivnije područje na Zemlji. Tu se događa 90 posto svih potresa na svijetu.

Ne treba zaboraviti ni jak potres magnitude 8,2 koji je u nedjelju pogodio područje Tihog oceana blizu Fidžija i Tonge, no dogodio se vrlo duboko pa nije pokrenuo tsunami niti je uzrokovao štete. Potres je bio na dubini od 559,6 kilometara što je prigušilo podrhtavanje na površini i nije bilo opasnosti od tsunamija.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.