Iako je popraćen dramatičnim upozorenjima znanstvene zajednice zbog eskalacije klimatske krize, na Svjetskom samitu o klimi (COP26) koji je održan u škotskome gradu Glasgowu kao jedna od važnijih tema istaknuta je i pozicija banaka u klimatskoj krizi. Tema je to koja se malo spominje u Hrvatskoj, ali na svjetskim financijskim tržištima sve se više raspravlja o financijskim posljedicama klimatskih promjena i kako bi one mogle utjecati na budućnost poslovanja. Baš zato je u Glasgowu istaknuto i da bi banke trebale imati važnu ulogu u poticanju tvrtki u borbi protiv globalnog zatopljenja. Iz tog razloga ne treba čuditi da je baš tijekom UN-ova samita i HNB obavijestio da nastavlja s mjerama kojima potiče borbu protiv klimatskih promjena.

Gotovo istovremeno je i Europska središnja banka (ESB) iznijela zabrinjavajuće podatke koji pokazuju da banke u eurozoni mogu očekivati veće gubitke ako se ne ublaže klimatski rizici, a najveći rizici će biti u zemljama s učestalim prirodnim katastrofama. ESB je proveo simulaciju u više od 1600 banaka u eurozoni ne bi li utvrdio kako bi se nosile s posljedicama učestalih prirodnih katastrofa zbog klimatskih promjena i s uvođenjem mjera koje bi trebale smanjiti emisije štetnih plinova. Simulacija je pokazala da bi izgledi za probleme u servisiranju bankovnih kredita porasli sedam posto u sljedećih 30 godina ako se ništa ne poduzme kako bi se ograničile klimatske promjene.

S druge strane, iz HNB-a su istaknuli da je Hrvatska narodna banka odlučna jačati svoju ulogu katalizatora klimatske tranzicije u Hrvatskoj u skladu sa svojim mandatom, instrumentima i resursima. Iz središnje banke navode da će Hrvatska, kao i većina zemalja, u narednim desetljećima biti izložena daljnjem postupnom povećanju prosječne temperature i opasnim vremenskim ekstremima koji će utjecati na njezin prirodni i fizički kapital kao i njezin socioekonomski sustav. Za ublažavanje klimatskih promjena te klimatsku tranziciju važno je hitno koordinirano djelovanje svih privatnih i javnih dionika i institucija kao i međunarodne zajednice.

‘Rezultati testiranja otpornosti na stres zbog klimatskih promjena upućuju na prednosti ranog djelovanja u rješavanju klimatskih pitanja’, rekla je šefica ESB-a Christine Lagarde. FOTO: Tolga Akmen/Pool via REUTERS/PIXSELL

“Hrvatska narodna banka očekuje da će financijski sektor imati ključnu ulogu u financiranju znatnih ulaganja u održivu infrastrukturu i tehnologije potrebne za stvaranje održiva gospodarstva koje je otporno na klimatske promjene. Osim toga, Hrvatska narodna banka je svjesna da su kreditne institucije u Republici Hrvatskoj izložene fizičkim i tranzicijskim rizicima u vezi s klimatskim promjenama i devastacijom okoliša, koje bi trebalo na odgovarajući način prepoznati, analizirati i njima upravljati”, navode iz HNB-a te dodaju da će raditi na razvoju i provedbi vlastite klimatske strategije te dodijeliti odgovarajuće resurse prepoznavanju, razumijevanju i praćenju klimatskih i okolišnih rizika u različitim područjima svoje nadležnosti, a osobito u području financijske stabilnosti, supervizije, istraživanja, provođenja monetarne politike i upravljanja međunarodnim pričuvama.

‘’Klimatski i okolišni rizici bit će uključeni u supervizorska očekivanja u skladu s Vodičem o klimatskim i okolišnim rizicima Europske središnje banke, a HNB će dodatno sudjelovati u redovitim otvorenim dijalozima s kreditnim institucijama kako bi ih se potaklo da uključe klimatske i okolišne rizike u svoje okvire upravljanja rizicima i postupke odlučivanja. Do kraja 2022. HNB će izraditi akcijski plan s ciljem smanjivanja vlastitog ugljičnog otiska te unaprjeđivati vještine i znanje svojih zaposlenika o učincima klimatskih promjena na glavne ciljeve Hrvatske narodne banke”, zaključili su iz HNB-a.

Stav HNB-a je prošloga tjedna potvrdila i zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek u sklopu panel rasprave “Održivo financiranje” na 13. Konferenciji o održivom razvoju na kojem je istaknula da se središnje banke donedavno nisu bavile klimatskim promjenama ni održivošću općenito.

“No kada smo i kao ekonomisti i kao građani postali svjesni rizika koje nose klimatske promjene, i mi, središnji bankari počeli smo se baviti tim rizicima i razmatrati kako ih uvažiti pri obavljanju poslova iz naše nadležnosti, osobito pri očuvanja stabilnosti financijskog sustava. Europska središnja banka je nedavnom revizijom monetarne politike odlučila pri oblikovanju politika iz svih područja za koja je nadležna uvažiti aspekt klimatskih promjena. Takva orijentacija pokazuje smjer u kojem bi se trebala razvijati i Hrvatska narodna banka. Hrvatska narodna banka provela je početkom ove godine upitnik u kojem smo pitali banke jesu li svjesne postojanja klimatskih i okolišnih rizika i njihova utjecaja na njihovo poslovanje, jesu li ih identificirale u svojim portfeljima, na koji način se odnose prema tim rizicima, je li ih analiziraju kvalitativno i kvantitativno. Taj nam je upitnik pružio dobru snimku stanja u bankovnom sustavu o ovom pitanju”, rekla je Sandra Švaljek.

Međutim, problem je što je to istraživanje HNB-a o upravljanju klimatskim i okolišnim rizikom među 20 hrvatskih banaka pokazalo da hrvatske banke ne smatraju klimatske promjene tako dramatičnima kao što ih vide centralne banke. U samo jednoj od 20 misle da će klimatske promjene bitno utjecati na bankarski sektor, dok ih 11, koje drže tri četvrtine bankarske aktive, smatra da će taj utjecaj biti osrednji. Samo dvije imaju klimatsku strategiju koja uključuje rizik od promjena regulative vezane uz klimu, deset ih misli da se taj rizik neće brzo realizirati, a samo pet ih je uspostavilo odjele koje se bave upravljanjem klimatskim rizikom. To nikako nije u skladu s preporukama Europske središnje banke što je prilikom nedavnog gostovanja u Hrvatskoj rekao i Frank Elderson, član izvršnog odbora i potpredsjednik nadzornog odbora Europske središnje banke, koji je napomenuo da se osam posto globalnog BDP-a treba uložiti samo u to da se ne poveća emisija ugljičnog dioksida.

“Europski financijski sistem baziran je na bankama i zato je njihova uloga važna: klimatske promjene su rizik za banke i zato se njima moramo baviti. Potaknut ćemo ih da unesu taj rizik u izvješća. Banke moraju uvrstiti klimatski rizik u kalkulacije, kao i sve ostale materijalne rizike”, rekao je Elderson i napomenuo da je, nakon lanjskog pada emisije, ove godine zabilježen drugi najveći povijesni rast.

“Dobra je vijest da kreću velike investicije u oporavak koje uključuju tranziciju na zelenu ekonomiju. Prilagodba može ići kroz legislativu, ali i preferencije potrošača. ESB sa središnjim bankama provodi stres test o utjecaju klimatskih promjena na bilance u bankarskom sektoru Europe i projekcije za sljedećih 30 godina”, otkrio je Elderson koji je i dodao kako se nada da će im lekcije iz covid-krize pomoći u iznalaženju načina kako zajedničkim rješenjima odgovoriti na izazove.

‘Bez politike prelaska na zelenije gospodarstvo, fizički će se rizici s vremenom povećavati i to nelinearno’, smatra Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a. FOTO: REUTERS/Ralph Orlowski/PIXSELL

Za Hrvatsku je ova problematika pogotovo zanimljiva jer podaci Europske središnje banke pokazuju da su regije na jugu Europe više izložene rizicima poput požara, dok istočnoj i središnjoj Europi prijeti sve veća opasnost poplava. Pritom su banke u zemljama poput Grčke, Cipra, Portugala, Španjolske i Malte znatno više izložene kompanijama kojima bi učestale prirodne katastrofe mogle prouzročiti velike gubitke od onih u ostalim zemljama, ali i u usporedbi s prosjekom eurozone, utvrdio je ESB.

Vjerojatnost neplaćanja dugova povećava se za one tvrtke kojima prijeti izravna fizička opasnost od ekstremnih vremenskih nepogoda, i to čak za 37,5 posto do 2050. To se poglavito odnosi na tvrtke koje imaju sjedište na južnom Mediteranu. Rudarske tvrtke i one koje se bave proizvodnjom električne energije i plina također bi mogle biti pogođene “troškovima zbog nametnutog smanjenja emisija”, što može povećati mogućnost neispunjavanja njihovih financijskih obveza.

Većina je pak zemalja u podjednakoj mjeri izložena riziku negativnog utjecaja mjera smanjenja štetnih emisija na velike zagađivače pa ESB zaključuje da su europske zemlje podjednako izložene tranzicijskom riziku, ali i da je samo nekoliko zemalja iznimno ranjivo na velike fizičke rizike. IZ ESB-a navode i da su kompanije kojima bi mjere smanjenja emisije štetnih plinova mogle izazvati gubitke koncentrirane u sektorima poput poljoprivrede, rudarstva, proizvodnje struje i plina, vodoopskrbe i zbrinjavanja otpada. U zemljama sjeverne i središnje Europe udio kompanija s velikom emisijom štetnih plinova iznosi od 20 do 50 posto, dok je njihova izloženost kompanijama kojima bi prirodne katastrofe mogle nanijeti veliku štetu jako ograničena, u većini slučajeva na oko pet posto.

Kompanije izložene prijetnji prirodnih katastrofa uglavnom su koncentrirane na jugu Europe. Iz ESB-a zaključuju da su kratkoročni troškovi zelene tranzicije gotovo zanemarivi u usporedbi s onima neobuzdanih klimatskih promjena u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi te da banke u eurozoni mogu očekivati veće gubitke ako se ne ublaže klimatski rizici, a najveći će biti u zemljama s niskom razinom kolateralne zaštite i u onima s učestalim prirodnim katastrofama.

“Bez politike prelaska na zelenije gospodarstvo, fizički će se rizici s vremenom povećavati i to nelinearno. Bitno je to učiniti što prije kako bismo postupno mogli umanjiti troškove zelene tranzicije i budući utjecaj prirodnih katastrofa”, rekao je Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a.

Sličnog je mišljenja i šefica ESB-a Christine Lagarde koja je tijekom samita u Glasgowu izjavila da je taj sastanak prilika za utvrđivanje jasnih koraka na putu prema nultoj stopi emisija ugljičnog dioksida.

“Zaustavljanje emisija ugljičnog dioksida jedini je način da izbjegnemo katastrofalne klimatske promjene. Vrijeme za tranziciju u kojem još možemo ispuniti ciljeve iz Pariškog sporazuma brzo istječe, ali, što je iznimno važno, još nije isteklo. U proteklim desetljećima središnje banke naučile su da vjerodostojan inflacijski cilj pridonosi usmjeravanju očekivanja u cijelom gospodarstvu. Vlade mogu usmjeravati građane i poduzeća da poduzmu smislene i usklađene korake kako bi se ograničile klimatske promjene na sličan način, pružanjem jasnih informacija o vjerodostojnim putovima zelene tranzicije. Na dugom i teškom putovanju jasni nam putokazi pomažu da prijeđemo segment po segment puta”, rekla je predsjednica Europske središnje banke koja je naglasila da svoj udio borbi moraju dati i banke.

“Mreža za ozelenjivanje financijskog sustava okuplja stotinjak središnjih banaka i financijskih nadzornih tijela u cijelom svijetu i pridonosi razvoju upravljanja klimatskim rizicima i rizicima za okoliš u financijskom sektoru te mobilizira sredstva za zelenu tranziciju. ESB se javno obvezao da će, u okviru svojih ovlasti, pridonijeti odlučnom djelovanju tvoraca politika u provedbi Pariškog sporazuma i ublažavanju posljedica klimatskih promjena. U nedavno provedenom preispitivanju strategije monetarne politike posvetili smo veliku pozornost klimatskim promjenama i utvrdili smo ambiciozan plan djelovanja. Rezultati testiranja otpornosti cjelokupnog gospodarstva na stres zbog klimatskih promjena koje smo proveli upućuju na prednosti ranog djelovanja u rješavanju klimatskih pitanja”, rekla je Lagarde.

Iz njenih riječi vidljivo je da su središnje banke europskih država jasno zauzele stav u borbi protiv klimatskih promjena, što potvrđuje i inicijativa HNB-a. Međutim, pitanje je prate li i komercijalne banke s jednakim entuzijazmom središnje banke? U nekim europskim državama odgovor je sigurno potvrdan, ali iz hrvatskog primjera se može zaključiti da je pred ESB-om i HNB-om još puno posla kako bi i komercijalne banke uvjerili da klimatske promjene predstavljaju opasnost i za njihovo poslovanje.