Visoki izvor blizak Vladi otkrio je Nacionalu zašto je Martina Dalić praktički bespogovorno prihvaćena kao Plenkovićev prijedlog za predsjednicu Uprave Podravke od obveznih mirovinskih fondova koji kontroliraju najveći dio dionica te tvrtke. Prema tvrdnjama tog izvora, ključni razlog za to nije gospodski prešutni dogovor fondova s Vladom da se Vladi prepusti čelna pozicija u Upravi, nego strah tih istih fondova od čvrstih interesnih veza Martine Dalić s Antom Žigmanom, čelnikom HANFA-e koja kontrolira rad obveznih mirovinskih fondova.

To dijelom objašnjava i još jedan paradoks vezan uz novu šeficu Podravke. Naime, Nacionalu su izvori bliski predstavnicima obveznih mirovinskih fondova – koji praktički kontroliraju najveći dio dionica, pa tako i članova Uprave i Nadzornog odbora Podravke – izjavili kako se oni zapravo nadaju da se Martina Dalić, novoustoličena predsjednica Uprave Podravke, zapravo neće previše miješati u svoj posao.

Visoki izvor blizak Vladi napominje da je takav pomirljivi ton predstavnika mirovinskih fondova zapravo očekivan.

Za to je ponudio sljedeće objašnjenje:

„Predstavnici mirovinskih fondova naprosto nisu ni mogli drugačije reagirati. Dobrim dijelom i zato što je na čelu HANFA-e, regulatornog tijela koje kontrolira njihovo ponašanje i poslovanje, Ante Žigman. Onaj Ante Žigman s kojim je Martina Dalić bila u upravi Partner banke i nakon čijeg je odlaska vlasnik te banke dosta dugo nazdravljao jer ih se uspio riješiti bez značajnih negativnih posljedica za poslovanje svoje banke. Poslije je Nataša Mikuš Žigman, supruga Ante Žigmana, ustoličena kao državna tajnica u ministarstvu gospodarstva kada ga je preuzela Martina Dalić. I danas je na toj funkciji. I sad da netko ulazi u konfrontaciju s politički i poslovno uskrslom Martinom Dalić?’

Dalić i Žigman dugogodišnji su poslovni partneri. Oboje su u istom periodu od 2004. do 2008. bili državni tajnici u Ministarstvu financija. Potom su oboje od 2008. do 2010. bili članovi uprave Partner banke u vlasništvu Bože Čule.

Kada je Martina Dalić otišla u vladu kao ministrica financija u vladi Jadranke Kosor, Žigman je također napustio Partner banku i postao savjetnik guvernera za fiskalnu politiku 2011. Njegovu suprugu Natašu Mikuš Žigman, Dalić je angažirala kao državnu tajnicu kada je preuzela Ministarstvo gospodarstva. Prije toga Nataša Mikuš Žigman bila je ravnateljica središnje agencije za ugovaranje projekata EU-a. Kada je svojedobno završila na manjoj operaciji, upravo je Mikuš Žigman mijenjala Martinu Dalić.

Martina Dalić i Ante Žigman zajedno su bili angažirani i na Zagrebačkoj školi menadžmenta (ZŠEM) Đure Njavre, gdje ona predaje Javne financije i Osnove ekonomije, a Žigman Osnove ekonomije i Novac i bankarstvo.

Upravo Martini Dalić pripisivao se ključni utjecaj na to da Žigman dospije na čelo HANFA-e. Bilo je to u osjetljivim trenucima turbulencija povezanih sa zbivanjima u Agrokoru. U trenutku kad su manjinski dioničari tražili od HANFA-e da Knighthead i njihovi partneri predaju ponudu za preuzimanje te kada se problematizirala i trgovina Interkapitala Agrokorovim dionicima u trenutku kada su baratali povlaštenim informacijama sudjelujući u izradi lex Agrokor. Pa se strahovalo da sve te sumnjive aktivnosti po dolasku Žigmana u HANFA-u ne ostanu nerasvijetljene.
Sve je te interesne veze ponovo rasplamsao i reanimirao premijer Plenković.

Upitan je li svjestan reputacijske opasnosti za Podravku zbog imenovanja Martine Dalić, jer njena politička prošlost i reputacija bude naglašeni javni interes za budući način upravljanja Podravkom, jedan istaknuti predstavnik obveznog mirovinskog fonda s dugim stažem praćenja i usmjeravanja poslovanja Podravke, rekao je sljedeće:

„Nismo o tomu tako razmišljali. Ne mogu demantirati mogućnost da će zbog njene reputacije porasti medijski interes za svaki budući poslovni potez Podravke. Ali nadamo se da će prevagnuti pozitivne teme i da to neće negativno utjecati na poslovanje Podravke. Ponavljam, naš su fokus poslovni rezultati, a u Upravi imamo ljude koji su tu već dugo i dobro znaju što rade. Sigurno neće dopustiti samovoljna soliranja na štetu firme.“

Izvor blizak vrhu jednog obveznog mirovinskog fonda koji godinama dubinski prati Podravku i sudjeluje u nadgledanju njenog poslovanja, navodi da je Martina Dalić po njihovu viđenju zapravo bila još i najmanje problematičan kandidat za tu funkciju. Evo kako je to obrazložio:

„Nas o tomu nisu ništa pitali. Ponudili su nam na uvid više imena. Mogu samo reći da je Martina Dalić bila najmanje loše rješenje. Ali mi kontroliramo Upravu kroz svoje ljude, također i Nadzorni odbor, pa se nadamo da ćemo i dalje uspijevati usmjeravati poslovanje Podravke u pozitivnom pravcu. Ima dosta prostora za napredak i nadamo se da neće biti štetnih posljedica nakon dolaska Martine Dalić. Svjesni smo da ona nema iskustva u vođenju takvih tvrtki, da se nikada nije bavila takvom vrstom prodaje te da mnogima nije simpatična zbog svog karaktera. Ali ni s pokojnim Pucarom stvari nisu baš funkcionirale onako kako se to predstavljalo u javnosti pa smo tvrtku usmjerili prema značajno boljim rezultatima. Vjerujem da s Martinom Dalić nećemo imati puno problema.“

Imenovanjem Martine Dalić na čelo Podravke premijer Andrej Plenković još je jednom jasno demonstrirao da ga s bivšom potpredsjednicom svoje vlade i bivšom ministricom gospodarstva, poduzetništva i obrta, koja je iz vlade morala otići zbog afere Hotmail i načina na koji je kroz skupinu Borg bio izveden lex Agrokor, vežu ne sasvim razjašnjeni, ali očito neraskidivi odnosi.

Ali i da tim imenovanjem na određen način “otplaćuje dug” koji mu je prema njoj ostao. Mišljenje je to više visokih političkih izvora s kojima je Nacional razgovarao, a koji su uvjereni da je Plenkovićev “dug” prema Martini Dalić nastao zbog činjenice da su u kreiranju lex Agrokor sudjelovali od početka do kraja zajedno, a da je “cijenu morala platiti“ samo ona – odlaskom iz vlade i kako će se pokazati, tek privremenom marginalizacijom u političkom i poslovnom životu.

Koja je potrajala sve dok je Plenković najprije nije u najvećoj tajnosti angažirao da u ime Republike Hrvatske sa Svjetskom bankom radi na izradi Nacionalne razvojne strategije – Hrvatska 2030, najskuplje strategije u povijesti Republike Hrvatske, što je ekskluzivno prije tri mjeseca otkrio Nacional, da bi je sada i javno “rehabilitirao” postavljanjem na mjesto predsjednice Uprave jednog od najvažnijih državnih strateških prehrambenih poduzeća, nakon što je dotadašnji predsjednik Uprave Marin Pucar uslijed teške bolesti preminuo.

Da je o imenovanju Martine Dalić odlučio Plenković osobno, potvrdila su za Nacional dva neovisna izvora, a jedan od njih tu je vijest Nacionalu javio još dok se u javnosti nije ni znalo da Pucar umire. Naime, kako opisuje Nacionalov izvor blizak Vladi, Plenković je bio od početka upoznat s teškim zdravstvenim stanjem Marina Pucara te mu je nasljednika – odnosno, kako se pokazalo, nasljednicu – pronašao još dok je ovaj bio živ.

Sve što je uslijedilo i priče o tome da ima još ozbiljnih kandidata, pokazalo se kao prigodna kulisa jer se sada pokazuje da je Plenković upravo kroz Podravku našao rješenje za problem koji je s Martinom Dalić imao od njezina odlaska iz Vlade.

A taj je problem vrlo ilustrativno opisan na naslovnici Nacionala od 28. kolovoza 2018. godine, s egidom “Osveta Martine Dalić – ‘Duboko je povrijeđena, planira krvi mu se napiti’”. Naime, izvori bliski i Martini Dalić i Vladi tada su opisali pozadinu njezina odlaska iz Vlade i naveli da se bivša potpredsjednica osjećala izdano i napušteno te smatra da ju je Plenković žrtvovao kako bi sebe spasio. Naime, njezin iskaz DORH-u, koji je tada objavila N1 televizija, otkrivao je ne samo da je premijer Andrej Plenković znao svaki korak koji se poduzimao u vezi krize u Agrokoru, već i da je Martina Dalić davanjem ostavke možda u početku bila spremna na sebe preuzeti političku odgovornost, ali nikako ne i onu kaznenu (koja joj je potencijalno prijetila). Njezin iskaz de facto je prokazao premijera Plenkovića kao lažljivca jer se on cijelo vrijeme nastojao ograđivati od skupine Borg, a u javnim nastupima govorio je kao da se Martina Dalić sama konzultirala sa stručnjacima koji su radili na izradi lex Agrokor. U svom iskazu ona je, međutim, jasno istaknula da su se brojni sastanci odvijali u prisutnosti Andreja Plenkovića, a ako on nije bio prisutan, odvijali su se uz njegovo znanje i odobrenje, a kasnije bi o svemu bio i izviješten. Ona je u tom iskazu, naime, precizno naglašavala da su se ključne aktivnosti oko Agrokora radile po Plenkovićevu nalogu, da je on osobno prisustvovao početnim sastancima grupe Borg koja je radila na izradi lex Agrokor te da ključne članove te grupe, odnosno odvjetnika po kojem je radna verzija zakona dobila ime “Šavorićev zakon”, nije pozvala ona, već je za njega na neki način garantirao osobno Plenković. Riječ je o Borisu Šavoriću, odvjetniku iz odvjetničkog društva Šavorić & Partneri, za kojeg je Martina Dalić navela da je bio pozvan na sastanak 26. veljače u vladi nakon prethodnog sastanka s Ivicom Todorićem.

“Iste te večeri održan je sastanak na kojem su bili prisutni premijer Plenković, ministar Marić, Božo Petrov i ja ispred državnog vrha te stručnjaci Matić, Bricelj, Korunić, Ramljak i Besak, ali i četiri osobe – Vitoria Svić, Danijel Klobučar, Boris Šavorić i Goran llej – za koje sam saznala da su pravnici. Nemam saznanja po čijem nalogu i iz kojeg su razloga pozvani niti sam isto propitivala, s obzirom na to da se sastanak održavao u sobi užeg kabineta Vlade RH pod predsjedanjem premijera koji je za te osobe naveo da su pravni stručnjaci”, izjavila je Martina Dalić pred istražiteljima USKOK-a. Iako Plenkovića nije izravno prozvala, dala je jasno do znanja da Šavorić s ostalih troje pravnika ne bi mogao biti ni u prostoriji užeg kabineta Vlade da Plenković to nije odobrio te da je upravo Plenković za te osobe svima prisutnima rekao da su pravni stručnjaci. Zanimljivo je da je bivši Vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak, koji je od početka sudjelovao u radu krizne grupe, u svom iskazu USKOK-u tvrdio da je Šavorića zapravo preporučio – on. Iz transkripata ispitivanja na USKOK-u koje je 2018. objavila N1 televizija, moglo se uočiti da su i istražitelji postavljali pitanja o tome kako je zapravo angažiran Šavorić te su u tom kontekstu trebali postaviti pitanje zašto bi Martina Dalić prešutjela da je Šavorića preporučio Ante Ramljak. No neovisno o tome je li ga Ramljak preporučio ili ne, odluku o angažmanu Borisa Šavorića, kako je i sam Ramljak potvrdio, donijela je Vlada, dakle opet Plenković. Koji je, slučajno ili ne, u uredu Borisa Šavorića u neboderu na Trgu bana Josipa Jelačića snimao jedan od svojih predizbornih spotova za kampanju 2016.

Upravo je Borisu Šavoriću, odnosno njegovu uredu, povjereno bilo pisanje budućeg zakona o trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku – zbog čega je zakon, nakon što je portal Index.hr otvorio aferu Hotmail, u medijima dobio naziv “lex Šavorić”.

Dva dana nakon prvog sastanka sa Šavorićem u Vladi, kako je USKOK-u rekla Martina Dalić, “odvjetnik Šavorić je dostavio prijedlog sporazuma između Vlade RH, TD Agrokora i Ivice Todorića po kojem bi Ivica Todorić prenio vlasništvo Društva na RH te bi se s tim u svezi donio poseban zakon o restrukturiranju, sanaciji i nacionalizaciji”. No ta prva verzija sporazuma nije bila prihvaćena jer je podrazumijevala da bi Republika Hrvatska preuzela i Todorićeve dugove, što po Martini Dalić nije dolazilo u obzir.

Kako je Nacional kasnije doznao od izvora bliskih Martini Dalić, ona je bila ogorčena Plenkovićevim ponašanjem nakon svog odlaska iz Vlade i osjećala je da se u njemu gadno prevarila. Njoj bliski sugovornici naveli su da se osjećala kao da ju je premijer iskoristio kao štit koji je potom odbacio, a on sam ostao je neokrznut. Nije imala namjeru preuzeti ulogu žrtve koja će jedina platiti visoku cijenu zbog afere Borg, pa je njoj blizak izvor ovako tada opisao što je kanila poduzeti nakon što je premijera već uvukla u aferu svojim iskazom USKOK-u: “Ona na tomu neće stati. Duboko je osobno povrijeđena. Planira mu se krvi napiti.”

Da je u tom trenutku Martina Dalić uistinu bila raspoložena za osvetu, potvrđivala je i izjava koju je izvor blizak Martini Dalić tada dao Večernjem listu: “Onaj trenutak u kojem je premijer Plenković pomislio da može razdvojiti sebe od Martine Dalić, jer njih su dvoje sa svojih formalnih pozicija u Vladi sve zajedno radili vezano uz Agrokor, bio je njegova velika pogreška. Pa zar itko u ovoj državi može pomisliti da bi se u Vladi i u ime Vlade išta radilo bez premijerova znanja? Svi su mislili da će se spasiti kada spale vješticu na trgu…”

U Večernjem listu tada je bilo najavljeno da će Martina Dalić o svim aspektima afere Agrokor progovoriti u knjizi koju piše, a čiji je izlazak bio najavljen za rujan 2018. To je izazvalo veliku uzbunu u Vladi pa je već sljedećeg dana “izvor blizak premijeru” također putem Večernjeg lista uvjeravao javnost da će Martina Dalić u knjizi zapravo napisati da je akcijom Agrokor spašena država. Ta neobična reakcija iz Vlade i pokušaj “saniranja štete” najbolje su ilustrirali koliku je paniku zapravo izazvala najava da bi Martina Dalić mogla javno progovoriti o svim aspektima afere Agrokor. Nacionalov izvor smatrao je kako je moguće da je najavom da će već u rujnu objaviti knjigu, Martina Dalić željela izdati određeno upozorenje Plenkoviću:

“Martina Dalić je temperamentna žena, možda nema uvijek ugodan karakter, ali je velika radnica. Ona smatra da je za Vladu i za Plenkovića podnijela ogromnu žrtvu, a zauzvrat je osramoćena i ponižena pred svima i ostavljena na cjedilu. To kod nje neće proći. Bojim se da Plenković nije svjestan što će mu se dogoditi.”

Premijeru se, međutim, nije dogodilo ništa jer se predstavljanje knjige na kraju pretvorilo u zajednički “performans” Plenkovića, gotovo cijele njegove vlade i bivše “prognane” potpredsjednice – a knjiga je zapravo predstavljena kao hvalospjev vladi i samoj Martini Dalić za njezinu ulogu u spašavanju Agrokora. Ili je možda ipak bila riječ o spašavanju premijera koji se zbog afere Borg našao osobno na meti prozivki za protežiranje teškog sukoba interesa i korupcije?

I to zato što su se glavni protagonisti iz skupine Borg našli na platnoj listi Agrokora, a iz hrvatske inačice zakona koji je pisan po uzoru na talijanski Marzano Law koji je bio primijenjen na tvrtku Parmalat, “igrom slučaja” je izbrisana odredba o sukobu interesa.

A to ne bi bilo prvi put da je Martina Dalić zaštitila Plenkovića. Ona je, naime, još pred Saborskim istražnim povjerenstvom koje je osnovano zbog slučaja Agrokor, izjavila da je ona sama autorica lex Agrokor, a takvo što mogla je izjaviti ne da bi zaštitila sebe, već Andreja Plenkovića i, naravno, cijelu skupinu Borg koja je sudjelovala u izradi zakona. Da bi članovi te iste skupine potom bili angažirani u Agrokoru. Ante Ramljak postao je vladin povjerenik za Agrokor, a tvrtke Texo Management, u kojoj je Ramljak pak prije toga radio, i Altera savjetovanje angažirane su kao podizvođači tvrtke Alix Partners, glavnog savjetnika za restrukturiranje.

Naime, pod pritiskom javnosti izvanredna uprava Agrokora objavila je krajem 2017. godine podatak da je za ukupno 141 savjetnika do studenoga 2017. isplaćeno 213,8 milijuna kuna te da bi do kraja mandata troškovi savjetnika mogli iznositi čak pola milijarde kuna. Od toga je bivša tvrtka u kojoj je Ante Ramljak radio, Texo Management, za godinu dana uprihodovala skoro 12 milijuna kuna. Sličan iznos zaradila je i tvrtka Altera savjetovanje koja je tjedno isporučivala Alix Partnersu fakture u iznosu 245 tisuća kuna.