Čini se da ovog ljeta svaki dan donosi novi naslov o turistima diljem svijeta koji se loše ponašaju. Niti Hrvatska nije izuzetak. Mnogo je primjera gdje se strani turisti potpuno neprimjereno ponašaju, čak do granice da javno vrše nuždu bez obzira na mjesto i vrijeme. U Hvaru je, recimo nepoštivanje reda i mira lokalnih stanovnika postalo potpuno normalno ponašanje. Nema nimalo poštovanja za lokalnu sredinu, običaje i ljude. Iako je vrijeme turističke sezone, to ne znači da je sve dopušteno, a lokalne vlasti za sada prilično blagonaklono gledaju na sve incidentnije ponašanje nekih gostiju. Za sada na sreću nije bilo većih sukoba, kao niti oštećivanja lokalne i povijesne baštine. No, drugi dijelovi u svijetu nemaju tu sreću.

Prošli tjedan su se dva pijana Amerikanca ušuljala u zatvoreni dio Eiffelovog tornja i spavala visoko iznad Pariza. Prethodnog je tjedna jedna Francuskinja uhićena, jer je urezala srce i svoje inicijale u kultni talijanski Kosi toranj u Pisi. Kanadski tinejdžer uništio je 1200 godina star japanski hram prošlog mjeseca, neposredno nakon što je muškarac iz Bristola urezao dva imena u rimski Koloseum i rekao vlastima da nije svjestan starosti arene. A tko bi mogao zaboraviti njemačku turistkinju koja je upala na nastup unutar svetog hrama na Baliju i skinula se gola – nakon što je prethodno izbačena iz nekoliko lokalnih hotela?

Čini se kao da je cijeli svijet zaboravio kako se ponašati u tuđoj domovini. No, iako se ovo može činiti kao ljeto loših turista, moglo bi predstavljati prilično neugodnu istinu: otkad ljudi putuju, uvijek su se loše ponašali.

Od Pompeja do egipatskih piramida, neka od najpoznatijih svjetskih čuda koje je napravio čovjek puna su ožiljaka tisućljećima starim grafitima koje su zidove urezali drevni posjetitelji. Nije tajna da su mnogi od “najvećih” svjetskih putnika – poput Kristofora Kolumba i Hernana Cortesa – bili među najgorima. A prema Lauren A Siegel, predavačici turizma na Sveučilištu Greenwich u Londonu, još u 18. i 19. stoljeću bilo je uobičajeno za britanske plemiće koji su krenuli na veliku turneju po Europi omalovažavati i zanemarivati ​​ljude i mjesta na kojima bili u posjetu.

Ono što je drugačije u vezi s ovim ljetom, jest da sve češće slušamo o lošim putnicima – a to bi u konačnici moglo biti i dobro. Sa svakim novim izvješćem o jezivom, glupom ili običnom ponašanju bez poštovanja, čini se da kolektivni bijes raste, što dovodi do onoga što bi mogao biti trenutak obračuna za loše turiste.

U doba povećane svijesti o privilegijama i načinu na koji se odnosimo prema drugima iz različitih kultura, ova povećana usredotočenost na povlaštene i bezobrazne putnike može se činiti kao prirodan napredak iz drugih nedavnih društvenih pokreta. No stručnjaci sugeriraju da kombinacija čimbenika uzrokuje loše ponašanje u inozemstvu i novootkrivena pozornost koju tome pridajemo.

Prema Siegel, za razliku od prošlih godina, mnogi se putnici danas natječu za lajkove i preglede na društvenim mrežama. “Ljudi se služe ekstremnijim postupcima za svoje feedove na Instagramu ili TikToku”, primijetila je. Ironično, računi na društvenim mrežama poput masovno popularnog Passenger Shaminga također se koriste za prozivanje bezosjećajnog i nepoštivajućeg ponašanja.

David Beirman, primijetio je da je gotovo 1,5 milijardi ljudi putovalo u inozemstvo 2019. S obzirom na to da su putovanja sada porasla na najviše razine od prije pandemije, rekao je da je neizbježno da će neki turisti misliti da je “cool pozirati” goli ispred hrama na Baliju, opijati se na islamskom svetom mjestu ili plesati ispred nacističkog koncentracijskog logora”.

Gail Saltz, voditeljica podcast emisije ‘Kako mogu pomoći?’,  rekla je da vidi i druge čimbenike u igri, uključujući “osvetnička putovanja” nakon godina zatvaranja zbog pandemije i tjeskobe. “Ljudi imaju taj osjećaj da je jedino pošteno da sada mogu raditi stvari koje nisu tijekom karantene, a mogu ih raditi u velikom broju. Dolaze s načinom razmišljanja da su strane zemlje velika zabava i da  mogu raditi što žele”, rekla je.

Saltz nije posebno iznenađena brojem ljudi koji su uhvaćeni kako urezuju svoja imena na antičke spomenike. “Misle da je ovo prilika da se ovjekovječe”, dodala je.

Ipak, sramotni naslovi ovoga ljeta mogu ponuditi priliku za promjenu. Svaki novi prekršaj koji je dokumentiran podsjetnik je da su putovanja privilegija. Treba postati jasno da privilegija donosi odgovornost.

Lijepa stvar kod putovanja je to što svjetska čuda postaju još divnija nakon što ih ljudi posjete. Ljudima je više stalo do onoga što znaju i skloniji su to zaštititi – ili barem ne uništiti.

Nekoliko je destinacija zauzelo proaktivan pristup ovoj ideji. Turistička središta poput Balija i Islanda sada službeno traže od turista da obećaju da će poštovati njihovu kulturu i okoliš prigodom posjete. Palau zahtijeva od posjetitelja da potpišu eko-obvezu po dolasku. Lokacije s popisa također sve više reguliraju turiste. Posjetitelji Australije više se ne mogu popeti na Uluru (Ayres Rock), jer ga zemlja priznaje kao sveto mjesto Aboridžina. U međuvremenu, Amsterdam je nedavno pokrenuo reklamnu kampanju “stay away” usmjerenu na pijane Britance.

Siegel pozdravlja ove strože smjernice i ono što vidi kao sve veće prepoznavanje problema od strane putnika. Ukazuje na novi trend “Instagram vs Stvarnost” u društvenim medijima, gdje ljudi namjerno prikazuju gužve iza kulisa i kaos koji je uobičajen u turističkim središtima, a često je izostavljen iz savršeno ukomponiranih slika i videa influencera.

Svaki put kad se to dogodi, globalno blago će biti  sigurnije.